Vojislav Šešelj: Sedam godina robije

Piše Kosta Čavoški

Dr Vojislav Šešelj, predsednik Srpske radikalne stranke, već sedmu godinu zatamničen je u Hagu. Ovaj primer samo je potvrda da Haški tribunal, sramno i sistematski krši opšteprihvaćena pravila međunarodnog krivičnog prava koja se tiču dužine pritvora i samog suđenja

Na današnji dan pre sedam godina dr Vojislav Šešelj je postao sužanj Haškog Minotaura u Ševeningenu, a da mu još nije okončan ni prvi deo prvostepenog suđenja u kojem tužilac iznosi i obrazlaže svoju optužnicu i dovodi svedoke koji treba da potkrepe njegove navode. U tom pogledu on će sigurno ući u svetsku istoriju pravosuđa ne samo po dužini pritvora pre otpočinjanja samog suđenja, nego i po potpuno bezrazložnom i samovoljnom odugovlačenju prvostepenog suđenja unedogled, budući da nema nijednog valjanog razloga, za bilo kakvu osudu.
Valja odmah, reći da time ovaj Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, poznatiji kao Haški tribunal, sramno i sistematski krši opšteprihvaćena pravila međunarodnog krivičnog prava koja se tiču dužine pritvora i samog suđenja. Članom 9 stavom 3 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima izričito je utvrđeno da će se svakome ko je uhapšen ili zatvoren zbog krivičnog dela u „razumnom roku suditi“, a da „stavljanje u pritvor lica koja očekuju da im se sudi ne sme biti opšte pravilo“, dok se članom 14 stavom 3c još dodaje da će im biti suđeno „bez nepotrebnog odugovlačenja“. Na skoro istovetan način član 5 stav 3 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda propisuje da „svako ko je uhapšen ili pritvoren… ima pravo na suđenje u razumnom roku“. A članom 7 stavom 1d još jednom se potvrđuje da svaki pojedinac ima pravo da mu se u razumnom roku sudi i, naravni da započeto suđenje u razumnom roku bude okončano.

„Neki od Šešeljevih dojučerašnjih stranačkih drugova, prijatelja i kumova koji su ga napustili kada mu je bilo najteže, sada ga još i javno napadaju, unapred znajući da neće moći da im odgovori“: dr Kosta Čavoški na skupu „Sedam godina haške tamnice“ u Domu sindikata

NEDOPUSTIVI IZUZETAK
Iako Komitet za ljudska, prava, pri Ujedinjenim nacijama, koji nadzire primenu Međunarodnog pakta za građanskim i političkim pravima, i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu ne utvrđuju vremensko ograničenje pritvora posle kojeg bi istekao razuman rok za početak suđenja, niti utvrđuju rok u kojem se mora okončati samo suđenje, oni jasno zahtevaju da se u svakom trenutku mora opravdati najpre određivanje a potom i produženje pritvora uz puno poštovanje pretpostavke nevinosti. Haški sud je sistematski kršio ovaj međunarodni pravni standard o dužini pritvora, pa je većina okrivljenih u Ševeningenu provela u pritvoru više godina pre nego što im je počelo suđenje.
Dr Vojislav Šešelj je i u ovom pogledu nedopustivi izuzetak. On ne samo da je bio najduže u pritvoru pre početka suđenja, nego je i jedini haški sužanj kojem ni posle sedam godina nije okončan prvi deo prvostepenog suđenja. No, ono po čemu ćemo ne samo mi i naše izdajice na vlasti nego i sudije i tužioci u toj haškoj nakazi od suda dugo pamtiti dr Vojislava Šešelja jeste nesumnjiva činjenica da je on zavidnim poznavanjem sudskog postupka, nesalomljivom upornošću i neverovatnom snagom volje razbio u param-parčad hašku nazovi optužnicu. Tužilac je do sat izveo 76 svedoka, od kojih je samo 29 javno svedočilo, dok su svi ostali bili pod ovom ili onom merom zaštite. Sve to nije vredelo i svekolika javnost je bila uverena ne samo da optužnica nije dokazana nego da je i po sebi nedokaziva. Stoga su i tužioci i sud u jednom, za sve nas bolnom trenutku pribegli poganoj smicalici: pokušali su da dr Vojislavu Šešelju oduzmu pravo da se sam brani i da mu potom nametnu branioca po vlastitom izboru koji će biti u savršenom skladu sa tužiocem. Nije im uspelo, jer ih je dr Vojislav Šešelj zapanjio tako što je stupio u štrajk glađu i netremice gledao smrti u oči. Možete misliti kako su ti mali, bedni ljudi u tužilaštvu i sudu bili zapanjeni da neko zbog pravde, časti i slave rizikuje život dok oni jedino očekuju da svakog meseca prime od 25 do 30 hiljada evra, oslobođenih poreza. I sigurno bi ga pustili da umre, da neko od njihovih gospodara i naredbodavaca nije procenio da baš nije zgodno da se posle sudskog ubistva Slobodana Miloševića izvrši još jedno takvo ubistvo.
Kako je dr Vojislav Šešelj već šestu godinu bio u zatvoru i kako nikakva njegova krivica nije mogla biti dokazana, haški zvaničnici su pribegli još jednoj smicalici: optužili su, a potom i osudili dr Vojislava Šešelja za navodno nepoštovanje suda, iako je on u jednoj od svojih knjiga, objavio samo zvanične dokumente suda. Bio je to jadan i bedan pokušaj da se bar deo njegovog pritvora u Ševeningenu opravda kakvom-takvom presudom. Ni to, međutim, nije bilo dovoljno, pa se već skoro godinu dana – a da to dr Vojislav Šešelj doskore uopšte nije znao – protiv njega vodi i drugi postupak za nepoštovanje suda ne bi li mu se dodala, još koja godina zatvora.

IZRUGIVANJE PRAVDI
Znam da ćete svi vi odmah reći: Pa kakva je to nakaza od suda, kakvo je to izrugivanje pravu i pravdi, kakvi su to neljudi i zlotvori koji već sedam godina drže dr Vojislava Šešelja u tamnici, a da su od samog početka znali da je ova sudska farsa zlonamerna ujdurma? Sve je to tačno, ali ne treba, smetnuti s uma da je inicijativa za Šešeljevo utamničenje u Hagu potekla iz Beograda i da već sedam godina niko od onih koji su bili ili su sada na vlasti nije naišao za potrebno da traži njegovo privremeno puštanje na slobodu i da jemstvo da će se on sigurno vratiti u Hag kad ga sud pozove.
Posle tragične smrti Zorana Đinđića javno sam rekao i napisao da ako on po ičemu u istoriji bude zapamćen, biće po tome što je Slobodana Miloševića izručio na Vidovdan i što ga je stigla vidovdanska kletva. Sada bih dodao da će biti zapamćen i po tome što je, ponizno moleći Karlu del Ponte, isposlovao optuživanje i utamničenje dr Vojislava Šešelja. Ali Đinđić nije bio sam. Oko njega i pored njega bili su i drugi državni zvaničnici koji su u tom prljavom poslu učestvovali ili su se pravili da ga ne primećuju. Svako od njih pred narodom i istorijom mora poneti svoj deo odgovornosti.
A i da ne pominjemo neke od Šešeljevih dojučerašnjih stranačkih drugova, prijatelja i kumova koji su ga ne samo napustili kada mu je bilo najteže, nego ga i sada javno napadaju unapred znajući da neće moći da im odgovori. Sram ih bilo!
Uprkos svemu, dr Vojislav Šešelj je čvrst kao stena, nepokolebljiv u svojoj odbrani, ubedljiv u razobličavanju te nakaze od suda, veliki uzor svim žrtvama haškog Minotaura. Može biti da je među poznavaocima Haškog tribunala u zemlji i inostranstvu bilo i njegovih pronicljivih kritičara. Ali niko od njih nije svoju razarajuću kritiku plaćao patnjama svoje porodice, svojom slobodom, pa i svojim životom kako je to Šešelj činio.
Na samom kraju izrazio bih nadu da je ovo moj poslednji govor u odbranu dr Vojislava Šešelja, a da će već sledeći put u ovoj sali on sam sa ovog mesta govoriti nama.

3 коментара

  1. Dan kada se dr Vojislav Šešelj bude vratio u Srbiju biće dan njegove lične pobede, ali i dan pobede pravde, istine, upornosti, principijelnosti i pre svega hrabrosti nad kukavičlukom. Njegov povratak neće biti nikad uzaludan za njega lično i za njegovu porodicu, ali se bojim da Srbija do toda ne izgubi svaki oblik državnosti.

  2. tuzno je to i zalosno kada u nasoj zemlji srbiji imamo izdajice naseg srpskog roda kao sto je vlada srbije i boris tadic oci mu ispale da je americki sluga to nam je poznato i evropski dace i gace i guzicu za evropsku stolicu ko je on ja ga neposujem vec ga mrzim vojislav seselj nije ratni zlocinac ni radovan karadzic a nemogu meni da lazu i mazu istinu o srebrenici laznu o genocidu ni ameri zapadnjaci ni evropska lazna unija zlocina jeste bilo u srebrenici potocarima kravcama celoj bosni krajini srbiji nad srpskim narodom nas vojvoda seselj nije ratni zlocinac nego heroj vrati se vojvodo nazad u srbiju rusi ovu proizdajnicku vladu u srbiji sto je dovela narod do prosjackog stapa ziv ti nama bio pobedice istina ti nisi kriv

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *