Vojna agresija nad Srpskom

Piše Anja Vujević

Vlasti moraju da sprovedu reforme koje će BiH učiniti državom sposobnom da jednim glasom komunicira s Briselom i da s ostalim članicama NATO-a sedne za sto i razgovara o vrlo kompleksnim bezbednosnim pitanjima

Stav NATO-a o članstvu BiH je jasan – nije pitanje hoće li, već kada će BiH postati njegova članica. Na tom putu, vlasti moraju provesti reforme koje će BiH učiniti državom sposobnom da jednim glasom komunicira s Briselom i da s ostalim članicama NATO-a sedne za sto i razgovara o vrlo kompleksnim bezbednosnim pitanjima. Ovo je poruka koju je izgovorio komandant Štaba NATO-a u BiH Džon Bulard na dan kada je Kremlj doneo novu vojnu doktrinu prema kojoj širenje NATO-a na zemlje Istočne Evrope ugrožava bezbednost Rusije, a Beograd izneo stav da „neće menjati politiku vojne neutralnost“.

UNUTRAŠNJE INTEGRACIJE
„Mi smo spremni za NATO!“, glasio je horski odgovor vlasti u RS i BiH na novonastalu situaciju koja je bila očekivana iz ranijih izjava ruskog ambasadora u BiH Aleksandra Bocan-Harčenka. Harčenko je poslednjih meseci istrajno ponavljao – Rusija se protivi širenju NATO-a, šaljući jasan signal i BiH i RS da dobro razmisle pre nego što donesu odluku koja bi mogla postati njihov problem.
„Govoriću ovom narodu da je dobro za BiH da podrži članstvo u NATO-u. Razumem ja vas (opozicionu SDS, op.a), ne volim ni ja što je NATO u dva navrata bio protiv nas, ali imajući u vidu naše dugoročne interese mi ne možemo da budemo zarobljeni u prošlosti. Mi moramo da idemo ka integracijama koje će nam doneti stabilnost i mir“, ovim rečima premijer RS i lider SNSD-a Milorad Dodik objasnio je opozicionoj SDS zašto su mu neprihvatljivi amandmani ove partije na Zakon o referendumu i građanskim inicijativama koji predviđaju obavezno raspisivanje referenduma o pristupanju vojnim savezima, i dodao:
„Mi nismo protiv tog da se o tim pitanjima raspiše referendum, ali isto tako mislimo da to ne treba biti odredba zakona, jer opet skupština mora doneti odluku. Mislim da sad nije vreme da se o tom raspravlja“.
Samo četiri dana ranije, predsedavajući Saveta ministara BiH Nikola Špirić, takođe funkcioner SNSD-a, zatražio je od američkih kongresmena u Vašingtonu podršku SAD-a za prijem BiH u Akcioni plan za članstvo u NATO. Istog dana, članovi Predsedništva BiH, a među njima i srpski član Nebojša Radmanović, u Sarajevu su se sastali sa senatorima Džonom Mekejnom i Džozefom Libermanom kojima su preneli zajednički stav da je cilj BiH –  članstvo u NATO-u i EU. „Bili su razočarani zbog odbijanja NATO-a da BiH dobije status MAP. Međutim, članovi Predsedništva su priznali da zajednički cilj koji postoji kada su u pitanju ulazak u NATO i EU ne postoji kada je pitanju unutrašnja integracija, a činjenica je da su ova dva pitanja neizbežno povezana“, kazao je Liberman.

Milorad Dodik i SNSD trebalo bi da kažu zašto je to u interesu srpskog naroda u RS da ga od Srbije deli NATO granica, i na koji način bi Srbija mogla zaštiti Srpsku preko te granice, i to kada joj Hrvatska otvoreno preti vojnom agresijom

VOJNA NEUTRALNOST
Prema informacijama „Pečata“ iz diplomatskih krugova u Sarajevu, senatore su zanimale i inicijative o raspisivanju referenduma u RS, ali su od domaćina u Predsedništvu BiH dobili uveravanja da se „proces ulaska u NATO ne može sprečiti na taj način“.
S druge strane, opozicija u RS optužuje vladajuću partiju da je izneverila predizborna obećanja i poručuje – bez Srbije nećemo u NATO.
„Srpska ne sme biti žrtva kratkoročnih interesa SNSD-a koji se pretvorio u NATO-partiju, i iza leđa vlastitog naroda upravo sada tajno pregovaraju sa stranim faktorom o ubrzanom članstvu BiH u NATO, kako bi dobili kratkotrajnu finansijsku injekciju da pred izbore prikriju ekonomski krah u koji su Srpsku uveli kriminalom i korupcijom. RS i BiH ne smeju sebi dozvoliti da budu uvučene u lomljenje kopalja dva bloka, posebno imajući u vidu novu vojnu doktrinu Kremlja i opredeljenje Srbije da ostane vojno neutralna. Očekujem i pozivam Milorada Dodika i SNSD da kažu zašto je to u interesu srpskog naroda u RS da ga od Srbije deli NATO granica, i na koji način bi Srbija mogla zaštititi Srpsku preko te granice, i to kada joj Hrvatska otvoreno preti vojnom agresijom!?“, izjavio je lider SDS-a Mladen Bosić.
Svako drugo referendumsko pitanje, poput onih koje nudi SNSD, kaže „predstavlja farsu“.
„2006. godine su došli na vlast obećanjem da će sprovesti referendum o nezavisnosti, a sada bi bez referenduma da nas uguraju u NATO koji je garant teritorijalnog integriteta. Nude nam pitanja – da li ste za ostanak stranih sudija i tužilaca; da li ste za Dejtonski mirovni sporazum. Evo, da kažemo da smo za Dejtonski mirovnim sporazum, da li to znači da će RS ukinuti Oružane snage BiH jer one ne postoje u Dejtonu, ili Visoko sudsko tužilačko veće!? Šta su rezultati takvih referenduma sa bingo pitanjima izuzev što će se potrošiti nekoliko miliona maraka, posebno jer oni prema novom Zakonu nisu obavezujući“, primećuje Bosić.
Lider PDP-a Mladen Ivanić takođe smatra da RS, bez Srbije, ne može u NATO.
„Nerealno je očekivati da bilo ko deli srpski narod. Vlast je obećala referendum o NATO-u, ali od toga izgleda nema ništa, jer jedno rade na domaćoj sceni, a drugo na međunarodnoj. Suština rešavanja i smirivanja prilika na Balkanu jeste u Srbiji, naročito nakon svega što se dešavalo po pitanju Kosova. Zato i ne vidim mogućnost da pre Srbije idemo u NATO. Možemo samo zajedno, ako do toga uopšte dođe“, kaže Ivanić.

RADNICI NA ULICAMA
I upravo referendum o NATO-u bilo je ključno pitanje dvodnevne skupštinske rasprave o Zakonu o referendumu i građanskim inicijativama čiji je predlagač Vlada RS, i za koji je premijer Dodik potencirao da „secesija nije na dnevnom redu“, da je reč o modernom evropskom zakonu, opoziciona SDS je insistirala na amandmanima kojima bi bilo obavezno izjašnjavanje na referendumu o ulasku u vojne saveze, i promenama Ustava BiH i RS. Ove amandmane, za sedam dana, svojim potpisima podržalo je i 40.000 građana RS, ali ih je Vlada odbila uz obrazloženje da su „antiustavni“, ne obrazlažući koje to ustavne odredbe krše.
„Pa, molim vas, Dodik kaže, raspisaćemo referendum kada za to dođe vreme. Ne može sutra biti ustavno, a danas neustavno. Pored tog, u obrazloženju kozmetičkih amandmanima SNSD-a na Vladin Zakon piše da je ‘neophodno uskladiti zakon sa Ustavom RS’. Kako je to esdesov zakon neustavan pa ne može na dnevni red i u skupštinu, a esenesdov isto neustavan ali može u skupštinu!? I onda na kraju priznaju da je onaj naš neustavni zakon ipak ustavan i na Zakonodavnom odboru donesu odluku da su amandmani koji se odnose na obavezno raspisivanje referenduma o pristupanju vojnim savezima i promenama ustava u skladu sa Ustavom RS, ali te iste amandmane obore u skupštini“, kategoričan je šef Kluba poslanika SDS-a Borislav Bojić.
Poslanik PDP-a Zoran Đerić ističe da usvojeni Zakon ne donosi ništa novo u odnosu na postojeći iz 1993. godine, te da je čak derogacija postojećeg zakona, s čim se slažu i ostale opozicione partije:
„Prema važećem zakonu iz 1993. godine, odluka doneta na referendumu je obavezujuća, a prema ovom vladinom – nije. Šta će nam onda referendum na koji ćemo potrošiti nekoliko miliona, kada za deset hiljada evra možemo angažovati agenciju da ispita javno mnjenje!? Rokovi od dana donošenja odluke o raspisivanju referenduma do dana održavanja mogli su se promeniti i amandmanima na stari Zakon, što ne može osporiti ni Veće naroda, ali tada ne bi bilo ove farse“. Uvek kada izbori dođu, kaže Đerić, „SNSD se seti referenduma“.
„Pre tri godine obećali su nam referendum o nezavisnosti. PDP je nedavno predložio u NS RS zaključak da Vlada RS raspiše referendum o nezavisnosti, i protiv njega su glasali samo poslanici SNSD-a i bošnjačkih partija. Umesto obećanog referenduma, dobili smo licitaciju sa po tri komična pitanja u jednom danu. Cilj čitave ove farse jeste da skrene pažnju sa ekonomske katastrofe u koju je ova Vlada uvela RS. Umesto 40.000 novih radnih mesta u prošloj godini imamo 26.000 otpuštenih, od dve obećane termoelektrane kamo sreće da nismo sklopili ugovor ni za onu jednu jer sad Čezu moramo platiti odštetu od 59 miliona evra, od Štrabaga nema ništa, nema ni aerodroma, ali nema više ni para od Telekoma. Ova Vlada je potrošila sedam milijardi maraka, a imamo samo beznađe i radnike na ulicama“, smatra Zoran Đerić i dodaje da je „još samo ostalo da Vlada RS sledi primer Vlade Fidžija i donese odluku da ukine isplatu penzija svim penzionerima koji je kritikuju, kako bi se promovisala stabilnost zemlje“.

UTICAJ SAD-a
Odluka o raspisivanju referenduma u rukama je skupštinske većine, bez obzira da li takva inicijativa potekne čak i od više od 50 odsto građana RS.
„Ovo je potpuna derogacija instituta referenduma koja za cilj ima da do njega nikada ne dođe, ali i derogacija NS RS. Jasno je da je SNSD preuzeo određene obaveze i jedini cilj im je da do referenduma ne dođe. Preko blokade Kluba Bošnjaka u Veću naroda, do stupanja zakona na snagu proći će 10 meseci, a do tada će BiH već dobiti Akcioni plan. Od dana raspisivanja do dana sprovođenja referenduma, po novom zakonu, mora proći između jednog i šest meseci, što znači da referenduma ne može biti pre leta 2011. godine, a tada će mnogo toga biti kasno“, smatra Bojić i napominje da RS već sada, prema starom Zakonu o referendumu, može raspisati referendum o bilo kom pitanju.
Narodna skupština, tvrdi on, derogirana i činjenicom da se na dnevnom redu ove posebne sednice našao Zakon o državljanstvu RS koji je u septembru prošle godine nametnuo visoki predstavnik, a parlament doneo zaključak da odbacuje nametnuti zakon i da će raspisati referendum o njegovom nametanju. „I danas, umesto obećanog referenduma, skupštinska većina usvaja Inckov nametnuti zakon“, konstatuje Bojić.
Na koja pitanja i kako će se primenjivati novi Zakon o referendumu u RS, objasnio je predsedavajući Saveta ministara Nikola Špirić po povratku iz Vašingtona.
„Američku administraciju, koliko sam ja mogao da zaključim, interesuje, pre svega, da je teritorijalni integritet BiH neosporan… RS treba zakonski da uredi oblast o referendumu i da prilagodi referendumska pitanja na način da ona neće iritirati bilo koga, pa ni američku administraciju… Naprosto, mora se urediti zakon, jer biće pitanja koja će morati da se rasprave na lokalnom nivou, recimo, gde će biti neka ekološka deponija“, otkrio je Špirić.
Iz ambasade SAD u BiH, u reakciji na Špirićevu izjavu, implicitno su potvrdili njegove navode, saopštavajući da „referendum može biti legitimno sredstvo u odgovarajućim okolnostima“, te da će „SAD smatrati provokativnim svaki referendum koji preti stabilnosti, suverenitetu ili teritorijalnom integritetu BiH“.
Koliko istine ima u informacijama koje ovih dana kruže diplomatskim i političkim krugovima u BiH, a prema kojima je napravljena politička nagodba između Vlade RS i američke ambasade biće jasno iz reakcija drugih na usvojeni zakon kada se ovaj broj nađe na kioscima. Naime, prema tim informacijama, američka ambasada dozvoliće da Zakon stupi na snagu i visoki predstavnik ga neće staviti van snage, a RS zauzvrat će zaboraviti na referendum o NATO-u. Negde između, ako se ovo ispostavi tačnim, zaboravila je i na sebe. Od Srbije će je deliti NATO granica, na Kosovo odlaziće kao okupator, u bratskom zagrljaju sa Hrvatskom čiji joj predsednik zapreti uništenjem.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *