Dodik pred sudom

Piše Anja Vujević

Predsednik Vlade RS Milorad Dodik požalio se da se „on i njegovi saradnici danas, na sličan način kako je to činio i Kočić u svoje vreme, bore protiv stranaca koji su ovde samo zato da bi bez potrebe držali pod kontrolom ovaj kraj, da bi oskrnavili RS i upravljali njenim narodom“

Stara kineska kletva: „Dabogda živeo u zanimljiva vremena“ za vrsne pisce blagoslov je koji ih dariva plodnim tlom za svoja najbolja dela koja ostavljaju trag u svetskoj literaturi. Da je kojim slučajem Petar Kočić mogao prošetati 45. Kočićevim zborom u Stričićima ne samo da bi shvatio da njegova dela oslikavaju i današnjicu, nego bi i pozavideo današnjim piscima na inspirativnosti vremena u kojem žive.
Šta li bi Kočić rekao da je na zboru, priređenom njemu u čast, čuo Seve-nacionale, koja se tu obrela na predlog Organizacionog odbora na čijem čelu je bio premijer RS Milorad Dodik koji je, usput rečeno, groteskno izjavio: „Hteli su da kriminalizuju Kočića isto kao i nas“.

BORBA PROTIV STRANACA
U svom obraćanju prisutnim, predsednik Vlade RS Milorad Dodik požalio se da se „on i njegovi saradnici danas, na sličan način kako je to činio i Kočić u svoje vreme, bore protiv stranaca koji su ovde samo zato da bi bez potrebe držali pod kontrolom ovaj kraj, da bi oskrnavili RS i upravljali njenim narodom. Mnogi su nastojali da uklone i kriminalizuju Kočića, a danas pokušavaju i nas da kriminalizuju samo ako kažemo nešto protiv njih“, naglasio je Dodik.
Ova poređenja došla su samo dan posle izjave hrvatskog predsednika Ive Josipovića da je „Dodik ispunio sve što mu je obećao“, da je omogućio povećanje hrvatskog biračkog tela u RS za 25 odsto (SNSD ima koalicioni sporazum sa HDZ-om koji se skriva od javnosti i za koji je jedino saopšteno da će HDZ podržati kandidate SNSD-a u RS, a SNSD kandidate HDZ-a u Federaciji). Mora se priznati da ima tu i poneke sličnosti. Kočić je studirao u Beču i kasnije se u Saboru borio za prava seljaka i agrarnu reformu, premijerov sin studira u Italiji i uzgaja voće u Gradišci zašta je izdašno pomognut s milion i po evra kredita koji mu je dao otac. Kočićeva „Otadžbina“ je zabranjivana, baš kao što su i danas u RS neki štampani mediji zatvoreni, drugima upada policija u ponoćnim satima, a treći su javno stavljeni na crnu listu i bez ikakvog obrazloženja uskraćena su im sredstva za pomoć medijima.

VANINSTITUCIONALNI PRITISCI
Da je odgledao pomenutu emisiju o nacionalnoj katarzi u RS i ekonomskom blagostanju, verovatno bi i sam Kočić podržao odgovor direktora RTRS-a Dragana Davidovića parlamentarnoj opoziciji koja je od njega zatražila da i njima posveti emisiju u kojoj bi izneli svoje viđenje rezultata rada vlasti. Umesto termina, Davidović im je odgovorio da „ne prihvata vaninstitucionalne pritiske“ (valjda priznaje samo institucionalne jer je odvajkada služio dobro svim mogućim vlastima u RS, a i OHR-u) i da lideri opozicije neće biti ugošćeni na javnom servisu.
Petar Kočić je i simbol lične golgote, njegova ljubav prema otadžbini je bila bezuslovna i obojena žrtvovanjem i stalnim davanjem.
U petak, 3. septembra, zvanično je prvi dan predizborne kampanje u kojoj će se glavna bitka voditi između dva bloka, pozicionog okupljenog u koaliciju oko SNSD-a u kojem su još DNS i SP, i opozicionog okupljenog u koaliciju „Zajedno za Srpsku“ (SDS, PDP i SRS RS).  Posle četiri godine, vlast bi trebalo da kaže šta je uradila od obećanog, a lista obećanja joj je pre četiri godine donela referendumsku podršku – nezavisnost RS, nova radna mesta, ekonomsko blagostanje, obračun s kriminalom i korupcijom, revizija privatizacije, u svakoj opštini RS po dva miliona evra od Vlade Srbije.
„Ja sam im rekao: samo progovorite još jednom da nema RS, idemo na referendum, idemo pa ćete vidjeti svog boga!“, obećavao je Dodik 2006. Danas, RS nema svog grba i himne; u protekle četiri godine prenela je preko 20 nadležnosti; unošenjem Brčkog kao distrikta u Ustav BiH, RS je i teritorijalno je podeljena na dva dela tako da svaka pomisao na otcepljenje postaje besmislena; BiH je primljena  u MAP, i kako reče ministar inostranih poslova Sven Alkalaj: „Kada bude primljena u NATO, sigurno će sačuvati svoj suverenitet i teritorijalni integritet“; samoproglašenje nezavisnosti Kosova u RS prihvaćeno je sa obrazloženjem: „Mi nismo avanturisti“.
Samo u ovoj i prošloj godini broj nezaposlenih povećan je za 50.000 i dostigao je rekordnu cifru u poslednjih sedam godina. Suficit u budžetu koji je nasledila ova vlast na kraju prošle godine prešao je u deficit od pola miliona maraka; u 2005. godini, krediti su činili jedan odsto budžeta, a danas čine 20 odsto budžeta RS; godišnja rata kredita u 2012. godini iznosiće 600 miliona KM; najprofitabilnija državna preduzeća „Šume RS“ i „Željeznice RS“ grcaju u gubicima i postala su nelikvidna; ugovor sa Čezom dobio je sudski epilog i ovo preduzeće na ime odštete traži 60 miliona evra plus kamate; propali ugovor sa „Štrabagom“ koji je trebalo da gradi mrežu autoputeva budžet RS koštaće 1,8 miliona evra; autoputeve koji su već trebali da budu u funkciji gradiće slovenački CMP, s kojim je prošle sedmice potpisan predkoncesioni ugovor, a koji se nalazi u predstečajnom postupku; ko su stvarni kupci Rafinerije nafte i danas je nepoznato, jer je ugovor proglašen državnom tajnom, i jedino što se zna jeste da 60 odsto ruske kompanije „Njeftgezinkor“ poseduju tri privatna lica;

Prema istraživanjima, Ognjen Tadić vodi u odnosu na Milorada Dodika sa 42 naspram 36 odsto

REVIZIJA PRIVATIZACIJE
„Špekulanti, kriminalci… pokupovali su fabrike… Desilo se da je 11 ljudi učestvovalo u 800 privatizacija i kupilo 100 preduzeća. Zato ide revizija privatizacije. Ovog meseca dobijamo specijalnog tužioca koji će ući u sve privatizacije i ostale stvari, pa da i to počnemo raščišćavati. Nisam zadovoljan što to nije išlo onako kako sam ja planirao, ali ide sada i biće sada. Moramo! Nije kasno. Lopovluk ne zastareva, pogotovo ovaj gde je u pitanju prevara naroda“, obećavao je Dodik u septembru 2006.
Nijedna privatizacija u RS nije poništena, niti je pokrenut ijedan postupak obustave raspolaganja privatizovanom imovinom. Istina, 11 pomenutih lica koja su faktički vlasnici RS, promenila su partijski dres, a neki od njih su postali ugledni funkcioneri i kandidati vladajuće partije. U većini privatizovanih preduzeća sproveden je stečajni postupak, a ona retka koja rade poput Rafinerije i zvorničkog „Birača“ nelikvidna su (dugovi rafinerije su prestigli one pre privatizacije koje je izmirila Vlada RS) jer se sva dobit iznosi preko sestrinskih firmi. Izuzev nekoliko spektakularnih hapšenja koja su se završila oslobađajućom presudom ili simboličnom kaznom, drugog obračuna nije bilo. No, zato su samo dva preduzeća u protekle četiri godine realizovala milijardu KM vrednosti poslova iz budžeta RS. Izveštaji Glavne službe za reviziju javnog sektora odreda ukazuju da su ovi poslovi deljeni mimo zakona i da su ih redovno pratili nezakoniti aneksi ugovora. Na volšeban način, jedno od tih preduzeća koje je privatizovalo i dobar broj građevinskih firmi u Srbiji, napravilo je zgradu odmah pored zgrade Vlade u kojoj su javna preduzeća i ustanove, ponovo mimo zakona kako kažu revizorski nalazi, kupila kancelarije. Samo za kupovinu kancelarija u protekle četiri godine izdvojeno je 200 miliona KM. Novac od prodaje „Telekoma RS“ koji se plasira u razvojne i infrastrukturne projekte, u procentu od oko 60 odsto plasiran je samo preko dva preduzeća iz Laktaša. I ove poslove u pravilu su pratili nezakoniti aneksi ugovora, pa je tako kilometar seoskog puta u Srebrenici dostigao cenu od 600.000 evra, a cena izgradnje tunela Stambolčić u Palama aneksima je povećana za 70 odsto.

ULAGANJA SRBIJE
Od novca od „Telekoma RS“ Srbiji ostalo je još manje od 200 miliona evra. Investicije koje se predstavljaju kao nove investicije su u stvari investicije Koštuničine Vlade. U nedostatku novih investicija koje bi potvrdile bratsku povezanost, Dodiku i Tadiću ostalo je samo da kao prvorazredan događaj predstave otvaranje uskotračne pruge Mokra Gora-Višegrad za čiju je izgradnju sredstva obezbedila Vlada Koštunice, s jedne strane, a, s druge strane, mitropolit dobrobosanski Nikolaj je bio glavni nosilac te ideje za čije su finansiranje u RS sredstva obezbedile „Željeznice RS“ u vreme kada je njima rukovodio Sreten Telebak.
Imajući u vidu ekonomski beznadežno stanje u kojem se našla RS, kriminal i korupciju koji su nabujali do te mere da su zasenili sve ratne i poratne afere, uopšte ne treba čuditi što je predsednik NS RS Igor Radojičić, koji slovi za odmerenog i jedinog funkcionera RS koji je u prethodne četiri godine uspeo da sačuva svoj lični integritet, a da se njegovo ime ne vezuje ni za jednu aferu i nijednog tajkuna, nije želeo da se pojavi u specijalnoj emisiji RTRS-a u društvu svojih partijskih kolega. Izvori iz vrha SNSD-a tvrde i da je Radojičić odbio ponudu Milorada Dodika da bude izabran za premijera ukoliko Dodik postane predsednik.
Iako verbalno i dalje povremeno ulazi u sukobe, podržavajući ulazak BiH u NATO i neutrališući reakcije u RS na samoproglašenu nezavisnost RS, Dodiku je uspelo da i dalje ostane favorit američke administracije što je i sam implicitno priznao rekavši da su mu „najmoćniji stranci rekli da neće dozvoliti da SDS formira vlast“. Druga potvrda te činjenice su istraživanja NDI koja, kako se pokazalo u poslednjih 14 godina, nikada ne oslikavaju pravo stanje, nego promovišu svoje favorite. Prema tim istraživanjima, Dodik sa više od 20 odsto glasova razlike vodi u odnosu na kandidata opozicije Ognjena Tadića. Podsetimo, 2000. NDI je davao 15 odsto prednosti Dodiku u odnosu na Mirka Šarovića, a Šarović ga je pobedio s razlikom od 20 odsto. S druge strane, rezultati istraživanja koja je radila jedna renomirana beogradska agencija za potrebe izborne strategije opozicije, u koje „Pečat“ ima uvid, a koja nisu predstavljana javnosti, kažu da SNSD uživa podršku 30 odsto birača, SDS 25, a PDP 11 odsto. Prema tim istraživanjima, Tadić vodi u odnosu na Dodika sa 42 naspram 36 odsto, a Mladen Ivanić u odnosu na Nebojšu Radmanovića sa 37 naspram 31 odsto. Gledano po regijama, Dodik i Radmanović vode u Krajini sa razlikom koja varira od tri do tri i po odsto, dok kandidati opozicije beleže ubedljivu prednost u Semberiji, sarajevsko-romanijskoj regiji i Hercegovini.

4 коментара

  1. Poštovani,
    Sve ste lijepo objasnili ali čini mi se da od toga nema ništa, privatizacija je završena revizija i revizori su na žalost Dodikovi tako da moraju kao i do sada da urade reviziju.
    Da su oni neutralni do sa bi bilo već dosta u zatvoru zbog privatizacije.

  2. Поздрав из БЛ

    Ања,видјећемо ускоро колико НДИ гријеши и овај пут.Нажалост и ми у Српској се од краја рата наовамо дијелимо на романијце и крајишнике.Миле је баш запињао и медијски али и конкретно,новцем и инвестицијама да ту подјелу некако поравна,због своје власти,ако ћемо бити малициозни.Ја се,нажалост,сјећам и власти са Пала ономад.Пребијене паре није се видјело из тадашњег буџета РС овамо у Бањалуци.Уосталом,ко год игра на ту карту подјеле у РС унапријед је изгубио.Срби западно од Дрине играју стално оних Дудиних 0,5 секунди и немају право на грешку.

  3. Владимир

    Другарице Ања, можда би било пристојно да оставите коментарисање наше политике нашим новинарима. Онда не бисте препричавали нешто што сте прочитали на сајтовима него бисте писали о ономе што знате.
    “Šta li bi Kočić rekao da je na zboru, priređenom njemu u čast, čuo Seve-nacionale, koja se tu obrela na predlog Organizacionog odbora na čijem čelu je bio premijer RS Milorad Dodik”
    Не би рекао ништа јер Северину не би могао видјети на збору у Стричићима, пошто нико није луд да зове Северину на збор који се одржава на ливадама и гдје се боре бикови, итд. Северина и Бреговић су имали концерт на базенима Аквана у Бањалуци, и ко каже да је то увреда за крајишнике, ја му као крајишник кажем да не лупета глупости..
    Уопште, што се тиче политике у РС, практично ниједна реченица коју сте написали не одговара стварности..

  4. Нажалост, стварност нам је још гора него што то пише у овом тексту, а ти Владо мора да си неки татин син који није наркоман па га је татица наградио кредитом.

    Аутору једини замјерам што је заборавила написати да су на Кочићевом збору, под шатором СНСД-а заплесале и стриптизете. Кочић нам се у гробу преврће.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *