Pal Šmit novi predsednik Mađarske: Socijalista u desničarskom ruhu

Piše Vlastimir Vujić

Najveći problem novog predsednika Mađarske Pala Šmita, smatra većina analitičara, jeste taj što je navodno služio svim režimima. Ipak, svoje ultranacionalističke stavove Šmit je dokazivao mnogo puta do sada

Šezdesetosmogodišnji ekonomista Pal Šmit  (po etničkom poreklu Nemac), zvanično je četvrti predsednik Mađarske od promene društveno – političkog uređenja u zemlji 1990. godine (zamenio Lasla Šoljoma koji je tu dužnost obavljao od 2005. do 2010; pre njega to su činili Ferenc Madl 2000-2005 i Arpad Genc 1990-2000. godine). Za Šmita (koga je za novog predsednika države predložio premijer Viktor Orban), kao kandidata mađarske partije desnog centra Saveza demokratske omladine – Fides, glasalo je 263 poslanika, što je za pet više od potrebne dvotrećinske većine (parlament Mađarske ima 386 poslanika!), dok je njegov jedini protivkandidat Andraš Balog (stručnjak za spoljnu trgovinu), kojeg je nominovala Mađarska socijalistička partija (MSP) dobio 59 glasova. Šmit je, dakle, izabran već u prvom krugu (u slučaju da saglasnost dve trećine poslanika nije dobijena u prvom ili drugom glasanju, u trećem krugu bi za izbor predsednika zemlje dovoljna bila prosta poslanička većina).

JEDNOPARTIJSKA DEMOKRATIJA
Svečanoj jednočasovnoj inauguraciji održanoj na Trgu Sent Đerđ u Budimu, neposredno kraj palate „Šandor“, rezidencije šefa mađarske države, u kojoj će Šmit stanovati u narednih pet godina, prisustvovali su svi zvaničnici dvotrećinski vladajućeg Fidesa, od predsednika Vlade Orbana, novoizabranog predsednika Parlamenta Lasla Kevera, predsednika Ustavnog suda Petera Pacolaija i mnogih drugih. Među njima, međutim, nije bilo dosadašnjeg predsednika Republike Lasla Šoljoma i lidera dve opozicione partije – Atile Mešterhazija (Mađarska socijalistička partija) i Andraša Šifera (Politika može da bude nešto drugo – LMP)! Šoljom, koji je dva dana ranije svom nasledniku i službeno predao ključeve rezidencije, prema ranijem kazivanju svojim prisustvom nije želeo da kvari „plebejsku ceremoniju“, dok su Mešterhazi i Šifer izjavili da je „krajnje nepristojno“ da im se poziv upućuje samo dan uoči događaja.
Kakva je skica za portret Pala Šmita?
Prvo, sama Šmitova kandidatura za četvrtog predsednika Mađarske otkako je u zemlji srušen komunizam, bila je (pre)veliko iznenađenje. Drugo, taj Orbanov korak načinjen je poprilično kasno! To su krunski razlozi što su u javnosti odmah krenule špekulacije i procene o mogućnostima i efektima budućeg rada novog šefa države. One su se, posle Šmitovih prvih nastupa i odluka, još više povećale!
Najveći problem novog predsednika Mađarske je, što smatra i većina analitičara, taj što je u mađarskoj javnosti već formiran njegov „portret“ kao čoveka koji je služio svim režimima i kome je najveća briga do sada bila sopstvena karijera i pogodnosti koje ona nosi! Ima dosta onih koji ga smatraju čovekom bez čvrstih principa, verovatno imajući u vidu da mu česta i brza „promena“ ideoloških odela – ide od ruke!
Povodom Šmitovog izbora za šefa države, listovi u Mađarskoj koji ne nose pečat provladinih, podsećaju da je Pal Šmit prošao put od sportskog rukovodioca sa ministarskim rangom u komunističkom Kadarovom režimu, preko ambasadora (u Španiji i Švajcarskoj) u periodu „mekog socijalizma“, pa sve do priklanjanja Orbanovoj najpre građanskoj, a potom  desničarskoj stranci! Kritičari primećuju da Šmit, iako govori nekoliko stranih jezika, nije osoba sklona diplomatskom rešavanju problema. Čak i oni dobronamerni koji ga podržavaju, govore da često ume da bude nespretan i da kaže nešto što nije uputno iznositi u javnost! Takve greške ili nepromišljeni potezi vuku se za njim poput „repova“. Mađarski socijalisti prvi su izrazili sumnju da će Šmit biti sposoban da održi političku ravnotežu između vlade i opozicije, krajnje desničarski Jobik izneo je samo „oprezni optimizam“ u tom pogledu, a LMP-ovi političari su izjavili da izbor Šmita za predsednika „mnogo govori o Fidesu i njegovom konceptu jednopartijske demokratije“!

Sporne „bočkaj“ uniforme, simbol ultradesnice, za mlade mađarske olimpijce koji su predstavljali zemlju u Singapuru preporučio je lično Pal Šmit

DODVORAVANJE DESNICI
Kada se, prvi put, kao zvanično nezavisni kandidat za gradonačelnika Budimpešte pojavio na izborima 2002. godine, Pal Šmit imao je punu podršku – Orbanovog Fidesa! U vreme dok je trajala predizborna kampanja on se, ne razmišljajući o političkim posledicama, pojavio odeven u „bočkaj“ uniformu koja je bila, a i danas je, svojatana kao uniforma najvatrenijih pristalica krajnje desnice u Mađarskoj! Tako se još 1998. celokupna poslanička grupa stranke „Miep“ Ištvana Čurke pojavila na otvaranju tadašnjeg saziva Parlamenta u toj uniformi, preuzimajući je kao svoj – vizuelni identitet. Nije teško zaključiti kakvu je poruku Šmit u toj uniformi mogao preneti svojim glasačima. Prema zakonima logike, neko ko je tu uniformu nosio na izborima 2002. godine, mogao se jedino dodvoravati krajnjoj desnici, a ne skupljati glasove partijski neopredeljenih birača, na koje je navodno Šmit tada ciljao! Ukoliko mu je bila namera da se profiliše kao umereni i nezavisni političar, onda je to bio izuzetno loš i nepromišljen potez, ocenili su politički analitičari još u to vreme.
Ali, Šmitovo koketiranje s nacionalnom simbolikom nije bilo uočljivo samo u ovom slučaju. Nešto slično dogodilo se i ovih dana. Kao predsednik države (i još uvek čelnik Mađarskog olimpijskog komiteta!) on je insistirao na tome da mađarski učesnici na Olimpijskim igrama mladih (inače prvim) u Singapuru – budu obučeni u opremu (i sportsku i svečanu!), koja bi isključivo reflektovala „nacionalno nasleđe i tradiciju“ zemlje! Pronađen je specijalizovani salon za šivenje dresova, trenerki i odela za sportiste, i to onaj koji se zvanično jedino reklamira na stranicama konzervativno – desničarskog časopisa „Mađarski demokrata“! Primivši u Parlamentu članove mađarske olimpijske ekipe, odevene u „bočkaj“ uniforme, novi predsednik je praktično javno promovisao aktuelni imidž ultradesnice u najvišem telu zemlje! Učinio je to samo nekoliko meseci pošto je čitava demokratski orijentisana politička javnost u Mađarskoj i inostranstvu osudila čelnike „Jobika“ koji su zakletvu u Parlamentu na prevaru položili u istim tim uniformama!

ORBAN PROTIV VAŠINGTONA
Pre nešto više od mesec dana uticajni američki list „Vašington post“ objavio je tekst koji je bio veoma kritičan prema Fidesu i njegovom predsedniku Viktoru Orbanu. U njemu se podseća da je Orban zbog kršenja većine osnovnih demokratskih principa nezvanično proglašen nepoželjnom osobom u Vašingtonu! Nova mađarska vlada je zbog toga bila veoma uzbuđena, pa je uputila pismo uredništvu novina iz kojeg se vidi da je Orbana posebno zabolela stavka u kojoj se kaže da bi dotadašnjeg predsednika Šoljoma mogao da zameni „jedan od nacionalističkih saveznika sadašnjeg premijera“. U pismu Vašington postu mađarski državni vrh (u koji je Orban infiltrirao gotovo celo rukovodstvo stranke čiji je predsednik), žestoko osporava da je Šmit mađarski nacionalista!
Da ova Fidesova tvrdnja nije tačna, i da je Šmitu nacionalno nasleđe od najvažnijeg značaja, i da nacionalni naboj kod njega igra odlučujuću ulogu, kako kada je reč o njegovom ponašanju tako i u donošenju političkih odluka – govore svi njegovi dosadašnji potezi. Od inauguracione besede u kojoj je obećao punu podršku Orbanovoj vladi u njenim nastojanjima da „petnaestomilionska Mađarska“ ponovo igra ulogu jedne od vodećih država Starog kontinenta (kao što je nekada bila), što može samo ako ponovo bude duhovno, ekonomski i teritorijalno – jedinstvena! Ujedinjena Evropa pružila joj je mogućnost, kako je podvukao Šmit, da „pocepane delove svoje nekadašnje zajedničke države ponovo zalepi! Mađarska i Mađari će, ovog puta, svoju sudbinu u svoje ruke uzeti – zauvek“!
Već prvog predsedničkog radnog dana Pal Šmit je potpisao Zakon o platama i dodacima na platu za pet predsednika – Države, Vlade, Parlamenta, Ustavnog i Vrhovnog suda! Parafirao je i sve zakone usvojene na sednici Parlamenta 22. jula, među kojima i Orbanov privredni akcioni plan od 29 tačaka, kao i njegovu modifikaciju čak 10 zakona koji regulišu funkcionisanje medija i informativnih kuća.
Očigledno da je Mađarska posle dužeg vremena za predsednika ponovo dobila partijsku ličnost! Sa stopostotnom sigurnošću se može tvrditi da Pal Šmit neće imati nikakvu političku, odnosno stranačku neutralnost koju bi svakako trebalo da ima predsednik države. Svestan da mu dalja karijera zavisi isključivo od stranke koja ga je i postavila na sadašnji položaj, tačnije od neprikosnovenog Viktora Orbana, potpuno je izvesno da će Šmit, hteo to ili ne, morati da ostane verni sledbenik Fidesove političke koncepcije!

_____________

Igre Lasla Šoljoma

Svoju nameru o izboru Pala Šmita za šefa države, Viktor Orban (svega nekoliko dana pred isticanje roka za prijavu kandidata!) je to potvrdio u pismu upućenom poslaničkim klubovima vladajuće koalicije Fides-KDNP, a posle konsultacija sa nekoliko ličnosti koje su, po njegovoj oceni, bile u najužem izboru za predsednika. To je praktično značilo da je bilo uzaludno približavanje Lasla Šoljoma Fidesu, uoči i nakon proteklih aprilskih parlamentarnih izbora (očekivao je, očigledno, Orbanovu podršku i za drugi uzastopni predsednički mandat!). Treba podsetiti da je vrlo uočljiva Šoljomova promena u političkom kursu kulminirala izjavom koju je dao prilikom konstituisanja novog saziva Parlamenta, u kojoj je odlazak socijalista sa vlasti uporedio sa promenom režima u Mađarskoj od pre dve decenije! Izjavu koju je Šoljom tada izgovorio Orban je primio k znanju potvrdno klimnuvši glavom, ali je nije komentarisao. Šmit je bio njegov izbor. Na inauguracionu svečanost Šmitovog preuzimanja funkcije novog predsednika, prvi od zvanica koji nije došao bio je dotadašnji šef države – Laslo Šoljom!

_____________

Orban ne poštuje Ustav

Iz nedavnog istraživanja koje je naručio budimpeštanski politički nedeljnik HVG, a koje je sproveo Institut „Etveš“, proizašlo je da su se ustavni čuvari demokratije u Mađarskoj prvi našli na udaru Orbanove desničarske vlade! Ova analiza zasnivala se na odgovorima na deset pitanja koja su upućena timu ustavnih eksperata. Analiza njihovih odgovora je sažeta u takozvanom „indeksu demokratije“, koji je objavljen drugi put. U poređenju sa situacijom iz juna ove godine, od deset pokazatelja stanja demokratije u Mađarskoj, čak osam je bilo na silaznoj putanji, dok je po jedan ukazivao da se stanje popravlja, odnosno da je nepromenjeno! Pokazatelji koji tumače nezavisnost izvršnih vlasti pali su sa 4,86 na 4,33 poena na skali od mogućih 10 poena! Pokazatelji funkcionisanja parlamentarne demokratije su pali sa 6,36 poena na 6,08, dok su pokazatelji odgovornosti vlade parlamentu smanjeni sa 4,48 poena na 4,25, a pad za više od pola indeksnih poena beleži i sloboda izražavanja i medija!
Ono što posebno brine ustavne eksperte u Mađarskoj je da oni osećaju da Orbanova vlada sve manje pažnje obraća na temeljne ustavne principe (tu je sunovrat indeksnih poena iritirajući, palo se sa 6,12 na čak 5,77!), a najviše zabrinjava to što Fides listom promoviše svoje pristalice i lojaliste za šefove institucija i ustanova koje bi trebalo da budu nezavisne! Domaća štampa, takođe, danima obiluje pričama o provladinim imenovanjima na vodeće pozicije kao što su članstvo u Revizorskom sudu, Ustavnom sudu, rukovodstvu Mađarske carine, Nacionalnoj izbornoj komisiji, najvažnijim funkcijama u policiji. Velika pažnja pridaje se i nastanku novog medijskog i telekomunikacionog Veća, na čije čelo će biti imenovana osoba sa mandatom od 9 godina (i tu je Orban za predsednika nominovao kandidata iz Fidesa!). Isti Orban nedavno je ponovo upotrebio svoj populistički vokabular da bi optužio šefa Mađarske nacionalne banke za „navodno“ nepreduzimanje odgovarajućih mera i odluka iz ovog resora. Mnogi u toj kritici vide Orbanovu nameru da mu (kao i mnogima pre njega) „pomogne“ i pod pritiskom ga privoli na podnošenje ostavke!
Izbor novog predsednika države Pala Šmita je, kako se navodi u istraživačkom izveštaju uglednog glavnogradskog  Instituta „Etveš“, gotovo potpuno diskreditovao još jednu visoku funkciju u Mađarskoj, jer se od predsednika Republike očekuje da proverava i (eventualno) koriguje izvršnu vlast! Na koji način će novi šef države proveravati vladu koja ga je i postavila na najvišu funkciju?

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *