Iskonska snaga pravoslavlja

Reporteri „Pečata“ boravili su zajedno sa delegacijom Srpske pravoslavne crkve od 31. januara do 3. februara u Moskvi povodom ustoličenja patrijarha moskovskog i sve Rusije Kirila

Njegova Svetost patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril ustoličen je 1. februara 2009. godine na Svetoj arhijerejskoj liturgiji u sabornom hramu Hrista Spasitelja u Moskvi. On je šesnaesti poglavar Ruske pravoslavne crkve od kada je uspostavljena Ruska patrijaršija 1589. godine. Intronizaciji patrijarha Kirila – pored 7.000 ljudi, među kojima i predsednik i premijer Rusije, predstavnici svih pravoslavnih pomesnih crkava, kao i drugih hrišćanskih crkava, predsednik Moldavije Vladimir Voronjin, supruga bivšeg predsednika Rusije Borisa Jelcina Naina – prisustvovala je i delegacija Srpske pravoslavne crkve, na čelu sa mitropolitom Crnogorsko-primorskim Amfilohijem.

USTOLIČENJE U HRAMU

Zvuk zvona koja su se razlegala sa svih pet zvonika sabornog hrama Hrista Spasitelje u centru Moskve najavila su dolazak novoizabranog patrijarha Kirila i veličanstvenu ceremeniju koja je usledila. Bilo je to prvo  ustoličenje ruskog patrijarha u ovom, jednom od  najvećih pravoslavnih hramova u svetu. Dostojanstvena atmosfera, miris tamjana koji se opojno širio po čitavom hramu, na stotine zlatnih mitri koje su čitavom događaju davale posebnu patinu, istorijsku i pravoslavnu izvornu snagu, ispunile su prisutne vernike duhovnom ljubavlju. Mir i spokoj koji se ugnezdio u ovaj  hram tokom četvorosatnog bogosluženja Svete arhijerejske liturgije koju su služile vladike iz celog pravoslavnog sveta izmamio je suze radosnice prisutnim vernicima.

U crnoj rizi i sa belom kamilavkom na glavi, novoizabrani patrijarh Kiril je prišao celivajućoj ikoni. Na malom vhodu, hor je, umesto tropara dana pojao tropar i kondak koji se pevaju

Dva veka bez poglavara U 18. i 19. veku u Rusiji nije biran patrijarh i crkvom je upravljao državni činovnik. Prvi poglavar RPC, posle dva veka zatišija bio je patrijarh Tihon koji je na tron došao 1918. godine i biran je žrebom. Njegovi naslednici, Sergije, Aleksije i Pimen birani su otvorenim glasanjem, uz odobrenje vlasti. Samo je patrijarh Aleksije II biran tajnim glasanjem kada je dobio tesnu većinu i na tron je došao 1990. godine.

samo na praznik Pedesetnice. Dvojica najstarijih stalnih članova Svetog arhijerejskog sinoda Ruske pravoslavne crkve, visokopreosvećeni mitropolit kijevski i cele Ukrajine Vladimir i mitropolit sanktpetersburški i ladoški Vladimir, stajali su sa leve i desne strane ustoličenog patrijarha Kirila. Dok je trajalo ustoličenje i dok se hramom zaorio usklik „Aksios“ (na grčkom „dostojan“), Moskva je bila najpustiji grad u Rusiji. Svi vernici koji nisu  imali prilike da prisustvuju ovom činu, ustoličenja i veličanstvenoj pojavi patrijarha Kirila u novoj patrijaršijskoj bogoslužbenoj odeždi,  gledali  su  ceremoniju preko ruske državne televizije. Primanje simbola crkvene vlasti, kukola ili kape i žezla označio je trenutak vaspostavljanja Kirila na mesto patrijarha.

Koliko je ovaj događaj izazvao pažnju Rusa, i koliko je on bio značajan za ruske vlasti, svedoči i podatak da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Rusije angažovalo preko 30.000 pripadnika snaga bezbednosti za održavanje reda na dan intronizacije.

Tom utisku je, između ostalog, doprinela i činjenica da je prvi put u novijoj istoriji Rusije šef države čestitao patrijarhu na ustoličenju. Prisustvo predsednika Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva i premijera Vladimira Putina nije bio samo simbolične prirode. To se moglo zaključiti i na osnovu činjenice da su lideri ruske države sa porodicom prisustvovali ovom svečanom činu sve do kraja, ponašajući se tokom liturgije u potpunosti u skladu sa kanonima Ruske pravoslavne crkve. Uostalom, Medvedev je na kraju ceremonije u kratkom obraćanju rekao da će dolazak Kirila na mesto patrijarha doprineti daljem razvoju pravoslavlja u Rusiji i razvoju dijaloga između države i crkve, ističući posebno da je danas, kada u svetu postoji mnogo protivrečnosti, “zajednički rad” crkve i države neophodan, u ime “razvoja države i svih pravoslavnih naroda”. Na taj način, Medvedev je još jednom potvrdio koliko je na snazi i moći ruske države neophodna jaka i jedinstvena Ruska pravoslavna crkva, te uska saradnja svetovnih i crkvenih vlasti. Kuriozitet predstavlja i činjenica da je 1. februar, dan ustoličenja patrijarha Kirila RPC proglasila novim crkvenim praznikom.

Kiril, prvi ruski patrijarh izabran posle pada Sovjetskog Saveza, odmah po ustoličenju, kao glavne zadatke svog patrijaršijskog rada najavio je „ocrkovljenje mladih, zaštitu jedinstva crkve i njenih granica, pravoslavlja u svetu“, ali izrazio i spremnost na diijalog sa drugim sestrinskim crkvama, što je najava plodotvornije saradnje sa ostalim religijama. To bi bilo u potpunosti u skladu sa dosadašnjim naporima patrijarha Kirila, nekadašnjeg “šefa diplomatije RPC” da uspostavi čvršće odnose i veze sa ostalim verskim zajednicama.

Novoizabrani patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril poklonio je u svom obraćanju dovoljno pažnje i značaju odnosa između RPC-a i države, naglašavajući da će se založiti za jačanje dijaloga sa državom na osnovu Ustava Ruske Federacije na dobrobit Crkve i države. Pozdravljajući ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva i premijera Vladimira Putina, patrijarh je izrazio nadu u plodotvorniji dijalog koji bi, po njegovim rečima, pomogao jačanju mira i sloge.

PEČAT SA SPC Zahvaljujemo se Srpskoj pravoslavnoj crkvi, zameniku Njegove Svetosti patrijarha Pavla mitropolitu Crnogorsko-primorskom Amfilohiju i Svetom arhijerejskom Sinodu što su omogućili novinarskoj ekipi „Pečata“ da prisustvuju ustoličenju novog patrijarha moskovskog i sve Rusije Kirila, čime je redakciji našega lista ukazala veliku čast i poštovanje. Ekipa „Pečata“ bila je ujedno i jedini predstavnik medija iz Srbije.

NAJVIŠE POČASTI ZA SPC

Svečanu svetu arhijerejsku liturgiju služili su i Njegovo viskokopreosveštenstvo mitropolit Crnogorsko-primorski Amfilohije i arhiepiskop ohridski i mitropolit skopski Jovan.

„Svečanost ustoličenja novog patrijarha moskovskog i sve Rusije bila je na najvišem mogućem nivou, i u pogledu sadržaja i što se tiče same organizacije. Naša delegacija dobila je posebno mesto i ukazano joj je uvažavanje kao da je tu bio prisutan i sam patrijarh Pavle. To je bilo vidno na Svetoj arhijerejskoj liturgiji mesto koje je dato našim mitropilitima“, rekao je za „Pečat“ mitroplit Amfilohije neposredno posle završetka ceremonije.

Inače, po svedočenju mnogobrojnih vernika sa kojima je ekipa „Pečata“ razgovarala, mitroploit Amfilohije izuzetno je poštovan i cenjen među ruskim narodom koji rado prisustvuje liturgijama u Rusiji. Više naših sagovornika istaklo je da je dobilo blagoslov mitroplolita Amfilohija, kako kažu, pomogao im je da duhovno očvrsnu i istraju u svojoj pravoslavnoj veri i putu Gospodnjem. Veliko uvažavanje i ugled mitroplit uživa i u čitavoj RPC, ali i kod ruskog predsednika i premijera. Upravo iz tog razloga delegaciji Srpske pravoslavne crkve ukazane su najviše moguće počasti prilikom svečanog prijema u Kremlju kod predsednika Medvedeva 2. februara, te kod novoizabranog patrijarha Kirila dan kasnije.

Na prijemu u Kremlju kod predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva mitroplit Amfilohije iskoristio je priliku da mu pošalje pozdrave i u ime Njegove Svetosti patrijarha srpskog Pavla i preda poklon – ikonu Dečansku Bogorodicu, urađenu sa duboreznim okvirom. Tom prilikom mitropolit je zahvalio ruskom predsedniku što Ruska Federacija istrajava u zalaganju da Kosovo i Metohija ostanu u sastavu Srbije, dok je ruski predsednik istakao da je očuvanje teritorijalne celovitosti dugoročni stav Ruske Federacije. Na svečanom ručku u Kremlju u sredini su bili patrijarh Kiril i predsednik Medvedev, dok je s leve strane bio je aleksandrijski patrijarh Teodor, a sa desne  mesto je dato zameniku patrijarha srpskog Pavla, mitropolitu Amfilohiju, što u diplomatskoj praksi predstavlja najveću moguću čast.

Ista uveravanja u vezi sa problemom Kosova i Metohije mitropolit Amfilohije dobio je i prilikom susreta sa ruskim premijerom Vladimirom Putinom, upriličenim na svečanoj večeri u Hramu Hrista Spasitelja.

OSVAJA BLAGOM REČJU I OSMEHOM Patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril rođen je 1946. godine u Lenjingradu kao Vladimir Mihailovič Gunđajev u svešteničkoj porodici. Još u studentskim danima otac Kiril aktivno je učestvovao u javnom životu RPC. U monaški postrig ga je uveo 3. aprila 1969. godine mitropolit lenjingradski Nikodim, a nekoliko dana kasnije rukopoložen je u jerođakona, a zatim i jeromonaha. Od 1971.bio je zvanični predstavnik Ruske pravoslavne crkve pri Svetskom savetu crkava u Ženevi, član grupe za diskusije o nuklearnom naoružanju, episkop viborgski i arhiepiskop. Od 1984. nalazi se na katedri smoljenske arhiepiskopije. Godine 1989. arhiepiskop Kiril postavljen je za predsednika Odeljenja za spoljne crkvene veze pri Moskovskoj patrijaršiji, a izabran je i za stalnog člana Svetog arhijerejskog sinoda RPC. Godine 1991. uzveden je u čin mitropolita. Počasni je član Duhovne akademije Sankt Petersburga, počasni doktor Reformatorske bogoslovske akademije u Budimpešti i dobitnik visokih nagrada. Patrijarh Kiril se 23. marta 2007. sastao sa patrijarhom srpskim Pavlom, kada je rekao da RPC čvrsto i dosledno podržava odnos sestrinske SPC prema rešavanju pitanja Kosova i Metohije. Patrijarh Kiril je inače dokazani tradicionalista i protivnik modernizma.

KIRIL PODRŽAO SRBE NA KOSOVU

Delegaciju Srpske pravoslavne crkve primio je 3. februara i Svjatjejši Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril. Obraćajući se srpskim jerarsima, sveštenoslužiteljima i novinarima Pečata, Svjatjejši patrijarh Kiril kazao je da blagoslov i molitve bratske Srpske crkve, sa kojom nas veže zajednička sudbina, imaju veliki značaj.

„Žalimo što Njegova Svetost Patrijarh Pavle zbog zdravstvenog stanja nije mogao doputovati, ali se radujemo tome što ste Vi i Vaše Visokopreosveštenstvo predstavljali Svetu crkvu srpsku na ovim svečanostima”, rekao je patrijarh Kiril.

Njegova Svetost je kazala da je prisustvo Srpske crkve na svečanostima – živa pojava dobrih odnosa srpskog naroda prema Ruskoj crkvi i ruskom narodu.

“Kraj XX veka bio je veoma težak i za Srbiju i za  Rusiju. Promene koje su se desile uticale su i na unutarnji crkveni život. Ruska crkva je postradala od raskola u Ukrajini. Ljudi stradaju takođe od kanonskih nesuglasica koje su iznikle u Estoniji. Srpska crkva je takođe prošla i danas prolazi kroz teškoće. Vama je dobro poznata pozicija naše Crkve po pitanju Kosova i Metohije. Moj prethodnik blaženopočivši Svjatjejši Patrijarh Aleksije II je više puta podizao svoj glas u ime Ruske pravoslavne crkve za zaštitu teritorijalnog integriteta Srbije, što je u skladu sa međunarodnim pravom i principima koji su položeni u osnove međunarodnih odnosa i što je najglavnije u skladu sa celokupnom istorijom mnogostradalne Srbije, za koju je Kosovo bilo i jeste istorijski duhovni centar”.

POLITIKA JE GREH

Svjatjejši patrijarh je istakao da je RPC „solidarna sa srpskom braćom“, i da „molimo Gospoda da umirotvori ljude koji su uvučeni u konflikt, molimo se da se očuva jedinstvo Srpske pravoslavne crkve, posebno u onim mestima gde je jedinstvo uzdrmano ili gde ga pokušavaju uzdramati”.

Obraćajući se Mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju predstojatelj Ruske pravoslavne crkve je kazao: “Mi izražavamo punu podršku Vama, Vaše Visokopreosveštenstvo, Vašem stavu za jedinstvo Srpske crkve u vezi sa događajima koji se dešavaju u Crnoj Gori u sferi crkveno-državnih odnosa. Naša poruka je veoma konkretna i određena: u crkveni život ne mogu i ne smeju da se uvlače političke strasti. Crkva ne može da živi po stihijama ovoga sveta, inače u toku dve hiljade godina, prolazeći kroz mnoštvo političkih potresa, kataklizmi, ona ne bi mogla očuvati jedinstvo i integritet. Ako su se dešavale podele, pre svega iz političkih razloga, one su ušle u istoriju i u svest vernika kao raskoli, kao greh koji nije spran čak ni krvlju mučeništva. Zato sam hteo da u našem prvom zvaničnom susretu još kažem i to da mi podržavamo Srpsku crkvu i u njenom stremljenju da očuva jedinstvo, očuva svoj integritet radi toga da sa velikom snagom i velikom ubedljivošću nosi svoje svedočanstvo srpkom narodu i celom svetu”.

Njegova Svetost je zamolio goste da predaju bratski celov i izraze ljubav Njegovoj Svetosti Patrijarhu Pavlu, poželivši mu bodrosti:

“Mi se molimo za njega. I daj Bože da u sadašnjoj složenoj etapi svog istorijskog postojanja Srpska crkva očuva jedinstvo episkopata, uzajamnu podršku, ljubav, da bude istinski duhovni stub i uteha svom narodu”.

DUHOVNA VEZA IZMEĐU CRKVE I DRŽAVE

Po povratku iz Rusije, mitropolit Amfilohije nam je u avionu prokomentarisao svoje utiske iz Moskve.

„Zaista je za poštovanje i divljenje nova vaspostavljena duhovna veza, kako ju je nazvao novi patrijarh Kirilo, između države i crkve. Crkva u Rusiji posle velikih promena i nasilja koje je država vršila prema crkvi kao da je najbrže uspostavila taj prirodni zdravi odnos između države i crkve. Očevidno da je blagodareći pokojnom patrijarhu Aleksiju II i njegovoj mudrosti, a u isto vreme i tadašnjem predsedniku Putinu, sadašnjem premijeru, nova tradicija počela je sa Jelcinom, ali tek je sad dobila svoju ravnotežu koja je ogromnog značaja i za crkvu i za državu Rusiju. Ogromna je to država i velika je to crkva i ako saglasija među njima ne bi bilo, ne bi bilo ni napretka u budućnosti.“, kaže Amfilohije.

Predsednik i premijer Rusije su hrišćani, to su ljudi koji pripadaju svojoj pravoslavnoj crkvi sa svojim porodicama smatra mitropolit Amfilohije, ali istovremeno oni su državnici koji znaju da uspostave pravi odnos sa crkvom i da poštuju njen kodeks.

„Novi patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril je čovek koji je upućen u sva zbivanja u našoj crkvi i državi. On sa puno ljubavi govori kao čovek koji izražava spremnost da pomogne, koliko je u njegovoj moći kao patrijarha RPC, pri rešavanju svih problema sa kojima su naš narod, crkva i država suočeni na Kosovu i Metohiji. Patrijarh Kiril se zalaže za jedinstvo Srpske pravoslavne crkve, kako u Crnoj Gori, tako i u Makedoniji. Ruskoj pravoslavnoj crkvi potpuno je jasno sa kakvim se problemima suočava naša crkva u Crnoj Gori zbog delovanja predstavnika države i lažnih predstavnika crkve Miraša Dedeića. Taj njihov stav i poštovanje oni su ukazali Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori, i prilikom ove naše posete Moskvi, ali i na nedavnoj sahrani blaženopočivšeg patrijarha Aleksija II“, ističe Amfilohije.

Dalja saradnja RPC sa SPC odnosiće se na dovršavanje hrama Svetog Save za koji je  patrijarh Kiril izrazio živo interesovanje, naročito kada je u pitanju  ikonostas. Patrijarh Kiril je zatražio da mu se pošalje projekat, kako bi dao svoj prilog za ikonostas hrama Svetog Save.

DELEGECIJA U PUNOM SASTAVU

Našu delegaciju su  sačinjavali i arhiepiskop ohridski i mitropolit skopski Jovan, episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije, starešina podvorija RPC u Beogradu protojerej Vitalije Taresejev, sekretar patrijarhovog kabineta, prezviter Nebojša Topolić, bivši predsednik Savezne vlade i bivši predsednik Crne Gore Momir Bulatović i izvršni kordinator evropske ekspertske grupe Budimir Bulatović.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *