Piše Jovo Bajić Celokupna „obnova“ Narodne biblioteke zapravo je samo šarena, bleštava laža, tek varljiv sjaj stakla, blešteće svetlosti i boja. Kao da se pokušalo da se tim bleštavilom prikrije izgubljeno vreme i novac, učinjena …
ВишеTerorizam u Temerinu
Piše Jovan Pejin U noći između 11. i 12. septembra grupa ekstremista mađarske nacionalnosti brutalno je isprebijala petoricu srpskih dečaka u Temerinu. Mediji su dugo o tome ćutali, a političari su tek posle nedelju dana, …
Више2. okt, 13:30: Ubijen Srbin na Kosovu
U selu Zrze, u opštini Orahovac, noćas je ubijen Aleksandar Putnik (51), dok je njegov sin Dobrica ranjen, i smešten u prizrensku bolnicu sa povredama ruke i stomaka, i nalazi se van životne opasnosti. Na …
Више1. okt, 7:00 Popis stanovništva: Kako smanjiti broj Srba?
Danas, 1. oktobra 2011. godine počinje popis stanovništva, domićanstava i stanova. Ovaj popis, za koji je 49 procenata finansijskih sredstava obezbedila Evropska unija, razlikovaće se po mnogim detaljima od svih dosadašnjih. Razlog tome možda upravo …
Више30. sep, 17:15: Zabranjena Parada ponosa
“Parada ponosa” koja je trebalo da se održi u nedelju 2. oktobra 2011. godine, zabranjena je, kao i svi drugi skupovi koji su bili najavljeni tokom vikenda, između ostalih i na Porodična šetnja u organizaciji …
ВишеPatrijarh Irinej: Sprečite gej paradu!
Његова светост Патријарх српски Господин Иринеј, апеловао је данас на све надлежне органе у држави да спрече одржавање Параде поноса коју је назвао парадом срама Наш град и нашу јавност и ове године потреса питање …
Више30. sep, 15.30: Patrijarh Irinej: Sprečite gej paradu!
Njegova svetost Patrijarh srpski Gospodin Irinej, apelovao je danas na sve nadležne organe u državi da spreče održavanje Parade ponosa koju je nazvao paradom srama naš grad i našu javnost i ove godine potresa pitanje …
Више29. sep, 15:30 KFOR nezakonito hapsi Srbe
Situacija na severu Kosmeta je i dalje izuzetno napeta. Srbi danonoćno dežuraju na svim barikadama na severu Pokrajine. Kako navodi RTS, oni su sinoć u Kosovskoj Mitrovici dodatno ojačali barikade na mostu preko Ibra, koji …
Више29. sep, 12:00 Neočekivani evroskepticizam evroreformista
Zbog krize na Kosovu i Metohiji, a pogotovo posle krvavog obračuna KFOR-a sa srpskim narodom na Jarinju, sve je više evroskeptika među političkom i inetelektualnom elitom, kao i običnim građanima. Međutim, do skora je delovalo …
Више28. septembar, 19:00 Slobodan Samardžić: Zločinačka akcija NATO-a
Zločinačka akcija NATO-a Potpredsednik Demokratske stranke Srbije prof. dr Slobodan Samardžić specijalno za „Pečat“ je sa severnog dela Kosova i Metohije poručio: „To što se u utorak dogodilo na Kosovu i Metohiji je jedna zločinačka …
Више28. septembar, 13:00 Koštunica: Euleks da ode sa Kosmeta
Predsednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica ocenio je da državni organi treba da zatraže od Euleksa da napusti Kosovo i da se ponovo uspostavi misija UN. “Neprijateljstvo koje NATO i Euleks pokazuju prema srpskom narodu, …
ВишеKoštunica: Euleks da ode sa Kosmeta
Predsednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica ocenio je da državni organi treba da zatraže od Euleksa da napusti Kosovo i da se ponovo uspostavi misija UN. “Neprijateljstvo koje NATO i Euleks pokazuju prema srpskom narodu, …
Више27.septembar, 18:00: DSS I SNS optužili KFOR
Demokratska stranka Srbije Potpredsednik Demokratske stranke Srbije (DSS) Slobodan Samardžić kritikovao je danas Kfor zbog ranjavanja Srba na blokadi kod prelaza Jarinje. „Pucati u goloruk narod koji mirno protestuje prekoračilo je svaku granicu i krajnje …
Више27. septembar, 17.45: Sukobi u Mitrovici
U severnom delu Kosovske Mitrovice traju sukobi između Srba i pripadnika Euleksa. Građani su oštetili nekoliko policijskih vozila.
Више27. septembar, 15.15: Povređena i četiri vojnika KFOR-a
Zamenik portparola Kfora Gaj Gudenoge rekao je da su tokom sukoba povređena četiri vojnika, od kojih jedan teže, a tri lakše, kada je na njih bačena bomba kućne izrade. Nakon toga veliki broj Srba je …
Више27. septembar, 14.25: Sedam Srba teško ranjeno
U Zdravstveni centar u Mitrovici primljeno je šest osoba sa teškim telesnim povredama, sa prostrelnim i ustrelnim ranama, koje su im nanete bojevom municijom, rekao je za RTS direktor centra Milan Jakovljević.
Више27. septembar, 13.00: KFOR pucao na Srbe
Vojnici KFOR-a dobili su naređenje da silom zauzmu alternativni put iz pravca Leposavića ka Jarinju. Pripadnici KFOR-a rano jutros su preprečili alternativni pravac, jedini koji povezuje sever Kosova i Metohije sa Raškom. Oko 1.500 Srba …
ВишеKOSMET KFOR pucao na Srbe
Iako je šef pregovaračkog tima Srbije danas, 27. septembra 2011. godine oko 18 časova u Briselu trebalo da razgovara sa Robertom Kuperom i ostalim međunarodnim zvaničnicima o prelazima Brnjak i Jarinje, vojnici KFOR-a dobili su …
ВишеKako Sonja Biserko i „NIN“ rade na stabilizaciji Sandžaka?
Piše Darko Tanasković Reagovanje Darka Tanakovića na tekst Sonje Biserko „Pograničnim područjima potrebna stabilizacija“ („NIN“, 15. septembar 2011), koje NIN nije želeo da objavi Jedna od omiljenih i široko korišćenih boljševičkih parola u svim zemljama …
ВишеPismo Koštunice EU povodom proglašenja nezavisnosti Kosova
Pismo predsednika Vlade Srbije Vojislava Koštunice predsednicima Vlada država članica Evropske unije u kojem se obaveštavaju da je Vlada Srbije unapred poništila odluku o protivpravnom proglašenju jednostrane nezavisnosti Kosova, i da je Vlada Srbije poništila …
ВишеBERND RABEL Budućnost Nemačke je izvan EU
Razgovarao Nikola Živković Najveći protivnik Nemaca su institucije koje čine osnovu finansijske moći Sjedinjenih Država: banke, osiguranja i razni finansijski fondovi i njihovi uticajni lobisti. Oni su oslobođeni kontrole državnih organa i podležu samo internim …
ВишеIGOR RAŠULA Mlada Srbija nije uspavana!
Razgovarala Biljana Živković Organizacija „Srbi za Srbe“ pomaže najugroženije porodice po svim srpskim zemljama. „Do sada smo na prostoru bivše SRJ zbrinuli u preko 180 akcija na stotine srpskih porodica sa petoro i više dece. …
ВишеUniverzitet – nekad i sad
Piše dr Oliver Antić Država i ustanove od nacionalnog značaja, među koje spada i beogradski Univerzitet, znale su i u najtežim trenucima da štiteći nacionalne interese očuvaju dostojanstvo srpskog naroda kao celine. Šta se to …
ВишеSREBRENICA NA RTS Pravo Skandinavaca da znaju sve…
Piše Stefan Karganović Gde leži objašnjenje za činjenicu da je film „Srebrenica: izdani grad“ koji je probudio zaspale duhove evropskih kritičara stvarnosti, naišao u Srbiji na prećutanu zabranu, te zašto se „RTS“ odlučio da otkupi …
ВишеRUSIJA I SAD Neuzvraćena ljubav
Piše Nikolaj Leonov Minule godine „popuštanja“ i sadašnje vreme „resetovanja“ nisu promenili odnos Sjedinjenih Država prema našoj zemlji Rusiji Odmah ću se ograditi – pod skraćenicom SAD nemam u vidu vredan, darovit narod koji je …
ВишеPATRIJARH IRINEJ Pismo Tadiću i narodu srpskom
Pismo Borisu Tadiću Poštovani Gospodine Predsedniče, Obraćamo Vam se sa vanredne zajedničke sednice Svetog Arhijerejskog Sinoda i Odbora za Kosovo i Metohiju Svetog Arhijerejskog Sabora, svesni da se nalazimo u časovima od presudnog značaja za …
ВишеALEKSANDAR KONUZIN Ima li Srba u ovoj dvorani?
„Zar u ovoj dvorani nema Srba?“, uzviknuo je u nekoliko navrata Konuzin, govoreći emotivno i povišenim tonom na panelu posvećenom globalnim bezbednosnim promenama Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Konuzin kritikovao je juče, 15. septembra 2011. …
ВишеPJER MARI GALOA Evropa ne može postati stvarnost
„Pečat“ ekskluzivno donosi odlomke iz šokantnog intervjua slavnog francuskog generala koji će se uskoro pojaviti kao DVD… U ovom do sada neobjavljenom intervjuu, general Galoa otkriva i javnosti nepoznate detalje o tome zašto je, kako, …
ВишеRADOMIR ANDRIĆ Čežnja za sagovornikom
Predsednik „Udruženja književnika Srbije“ Radomir Andrić – učesnicima „Četrdeset osmih Beogradskih međunarodnih susreta pisaca“ Poštovani prijatelji, Оvo vreme je podređeno čežnji za sagovornikom, za razgovorom radi obnavljanja temeljnih ljudskih vrednosti na kojima postojeći svet istrajava …
ВишеVLADIMIR TODORIĆ Zarazna priviđanja
Piše Vladimir Todorić Reagovanje na tekst Dragomira Anđelkovića „Oportunisti u kandžama srbofoba“, objavljenom u prošlom, 182. broju „Pečata“ Čestitam Vam gospodine Anđelkoviću na prošlonedeljnom tekstu! Još jedna uspešno razotkrivena belosvetska zavera prljavog „Zapada“, koji opet …
ВишеPETAR MILOSAVLJEVIĆ „Budućnosti zatrovaste sve izvore!“
Razgovarala Biljana Živković Inicijator Pokreta za obnovu srbistike, za „Pečat“ govori o rastakanju našeg nacionalnog identiteta, očuvanju jezika i pisma Od Drugog svetskog rata Srbi su izloženi svojevrsnom i višestrukom genocidu koji ne prestaje, a …
ВишеJOVAN ĆULIBRK Padobranac postao vladika
Piše Biljana M. Živković Reporteri „Pečata“ boravili su od 3. do 4. septembra u Pećkoj Patrijaršiji, povodom ustoličenja episkopa lipljanskog Jovana Ćulibrka Naš put prethodio je danu kada je kamenovan kraljevački autobus u Peći. Ispraćeni …
ВишеMIHAIL LEONTJEV Vijetnamizacija obojenih revolucija
Piše Mihail Leontjev U Libiji se nije odigrao građanski rat i veštačka opozicija ne predstavlja nikakvu opoziciju. Ona je sastavljena 80 odsto od preuzete sujete Gadafija, a 20 odsto od sumnjive ulične fukare Neizbežnost vojnog …
ВишеPenzionisani generali kumovali zločinima?
Piše Radosav Berbatović Počelo suđenje američkoj firmi „L-3 MPRI“ za podršku Hrvatima tokom zločinačke akcije „Oluja“ u leto 1995. godine Čikaški Federalni sud prihvatio je da sudi firmi „L-3 MPRI“ za saučesništvo u masovnom ubijanju …
ВишеMIHAIL LEONTJEV Raspad SSSR-a najveća geopolitička katastrofa
Piše Mihail Leontjev Šta to beše pre 20 godina? Takozvani „puč“ izazvan ništavilom svakako je drugorazredno pitanje. Međutim, živeti 20 godina bez supersile, bez velike zemlje, dovoljno je dug istorijski period da sagledamo ono što …
ВишеPATRIJARH IRINEJ Kosovo će zauvek ostati srpsko
Razgovarala Ružica Stojković, novinar RTV „Belami“, Niš Kosovo je, nažalost, političko pitanje o kojem odlučuju moćnici koji ne znaju šta Kosovo znači srpskom narodu. Kosovo je istorija Srbije, istorija svega onoga što jedan narod čini …
ВишеVLADIKA DAVID U Srbiji danas prevladava zamor od promašaja i uzaludnosti
Razgovarala Zorica Zec Duboko ostrašćene medijske vedete i estradne zvezde, magnati biznisa i zabave pod pokroviteljstvom kreatora bogatstva i moći, u sadašnjem trenutku zajedno čine zvezdano nebo nad nama i nemoralni zakon zlatnoga teleta u …
ВишеMIHAIL LEONTJEV Hodanje po živom blatu bez motke
Piše Mihail Leontjev Obala spasa od svetske ekonomske krize jeste potpuno druga ekonomija. Verovatno, i druga politika. A verovatno i sasvim drugo ustrojstvo sveta „Ukoliko ne uspemo da se dogovorimo bankrot će 2. avgusta gurnuti …
ВишеPismo srpskih intelektualaca Putinu
Otvoreno pismo srpskih intelektualaca Vladimiru Vladimiroviču Putinu, premijeru ruske federacije Vrlo nam poštovani gospodine Premijeru, Najnoviji događaji, od 29. jula 2011, u okupiranom delu srpske države (Kosovo i Metohija) najbolje potvrđuju nameru KFOR-a da, zatvaranjem …
ВишеPEČAT SAZNAJE Beograd predao Mitrovicu, i traži od Srba da uklone barikade
U sredu uveče, 3. avgusta 2011. godine, po saopštenju KFOR-a, predstavnici Vlade Srbije ozvaničili su svoje odustajanje od zahteva za povratak situacije na stanje pre upada ROSU. KFOR će, navedeno je u saopštenju posle postignutog …
ВишеDr Sergej Nikolajevič Baburin: NATO je forma evropskih strahova
Razgovarala Biljana M. Živković Na račun poniženja Srbije rešava se više evropskih problema: osigurava se celovitost Hrvatske, Bosne i Hercegovine, pojačava uticaj Nemačke, a time i Evropske unije… Istorijsko iskustvo nas, međutim, uči da je …
ВишеCrkva bez imovine?
Saopštenje za javnost sa konferencije za novinare, održane u Beogradu, 21. jula 2011. godine, o problemima u vezi sa primenom Zakona o vraćanju imovine crkvama i verskim zajednicama Tradicionalne crkve i verske zajednice u Srbiji …
ВишеAmerički vojnici stigli na Jarinje 20:35 27. jul 2011.
Šef tima Beograda za dijalog sa Prištinom Borislav Stefanović i ministar Goran Bogdanović došli na Jarinje. Kako javlja Tanjugov izveštač sa lica mesta, KPS je zatvorio sve prilaze punktu, a na uzvišenju pored tog administrativnog …
ВишеTadić Srbe na Jarinju nazvao huliganima 20:13 27. jul 2011.
Predsednik Srbije Boris Tadić pozvao je na momentalan prekid nasilja na punktu Jarinje i uspostavljanje mira na severu Kosova i Metohije. Kako je saopštila Pres služba predsednika Srbije, Tadić je poručio da huligani koji izaizvaju …
ВишеZapaljen prelaz Jarinje 19:46 27. jul 2011.
Oko stotinak Srba sa Kosova i Metohije nešto posle 19.00 časova zapalili su bakljama administrativni prelaz Jarinje.
ВишеSkup podrške Srbima sa KiM zabranjen, aktivisti SNP uhapšeni 18:35 27. jul 2011.
Policija je večeras oko 18.30 časova privela 5 aktivista SNP NAŠI koji su se uputili na protest podrške Srbima na KiM, a zbog koji je trebao da se održi u 19 časova na Trgu Republike …
ВишеSrpski navijači stigli na Kosovo i Metohiju 18:05 27. jul 2011.
Kako Pečat saznaje navijači iz Srbije nalaze se u kosovskoj Mitrovici i kreću ka barikadama.
ВишеAlbanci zauzeli Brnjak 18:02 27. jul 2011.
Kako Pečat saznaje od ljudi na barikadama, kosovski specijalci su, nakon helikopterskog desanta, zauzeli Brnjak.
ВишеKFOR grupiše snage na severu KiM 16:35 27. jul 2011.
Kako „Pečat“ saznaje situacija na severu Kosova i Metohije sve je napetija. Trenutno se akumuliraju snage americkih i nemackih trupa na delu severa, a KFOR helikopterima tajno prebacuje kosovske specijalce.
ВишеBeograde pokaži solidarnost!
Srpski narodni pokret 1389 poziva svoje pristalice i sve građane Beograda, da se okupe u sredu 27. jula u 19 sati na Trgu Republike u Beogradu gde će se održati narodni skup podrške srpskom narodu, …
ВишеKosovski specijalci se pripremaju za akciju 13.45 27. jul 2011.
Kosovski specijalci su se ukrcali u helikopter koji je odleteo iz baze Kfora kod Jarinja. Neposredno posle toga lokalni Srbi blokirali put koji vodi od Leposavića ka Jarinju. Borko Stefanović priznao da je dogovor sa …
ВишеU Kosovskoj Mitrovici uvedeno vanredno stanje 13:40 27. jul 2011.
Administrativni prelazi Jarinje kod Leposavića i Brnjak kod Zubinog Potoka i dalje su blokirani. U Zvečanu je u toku sastanak šefa tima Vlade Srbije za pregovore sa Prištinom Borislava Stefanovića i komandanta KFOR-a Erharda Bilera. …
ВишеMirno na severu Kosova i Metohije 10:10 26. jul 2011.
Situacija na severu Kosova, posle akcija Specijalnih jedinica Policije Kosova i protesta lokalnih Srba, je stabilna. Kako javlja novinar KIM radija, saobraćaj se odvija normalno, a lokalni Srbi noć su proveli na barikadama, čekajući najavljeno …
ВишеTači: Nezavisnost Kosova preča od Evrope 22:30 26. jul 2011.
Premijer Kosova Hašim Tači, u pratnji svog zamenika Bedžeta Pacolija, održao je večeras vanrednu konferenciju za štampu, na kojoj je prvo istakao da sinoćna akcija kosovskih specijalnih policijskih jedinica nije ishitrena. Tim povodom je izrazio …
ВишеIpak dogovor Beograda i Prištine? 19:12 26. jul 2011.
Borislav Stefanović izjavio da je sa komandantom Kfora Erhardom Bilerom dogovoreno da se specijalna jedinica Rosa do sutra ujutru povuče u Prištinu, i da se uklone blokade puteva na severu Kosova.
ВишеAkcija kosovskih vlasti izrežirena u Briselu 18:57 26. jul 2011.
Ministar za KiM Goran Bogdanović ističe da se akcija pripadnika ROSU i kosovskih vlasti nije izvela bez podrške određenih međunarodnih faktora. “To je bila sinhronizovana akcija. EULEKS, koga noćas i danas nismo mogli da vidimo …
ВишеSrbi sa Kosmeta mole Beograd za pomoć! 18:33 26. jul 2011.
Situacija u Zubinom Potoku je napeta i neizvesna nakon današnjeg upada pa povratka specijalnih jedinica ROSU. I druga grupa koja je pokušala da prođe napustila je teritoriju Zubinog Potoka, izjavio Slaviša Ristić. Predsednik opštine Zubin …
ВишеSrbija neće da ratuje 18:28 26. jul 2011.
Predsednik Srbije Boris Tadić oglasio se povodom događaja na Kosovu i Metohiji iz Praga, gde je rekao. da je akcija Prištine sprovedena sa ciljem da se ovlada severom Kosova, upozorivši da svi oni iz međunarodne …
ВишеROSU se ipak povlači? 18:13 26. jul 2011.
Naš dogovor je dovoljno preciziran, rešili smo veći deo problema, a to je da se povuče specijalna jedinica ROSU i na taj način odblokiraju administrativni prelazi, što je omogućilo Srbima sa severa Kosova da podignu …
ВишеManje grupe ljudi sa obe strane mosta na Ibru 17:53 26. jul 2011.
Sa obe strane mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici okupile su se manje grupe ljudi. U blizini mosta raspoređene su snage KFOR-a, dok je po gradu pojačano prisustvo EULEKS policije. Sukobi u Zubinom Potoku trajali …
ВишеPriština ne želi dogovor sa Beogradom 17:04 26. jul 2011.
Predstavnici Vlade Kosova naveli su da će specijalci ostati na severu Kosova i negirali da je ostvaren dogovor sa Vladom Srbije o kontroli nad prelazima Jarinje i Brnjak. Kosovski premijer Hašim Tači je izjavio da …
ВишеParlament Srbije ćuti o KiM 16:46 26. jul 2011.
Poslanicima Demokratske stranke Srbije (DSS) i Srpske radikalne stranke (SRS) zabranjeno da na sednici Skupštine Republike Srbije govore o krizi na Kosovu i Metohiji.
ВишеPovređeno troje Srba 16:11 26. jul 2011.
Prema poslednjim saznanjima KIM radija u Zubinom Potoku je povređeno troje Srba. Pucnjava se čuje na izlazu iz Zubinog Potoka prema selima Varage i Zupče. Načelnik kosovsko-mitrovačkog okruga Radenko Nedeljković za Radio Republike Srpske je …
ВишеPucnjava i sukob u Zubinom Potoku 15:46 26. jul. 2011.
Specijalne jedinice ROSU nisu zauzele prelaz Brnjak. Sukobi se vode u Zubinom Potoku. Jedinica koja je napustila prelaz je izgleda trebala biti zamenjena novim kontingentom specijalaca od tridesetak vozila. Ove snage prištinske vlasti su uputile …
ВишеPucnjava na Brnjaku 15:27 26. jul 2011.
Pripadnici specijalnih jedinica Kosovske policije ROSU vratili su se su i nešto pre 15 časova ponovo zauzeli dministrativni prelaz Brnjak. Kako javlja dopisnik KIM radija na Brnjaku se čuje pucnjava. Kosovski specijalci vratili se na …
ВишеKOSOVO I METOHIJA Iz minuta u minut
Nove vesti sa Kosova i Metohije možete pročitati na našem sajtu u rubrici Kalendar 20:35 27. jul 2011. Američki vojnici stigli na Jarinje Šef tima Beograda za dijalog sa Prištinom Borislav Stefanović i ministar Goran …
ВишеMARKO JAKŠIĆ Ovako se ne brani Kosovo
Pošto su KFOR-ovim helikopterima specijalne jedinice ROSA prebačene u Jarinje i Brnjak, cela priča da iza ove akcije Vlade Hašima Tačija ne stoje zapadne zemlje i Euleks pada u vodu. Krajnji cilj, naravno, je da …
ВишеVLADIMIR KOZAKOV Zemlja izlazećeg stroncijuma
Piše Vladimir Kozakov Zemljotres i cunami u Japanu veštački su izazvale specijalne službe SAD sa ploveće platforme „Sea-Based X-Band Radar platform“ Opasnost na nuklearnoj elektrani „Fukušima-1“ dostigla je maksimalni nivo. Isticanje radijacije se nastavlja. Stručnjaci …
ВишеKLIMAGEJT Istorija globalnih obmana
Priredila Ksenija Trajković Sredinom prošlog veka plašili su nas globalnim zahlađenjem, zatim je na red došlo „smanjivanje ozonskog omotača“ i „ozonske rupe“, a onda „globalno otopljavanje“. Pošto je „otopljavanje“ doživelo fijasko pojavila su se nova …
ВишеU spomen patrijarhu Pavlu
Piše Zorica Zec Sa blagoslovom Njegove svetosti patrijarha srpskog g. Irineja, u organizaciji „Izdavačkog fonda SPC“ Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, grupa od 120 hodočasnika je na Pavlov dan, 13. jula 2011. godine posetila svetinje Eparhije slavonske: manastir …
ВишеOLIVER ANTIĆ U Srbiji bez pameti
Piše Oliver Antić Reagovanje dr Olivera Antića, člana Komisije za izradu građanskog zakonika, povodom teksta Aleksandra Dunđerina „U Evropu bez porodice“ Poštovani gospodine uredniče, kao što Vam je poznato visoko cenim „Pečat“, zato sam ne …
ВишеROBERT FRENSIS KUPER Imperijalni strateg i administrator
Piše Ljubomir Kljakić Posrednik Evropske unije u dijalogu Beograda i Prištine Robert Kuper britanski je diplomata i obaveštajni oficir visokog ranga, stručnjak za bezbednost, šef službe za političko planiranje Forin ofisa, zamenik sekretara za odbranu …
ВишеCrni konjanik
Piše Dragan Nedeljković Prva knjiga iz ciklusa o Fon Adleru, neobičan je roman u kojem se ogleda evropska istorija kroz koju defiluju junaci – političari, državnici i vojskovođe, od Hitlera, Himlera, Gebelsa, Geringa, preko Staljina, …
ВишеMILE MEDIĆ Gde odzvanja naša reč, naša je i država
Razgovarala Biljana Živković „Postoji očigledna namera da se postepeno srpski jezik svede i zatvori u granice Srbije, u ekavicu i ćirilicu! Tako bi srpski jezik bio ono što ostane kad svak od njega uzme što …
ВишеKoliko bi nas koštala EU birokratija?
Piše Dragan Mraović Srbija već ima državnu administraciju koja brojčano može da opsluži celu Uniju, a ne samo našu zemlju, a posle evrounijaćenja trebalo bi da plaćamo i briselokrate, čija je mesečna plata veća od …
Више7. JULI Hrabra prošlost i kukavna sadašnjost
Prenosimo delove govora predsednika SUBNOR-a Srbije prof. dr Miodraga Zečevića sa obeležavanja 70. godina od donošenja odluke i početka oružane borbe srpskog naroda protiv fašističkog okupatora i kvislinga Srbija je u ova dva veka novije …
ВишеHANS KRISITIJAN ŠTRAHE Patriote svih zemalja ujedinite se!
Razgovarala Zorica Zec Predsednik Slobodarske partije Austrije, jedine austrijske stranke koja nije priznala Kosovo i Metohiju, i u svojim redovima ima veliki broj Srba, govori za „Pečat“ o problemima sa kojima se suočava Austrija, ali …
ВишеEpiskop Irinej o poseti pape Zagrebu
Osvrt Epsikopa bačkog, dr Irineja na nedavnu posetu pape rimskog Benedikta XVI Zagrebu Mnoge poruke koje je rimski prvosveštenik, kao vrhunski teolog, uputio iz Zagreba, univerzalne su i mogu biti primenjene u vascelom hrišćanskom …
ВишеVLADIMIR DIMITRIJEVIĆ (1914-2011) Živimo u svetu gde je površnost duboka
Razgovarala Marina Rajević Jedan od najvećih izdavača slovenske literature u Evropi tragično je 28. juna 2011. godine izgubio život u saobraćajnoj nesreći, putujući iz Lozane u Pariz. Tim povodom objavljujemo, u odlomcima, razgovor koji je …
ВишеGovor Slobodana Miloševića na Gazimestanu 1989. godine
Na ovom mestu u srcu Srbije, na Kosovu Polju, pre šest vekova, pre punih 600 godina dogodila se jedna od najvećih bitaka onoga doba. Kao i sve velike događaje i taj prate mnoga pitanja i …
ВишеVOJISLAV KOŠTUNICA Evrofanatizam kao nastavak jugoslovenstva i komunizma
Obraćanje predsednika Vojislava Koštunice glavnom odboru Demokratske stranke Srbije Dragi prijatelji, Pre tri godine, u julu 2008. godine, obrazovana je sadašnja Vlada Srbije. Vlast je zasula građane krupnim, najkrupnijim obećanjima, tvrdeći pri tome naravno i …
ВишеMIHAIL LEONTJEV Tupokratija: Rusija i ekonomska kriza
Piše Mihail Leontjev Proces obnove makroekonomske ravnoteže je realnost. Možda i zbog toga što se ne naziru ni novi lideri, ni nove ideje. Staroj epohi i starom modelu dani su odbrojani. A novog još uvek …
ВишеSrbi u očima Nemaca 1903-1914
Kako su Nemci pre sto godina videli Srbiju, naše državnike, crkvene velikodostojnike i narod Likovni prilozi (karikatura) sa „balkanskim i srpskim temama“ objavljivanim od 1903. do 1918. godine u berlinskim satiričnim časopisima – sakupljeni u …
ВишеJUSTIN POPOVIĆ Vidovdanska etika
„Nikada naša duša narodna nije bila tako vidovita kao na Vidovdan, pre 550 godina. Tog sudbonosnog dana ona je kroz svetoga Kneza i njegove vitezove sagledala svu istinu neba i zemlje, i pravom cenom ocenila …
ВишеPravno nasleđe na Sveti rat
Piše Mihail Leontjev Postoje i narodni ratovi. Te ratove je veoma opasno mešati sa imperijalnim. To su ratovi koji nemaju cenu. U našem genetskom kodu Drugi svetski rat je narodni i sveti. To je sakralni …
ВишеDa li je general Mladić zločinac
Piše Časlav D. Koprivica Da predsjednika i osnivača Republike Srpske, te komandanta njene vojske, jednog od najdarovitijih srpskih vojskovođa u istoriji, pošaljete u ruke suda pod direktnom kontrolom onih koji su ratovali protiv RS i …
ВишеMILOVAN ĐILAS O Kosovu i Metohiji
Oktobra 1985. godine 2016 Srba sa Kosova i Metohije obratilo se za pomoć skupštinama Srbije i Jugoslavije žaleći se na svoj nepodnošljiv položaj. Kako je njihova peticija ostajala bez odgovora Odbor za odbranu misli i …
ВишеSaputnici – Priča o psima
Na početku beše vuk… „Pas je čovekov najverniji pratilac. Neki smatraju da je on ujedno i najbolji čovekov prijatelj, dok drugi u psima vide opasnu, prljavu, čak i poludivlju životinju. Dok jedni sa psima dele …
ВишеPATRIJARH IRINEJ NATO je pogan lek za naše rane
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej izjavio je da je strategijska vojna konferencija NATO-a koja se održava u Beogradu neprihvatljiva jer „rane koje je NATO naneo srpskom narodu još nisu izlečene“. „Prihvatiti nešto što nam je …
ВишеSPC i papa
Piše Dragomir Antonić Da li je poslednje zasedanje Svetog arhijerejskog sabora SPC zasmetalo onima koji su očekivali da će Sabor jednoglasno i sa oduševljenjem pozvati svetog oca, rimskog papu da dođe u Srbiju i nas …
ВишеBRANA CRNČEVIĆ Pismo u budućnost
Po isteku četrdeset dana od odlaska Brane Crnčevića, njegove kolege pisci 26. maja 2011. godine održali su u Udruženju književnika Srbije „Dan sećanja“. Prisutne je pozdravio predsednik UKS Radomir Andrić. O Braninom liku i delu …
ВишеBORKO JOSIFOVSKI O pogrebnicima srpskog zdravstva
Razgovarala Ana Stamenkovska Stefanović O političkom zataškavanju skandala u radu Hitne pomoći i njegovoj lavovskoj borbi sa opasnim kriminalom, razgovaramo sa nekadašnjim direktorom ove službe, magistrom kardiologije Dr Borko Josifovski je 31 godinu lekar, od …
ВишеGiga pare za piko nauku!
Piše dr Filip Rake Vukajlović U nauci Srbije danas radi preko 10.000 najobrazovanijeg dela stanovništva. Ako je ovoliki broj obrazovanih spreman da prihvati i radi u okviru besmislene Strategije naučnog razvoja bazirane na ogromnom zaduživanju …
ВишеVASILIJE KRESTIĆ U dijalogu sa epohom
Piše dr Slavenko Terzić Knjiga intervjua sa Vasilijom Krestićem donosi celu lepezu njegovih stanovišta ne samo o važnim istoriografskim pitanjima, nego i o mnogim problemima savremenog društvenog života, kulture, nacije u celini, moralnim i ideološkim …
ВишеLEONTJEV Poniženje Srbije za nauk Rusiji
Piše Mihail Leontjev Ukrotitelji sa Zapada su nad Srbima iskalili teške kliničke komplekse, uz utisak da je to sa Srbijom učinjeno uz poseban cinizam i sadističku logiku. Sve što su uradili Srbiji žele da urade …
ВишеEvropa i Ratko Mladić
Piše Roman Nosikov Da li je bilo vredno žrtvovati se? Da li je evropejstvo vredno još jednog Slovena bačenog na pokretnu traku evropskog humanizma koji odiše mirisom krvi ili preciznije, pokoljem? „Hapšenje Ratka Mladića je …
ВишеItalija o hapšenju Ratka Mladića
Priredio i preveo Dragan Mraović Kako „sa Mladićem iza atlantskih rešetaka nestaje i jedan od poslednjih predstavnika evropskog ponosa“… Uprkos halabuci koju je režim digao u Srbiji povodom hapšenja generala Mladića i uprkos medijskoj kampanji …
ВишеUzeli ste orla, ostalo je gnezdo
Piše Anja Vujević Ratko i Boris. Dva imena odzvanjaju Republikom Srpskom. Prvo se izgovara sa mnogo ljubavi, uz suze, a drugo uz teške kletve Ratko je ime koje znači sabornost, slogu, junaštvo, čojstvo, ponos. Boris …
ВишеZakon o restituciji
Piše prof. dr Jovan B. Dušanić Samo pitanje restitucije je veoma složeno pitanje, kako sa pravnog i administrativnog, tako isto i sa finansijskog i moralnog stanovišta. Da li ćemo ispravljajući jednu, napraviti drugu nepravdu? Pod …
ВишеOdluke majskog Sabora SPC-a: Sabrani pod krov pravoslavlja
Koje inicijative i važna pitanja je pokrenuo protekli Sabor SPC-a? U smutnim vremenima kada se mitropoliji u Crnoj Gori i pravoslavnom življu preti oduzimanjem ingerencija, odnosno rušenjem manastira, kada Jerusalimska i Rumunska patrijaršija nagoveštavaju da …
ВишеALEKSANDAR VUČIĆ O hapšenju Ratka Mladića
Konferencija za novinare, 27.05.2011. Aleksandar Vučić: Dobar dan, izvinite svi prvo zbog ovako loših uslova za održavanje konferencije za novinare. To je zato što se selimo u novi prostor, kao što smo vam i rekli, …
ВишеKome izvinjene?
Piše Slobodan Antonić Mislio sam da me u našem javnom životu više ništa ne može iznenaditi. Ali sam se, priznajem, začudio kada sam čuo „Programsku izjavu“ novoizabranog Upravnog odbora RTS. U toj izjavi se kaže …
ВишеSrbi se branioca i junaka ne odriču
Da li je vlast počela da zatvara i Internet sajtove organizacija koje se protive hapšenju Mladića Pored zabrane skupova u celoj Srbiji, izgleda da su srpska vlast ili njeni saveznici iz službi NATO-a, počeli da …
ВишеMILAN DAMJANAC: Hapšenje Ratka Mladića i sumrak Srbije
Piše Milan Damjanac Američka kolonija Srbija uhapsila je generala Ratka Mladića, upravo uoči dolaska Ketrin Ešton u Beograd, za koju se čini da je čudotvorka- slama i najtvrđe, plaši i najhrabrije. I tako, u tom …
ВишеHAPŠENJE MLADIĆA Šta je Tadićev istorijski odgovor na pitanje: Znaš li koga si ubio?
Piše Željko Cvijanović Kada je Tadić uhapsio Mladića, to nije bila njegova žrtva zapadnim centrima, koja bi mogla da ga ostavi u igri, to je bio njihov poklon njemu Kao još neizlečeni zaverolog, na kome …
ВишеSERGEJ ŠATOHIN Klimatsko oružje je užasnije od nuklearnog
Razgovarao Vitalij Filajev Poznati ruski naučnik i javni delatnik govori o problemima razvoja i primene zastrašujućeg oružja za masovno uništenje Radarski kompleks HAARP na Aljasci radi punim kapacitetom. Prema mišljenju niza stručnjaka ispitivanja američkog sistema …
Више„Konsenzus“ Medvedeva i Putina
Piše Mihail Leontjev Predsednik Ruske Federacije ostao je veran svim tačkama koje predstavljaju konsenzus za svakog ruskog političara, osim po pitanju slučaja Hodorkovski Od konferencije za novinare Dmitrija Medvedeva u Skolkovu očekivali smo otkrića, počev …
ВишеJung u novom svetlu
Piše Petar Bokun Kompletna plejada filozofa 20. veka našla se na Simićevom obdukcionom stolu, gde je on minuciozno, pa i s mikroskopom tražio predmet svog interesovanja Knjiga prof. dr Željka Simića „Jung i hrišćanstvo“ (628 …
ВишеŽene diktatora
Piše Danijel Vračar Za ove žene vlast je imala neodoljivu erotsku privlačnost. Međutim, voleti diktatora značilo je izložiti se njegovoj nestalnoj prirodi, nezahvalnosti i mučnoj trpeljivosti, a u najgorem slučaju i smrti… U upravo objavljenoj …
ВишеBudite oprezni, NATO se prikrada
Piše Dragomir Antonić Ovih dana priprema se teren, a ujedno traže i formulacije kako protivno volji tri četvrtine stanovnika Srbije i 99 odsto Srba privesti državu Srbiju zlikovačkoj vojnoj organizaciji NATO Uvek u tajnosti, prikriveno, …
ВишеVASILIJE KRESTIĆ Izdajstvo je u našoj državi legalizovano
Razgovarala Biljana Živković O trenutnim okolnostima u zemlji i ostavci u SANU-u razgovaramo sa našim istoričarem i akademikom Bez obzira na politička uverenja, stranačku ili vanstranačku pripadnost i opredeljenost, svaki objektivni posmatrač stanja u našoj …
ВишеMATIJA BEĆKOVIĆ Ima toliko v.d. pisaca i TV istoričara da pravi samo smetaju
Reč Matije Bećkovića, dobitnika nagrade „Pečat vremena“ za književnost, prilikom uručenja ovog priznanja Kažu da ljudi govore ono što sami najviše vole da čuju. Dopustite mi da u ovoj prilici, za svoje zadovoljstvo, izgovorim nekoliko …
ВишеMILORAD VUČELIĆ Milorad i Matija
Obraćanje glavnog urednika „Pečata“ Milorada Vučelića dobitnicima nagrada „Pečat vremena“ O prvim dobitnicima dve nedavno ustanovljene nagrade „Pečat vremena“, autorima nagrađenog istoriografskog, odnosno pesničkog dela – Miloradu Ekmečiću i Matiji Bećkoviću, govorili su i govoriće …
ВишеMILORAD EKMEČIĆ Živimo u doba rata objavljenog istorijskoj nauci
Reč Milorada Ekmečića, dobitnika nagrade „Pečat vremena” za istoriografiju, prilikom uručenja priznanja Došao sam pred vas danas ovde da zahvalim svima onima koji su to zaslužili. Na prvom mestu, našoj publici koja je ispunila ovu …
ВишеSANJA ALAVANJA „Pečat vremena“ kao podstrek stvaraocima
Magazin „Pečat“ i „ABS Fondacija“ ustanovili su ove godine nagrade „Pečat vremena“ za nauku i društvenu teoriju i za književnost koje su prošle nedelje dodeljene akademicima Miloradu Ekmečiću i Matiji Bećkoviću. Motiv naše fondacije, kao …
ВишеJOVAN DELIĆ Pečati Matije Bećkovića
Beseda kojom je prof. dr Jovan Delić, predsednik žirija za dodelu nagrade „Pečat vremena“ za književnost, pozdravio laureata ovog priznanja „Čim ga je iznedrila Otrgao se iz naručja I utekao Da se peče u kamenjaru …
ВишеBronzane knjige Drinke Radovanović
Piše Željko Simić Koliko je raskošna knjiga Drinka, tipološki gledano, monografskog karaktera, koliko ona osvetljava široki motivski i poetički opseg jedne izredne umetnice, toliko je ova tvorevina i svojevrsni „udžbenik“ Blagodareći pažnji i institucionalnoj odgovornosti …
ВишеŽivot brzo prođe, a smrt uvek dođe
Piše Dragomir Antonić Američka administracija veličala je smrt Bin Ladena. Pitao sam starije sećaju li se nekog veselja kada je Hitler izvršio samoubistvo. Odgovor je glasio „nismo ni znali da je umro, ali smo zato …
ВишеKosovo i Metohija u civilizacijskim tokovima
Priredio Željko Tarbuk Međunarodni petotomni tematski zbornik, u kojem su objavljeni prilozi naučnika iz jedanaest država sa američkog i evropskog kontinenta, značajni je naučni doprinos koji svedoči o utemeljenosti srpske države na Kosovu i Metohiji …
ВишеNATA MESAREVIĆ Ostrašćeni Ratko i istina o VSS
Piše Nata Mesarević Odgovor Nate Mesarević, predsednice Visokog saveta sudstva Ratku Markoviću na tekst isprepadani Ustavni sud i osini VSS, objavljen u broju 163. Pečata Uredništvu „Pečata“ Poštovana gospodo, U vašem listu objavljen je tekst …
ВишеKreativna ekonomska statistika
Piše Jovan B. Dušanić Kako je moguće da u poslednjoj deceniji u Srbiji – gde je produktivnost konstantno na niskom nivou, a broj zaposlenih manji za oko 300.000 – dođe do značajnog porasta BDP-a? „Statistika …
ВишеDan pobede ili Dan Evrope?
Piše Đorđe Milošević Savremene kontroverze u vezi sa Danom pobede nad fašizmom Deveti maj obeležava se u evropskim zemljama na različite načine, različitim povodima i uz različite simbole. Za jedne, to je Dan pobede, dan …
ВишеMATIJA BEĆKOVIĆ Samo ti, dijete, radi svoj posao – najvažnija srpska reč
Piše Matija Bećković Beseda povodom nagrade Pečat vremena za književnost Nesporna je samo ta reč koja je pala na strašnom mestu, u odsudnom času, i dobila kosmičke razmere kao delo jedino moguće unutrašnje slobode. I …
ВишеAutonomija i trgovina državom
Piše Nedeljko Kuljić Da li vlastodršci po pitanju Vojvodine imaju iluzije o vlastitoj misiji modernizacije Srbije (uz pomoć duge briselske ruke, kao nekada teške ruke Petra Velikog u Rusiji) ili je reč o političkom sluganstvu? …
ВишеDestaljinizacija je rat protiv pobede kao smisla postojanja države
Piše Mihail Leontjev Smisao destaljinizacije je izbrisati pobedu iz svesti. Ne samo pobedu kao činjenicu u velikom otadžbinskom ratu, već pobedu u najširem smislu reči – pobedu kao zadatak Destaljinizacija je sa aspekta strukture upravljanja, …
ВишеDANI SLOVENSKE KULTURE Rodna reč
Piše Dušica Milanović Marika Tvorevina Ćirila i Metodija – staroslovenski jezik – prvi je i najstariji pisani, književni jezik slovenski koji se naporedo s grčkim, latinskim i aramejskim zbog uloge u Hristovom životu i otkrovenju …
ВишеMILIVOJE IVANIŠEVIĆ Državu gradili na pobijenim Srbima!
Sačinili ste publikaciju, predočivši činjenice o užasnom položaju Srba u ratnom, ali i poratnom Sarajevu? Kako ste došli do podataka? To je obimna knjiga u kojoj su dati precizni podaci ne samo o srpskim žrtvama, već i adrese logora u kojima su zatvarani i ubijani Srbi, jedno poglavlje sam posvetio zloupotrebi civilnih objekata u vojne svrhe, potom tokom rata prećutkivanim snajperskim i artiljerijskim dejstvima muslimanskih oružanih formacija po srpskim delovima grada, masovnim ubistvima našeg stanovništva na užem gradskom, a još više na seoskom području. U knjizi nisu izostavljene ni rezolucije Saveta bezbednosti koje su se odnosile na zbivanja u Sarajevu, ali ni pisma stranim državnicima predsednika RS dr Radovana Karadžića. Tvrdite da su Srbi u Sarajevu jedna od naših najvećih i neispitanih savremenih ratnih tragedija? Krivci zločinci, razume se da ćute, ali zašto Srbija i RS ćute? Oni što su zločin izvršili, a mnogi su i danas na vlasti, sve čine da izbrišu tragove i razotkrivanje stravično sramnog zlodela. Zločinci se nikada nisu plašili Boga, oni se jedino plaše kazne. Ratni vlastodršci Sarajeva strahuju da će se otkriti njihova nedela i zločini, a mrtvi Srbi su najubedljiviji svedoci istine. Njihova se tela mogu sakriti, ali tragove njihovog boravka i prisustva u Sarajevu ni posle toliko godina nije moguće prikriti. Ljudi se sećaju svojih rođaka, komšija i kolega i pitaju se šta je sa njima, gde su. A mi, zajedno sa njihovim rođacima, komšijama i kolegama pokušavamo to da saznamo. Republici Srpskoj su vezane ruke. Stalnim izmenama Dejtonskog sporazuma izmenjene su i odredbe o pravosuđu u BiH. Banjaluci su oduzeta ta prava i preneta u Sarajevo. Sada Srbima u dobroj meri sude oni koji su ih ubijali tokom rata! Jedan od sudija koji je nedavno u Sarajevu sudio generalu Đukiću i osudio ga na 25 godina zatvora, za vreme rata bio je komandant muslimanske vojne jedinice u Zenici. Ukazujete da se jezivi položaj Srba u ratnom vihoru u Sarajevu može s punim pravom porediti sa položajem i mučenjima Jevreja u nacističkoj Nemačkoj. Sarajevo je bez sumnje još uvek jedno od najvećih, dobro čuvanih i od javnosti još bolje skrivanih srpskih stratišta. Život Srba u muslimanskom delu grada po mnogo čemu je podsećao na život i progon Jevreja u Berlinu u Drugom svetskom ratu. Ubistva, silovanja, hapšenja, zatvori i logori, otimačina i pljačke, bili su tragična svakodnevica potpuno bespomoćnih naših sunarodnika. Međutim, mržnja prema Srbima u Sarajevu uskoro je preneta i na ostalo pravoslavno stanovništvo u gradu. Poistovećeni sa Srbima, ubijani su Makedonci, Ukrajinci, Rusi, Bugari, Crnogorci. Bezočni džihad zverski se borio protiv pravoslavlja. Zločini počinjeni nad Srbima Sarajeva zauzimali su značajno mesto u tužbi SR Jugoslavije protiv Bosne i Hercegovine koja je nerazumno povučena. Odnos prema Srbima u ovom gradu je i moralna katastrofa međunarodnih humanitarnih organizacija. U tom smislu, nikada im neće biti čista savet. Zločini nad Srbima su se svakodnevno dešavali u njihovom susedstvu i pred njihovim očima, a oni su okretali glavu. Humanitarna pomoć, hrana, sanitetski i higijenski materijal, nisu stizali do izmučenih, gladnih srpskih porodica. To je karakteristika odnosa tzv. „Međunarodne zajednice“ prema srpskom stanovništvu. Šta ste sve bili u prilici da rasvetlite sakupljajući građu za knjigu. Koliko je realno pobijeno naših sunarodnika? Prema spiskovima koji su dati u knjizi na području grada Sarajeva je tokom rata od 1992. do 1995. godine ubijeno između 7.451 i 8.305 lica srpske nacionalnosti. Međutim, ako se tom broju doda i 56 neidentifikovanih pokojnika i 29 neposredno posle rata od zlostavljanja i usled povreda nastalih u ratu, privremen broj stradalih Srba u ovom gradu dostiže 8.390 lica. Najniža ili donja granica pouzdanosti podataka koje saopštavamo o srpskim žrtvama Sarajeva je 97-98 odsto. Dozvoljavamo mogućnost da broj žrtava po ovim spiskovima bude manji do najviše tri odsto, ali povećan za još nepredvidljiv procenat. Pred sam intervju saznali smo da je u Sarajevu, opština Hadžići, kasarna Krupanjska Rijeka, maja meseca 1992. godine, ubijen Georgice (Petar) Meda, rođen 1972. godine u Vladimirovcu, opština Alibunar. Tako se, ponovo, menja i povećava broj ukupnih žrtava muslimanskih zločina u ovom gradu. Da li je u Sarajevu bilo ikako moguće izbeći tragediju? Do borbi i stradanja civila u ovom gradu, bez obzira na pretenzije i ambicije sukobljenih strana, ne bi došlo da su muslimani prihvatili više puta ponovljen predlog dr Radovana Karadžića da Sarajevo bude proglašeno za otvoren grad. To bi sprečilo oružana dejstva iz grada i po gradu. Međutim, muslimani i njihov predvodnik Izetbegović nisu hteli da Sarajevo bude pošteđeno. Po njihovoj javno iskazanoj želji je došlo do neizbežnog stradanja stanovništva, razaranja civilnih i kulturnih objekata. Da nije bilo tolike ratobornosti muslimanskog rukovodstva danas bi više hiljada ljudi bilo u životu. Sa ratobornim stavom muslimana bez sumnje su bile saglasne i države koje su podržavale secesiju BiH. Da su Francuzi, Nemci ili Amerikanci tražili od muslimana da Sarajevo dobije status otvorenog grada, to bi se i dogodilo. Međutim, i njima je odgovaralo krvoproliće koje je potom usledilo. U takvoj situaciji Srbima je jedino preostalo da brane ono što je njihovo. Zatim su usledile iskonstruisane optužbe da su Srbi blokirali Sarajevo. Danas se može postaviti pitanje, zar stav država koje su podržavale muslimansku politiku rata nije istovremeno bio zločin protiv mira u BiH? Sada, kao i tokom celog rata, upotrebom veoma snažne propagandne mašinerije kojom raspolažu krivci nastoje da prevare javnost i svoju odgovornost prebace na drugu, u ovom slučaju nedužnu, srpsku stranu. Napominjete da je mnogo sela satrto! Na području Sarajeva mnoga srpska sela ili srpski zaseoci mešovitih sela, do temelja su uništeni i, po svemu sudeći, zauvek opusteli. Na hiljade meštana srpske nacionalnosti u tim selima je ubijeno. Još više je onih koji su ostali bez najmilijih, deca bez roditelja i roditelji bez dece. Preživeli meštani iz tih sela danas su u izbeglištvu, bez kuće i kućišta. Napadi na srpska sela sve vreme rata su od strane muslimana, ali i svetske zajednice, lažno prikazivani kao pokušaji navodne deblokade Sarajeva. Time su prikrivani stravični pokolji Srba na seoskom području. U tim akcijama nisu pošteđena čak ni srpska naselja koja su, uglavnom ne dobrovoljno, bila lojalna muslimanskim vlastima. Naprotiv, ta mesta su se našla prva na udaru i njihova sudbina je neuporedivo tragičnija od sudbine sela u kojima su meštani pružili oružani otpor. I na području Sarajeva, kao i u BiH samo oružani otpor davao je uslove za odbranu i opstanak srpskih naselja. Pa ipak stradanje seoskog stanovništva samo je deo, možda i manji deo, srpskog stradanja u glavnom gradu nekadašnje Jugoslovenske Republike. Za agresiju je proglašen svaki pokušaj Srba da sačuvaju svoja sela, porodicu i imovinu. U samom gradu pod muslimanskom upravom nestao je veliki broj srpskih porodica. Za neke od njih se zna i kada su i kako su stradale, ali je veliki broj i onih o kojima još nema nikakvih saznanja. Mnoge danas još uvek skrivene grobnice, pojedinačne i masovne, poznate su samo muslimanskim vlastima i egzekutorima. Ta mesta i njihove žrtve se već više od deceniju i po prikrivaju. Jedino je nesporna činjenica da nema ni ljudi, ni njihovih tela. Neka srpska stratišta i grobnice su pretvoreni u zelene površine i šetališta. Od vremena okončanja oružanih sukoba do danas razne međunarodne i domaće i strane humanitarne i nevladine organizacije, pa čak i pojedini gradovi, među kojima evo, i Beograd, pribavili su dovoljna sredstva da uklone minska polja i naprave šetališta po Trebeviću i ispod Trebevića, ali nisu mogli da obezbede sredstva i za traženje i otkopavanje nijedne od brojnih tajnih grobnica, tajno i javno pobijenih Srba!To ne čini svom pobijenom narodu nijedna država na svetu! Da li ste bili u prilici da razgovarate sa preživelim žrtvama plaćenih mudžahedina ili sa svedocima zločina vojske Izetbegovića? Koliko je za vreme rata bilo logora u okolini i samom Sarajevu i gde su se nalazili? Raspolažemo izjavama nekoliko hiljada Srba koji su tokom rata, ali i kasnije izbegli iz Sarajeva. To je svojevremeno bio naš osnovni izvor podataka. Od njih smo saznali o užasnim zločinima, logorima, o zloupotrebama civilnih objekata, dečjih vrtića, škola, stambenih i poslovnih zgrada, u vojne svrhe. Od njih smo dobili prve informacije o lokalnim muslimanima i Hrvatima odgovornim za zločine nad meštanima srpske nacionalnosti. Danas je u toj evidenciji registrovano skoro 4.000 imena lica koja su direktno ili indirektno tokom rata učestvovala u ubistvima i zlostavljanju nesrećnika srpske nacionalnosti. Trebalo bi imati u vidu i samog Mirsada Tokaču koji se danas predstavlja kao „objektivan istraživač“ i vodi Informativno dokumentacioni centar u Sarajevu gde su, pored ostalog, evidentirane i srpske žrtve. A isti je tokom rata pripadao policijskim službama, direktno odgovornim za stradanje Srba u Sarajevu. U tragičnoj sudbini Srba u muslimanskom delu Sarajeva posebno nečovečnu i veoma surovu ulogu su imali zatvori i logori kojih je bilo između 123 – 126, a prema obnarodovanim podacima i adresaru od strane Komiteta za prikupljanje podataka o izvršenim zločinima protiv čovečnosti i međunarodnog prava. Mnoge kuće i stanovi su bili mučilišta i stratišta, kao i logori. Srpske porodice, roditelji i deca, majke i kćerke, su svakodnevno i nemilosrdno u svojim kućama i stanovima bili podvrgnuti nezamislivim oblicima duhovne i fizičke torture, žene silovane, živi stanari su sa visokih spratova solitera izbacivani kroz prozore. Ubijani su, kao i u logorima, svim sredstvima i na sve načine. Time su srpske kuće i stanovi pretvoreni u ispostave, isturena mesta ili filijale, državnih i privatnih gradskih logora i mučilišta. Prema slobodnim procenama kroz logore i zatvore Sarajeva su prošli ili boravili kraće ili duže vreme, tokom tri i po godine dugog ratnog razdoblja, bezmalo svi Srbi koji su se sticajem nevoljnih okolnosti ili iz puke nužde zatekli kao etnički taoci u muslimanskom delu grada. Istraživanja o ukupnom broju zatvaranih Srba u muslimanskom delu Sarajeva još traju sa malim izgledima da uspešno budu privedena kraju. To se odnosi i na imena zatvorenika ubijenih u logorima ili imenima lica koja su usled torture i nedostatka medicinske zaštite ostala invalidi, silovanim ženama... I dok su u Savetu bezbednosti OUN, zahvaljujući američkoj i NATO diplomatiji, cvetale muslimanske obmane o silovanim muslimankama, u sarajevskim logorima su nad Srbima orgijali njihovi mučitelji. Tome nije bilo kraja čak ni nekoliko meseci posle Dejtonskog sporazuma i uspostavljanja mira. Koji su zločini prema pravoslavnim Srbima u Sarajevu najzverskiji, a koji najmasovniji? Prvi zločin muslimana u ovom ratu počinjen nad Srbima u Sarajevu dogodio se 1. marta 1992. godine, kada je ispred stare Pravoslavne crkve životinjski ubijen sveštenik Nikola Gardović. To je prvo individualno ubistvo. A prvi masovan zločin dogodio se posle nepuna dva meseca ili uskoro pošto je BiH stekla međunarodno priznanje, čime su muslimani, prema vlastitom shvatanju i ponašanju, dobili odrešene ruke za pohod i za zločine nad srpskim stanovništvom. U posebnom poglavlju knjige naveo sam dosad utvrđenih 56 masovnih zločina nad Srbima, ali tu nije kraj. Pomenuću samo nekoliko poznatih slučajeva za koje su svojevremeno podnete i krivične prijave: kao što je surovo ubistvo profesora Medicinskog fakulteta dr Milutina Najdanovića; klanje bračnog para Ane i Sergeja Lavrov u po zlu čuvenoj jami Kazani; masakr u Velešićima porodice Ristović ili pokolji i ubistva u Grahovištu porodica Vladušić i Sikiraš; u Kasatićima porodice Milošević, i dr; u Trebečaju porodica Knežević i Vlaški; Ledićima više članova porodica Tešanović, Vasić, i dr; u Lisovićima porodice Ivanović; u Hotonju pomor Pajdakovića; u Čemernom porodica Bunjevac, Damjanović, Trifković, i dr; Gornjoj Prijesnici srpskom selu od 35 stanovnika ubistva preko dvadeset meštana od koji su mnogi iz porodica Šehovac, Kravljača, Cvijetić; u Krtinama petoro Srba porodice Rosuljaš; na brdskom prevoju Rogoj muslimani su krajem jula i početkom avgusta 1992. godine u zasedama sačekivali Srbe koji su bežali iz sarajevske opštine Trnovo prema Kalinoviku i izvršili ubistva preko sto putnika izbeglica. U Trnovu su za motorno vozilo vezali stari bračni par Bosu (1927) i Vasu Bjelica i vukli ih bez milosti ulicama dok nisu izdahnuli. Jedanaestog marta 1995. godine oko 15.30 časova sa zgrade „Loris“, na Trgu Pere Kosorića, muslimanski snajperisti su pucali na srpske devojčice koje su se igrale . U ulici Rave Janković ispred br. 59 ubijene su Milica (Ranko) Lalović ( 1984) i Nataša (Nedeljko) Učur (1986). Devojčice su imale jedanaest i devet godina. Izostavio sam već poznate slučajeve: ubistva pripadnika JNA krajem aprila ili 2. i 3. maja, u napadima na Dom JNA, u Dobrovoljačkoj ulici i dr. Koliko je po vašem saznanju u BiH, a koliko u Sarajevu bilo Srba pre rata 1992-1995, a koliko ih je danas? Statistički podaci za BiH po popisu 1991. godine su poznati; područje grada Sarajeva ima 10 opština i 340 naselja, muslimanskih 59, srpskih 105 i 176 mešovitih naselja. Prema pomenutom popisu u Sarajevu je živelo 526.000 stanovnika, Srba 158.000 (30 odsto), Jugoslovena 56.000 (10,6 odsto), Hrvata 35.000 (6,7 odsto), ostalih 18.500 (3,5 odsto), muslimana 258.000 (49,2 odsto). Od nekadašnje ukupne srpske populacije, a to podrazumeva i veliki broj Jugoslovena, procenjene na više od 190.000 lica, danas u muslimanskom delu grada je ostalo oko 10 odsto, uglavnom starijih osoba i meštana iz mešovitih brakova. Izgon Srba iz Sarajeva dogodio se u dva navrata: prvi 1992, a poslednji 1995. godine posle Dejtonskog sporazuma. Brojke potvrđuju da je izvedeno veoma temeljno etničko čišćenje. Ako je Sarajevo bilo u blokadi, onda su bili u blokadi svi delovi grada, bez obzira na to ko je bio na vlasti i imao kontrolu nad nekim kvartom ili delom grada. U okruženju su bile i jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske u istoj meri koliko i jedinice Prvog korpusa Armije Bosne i Hercegovine. Dužina linija razdvajanja, odnosno granice ili fronta, na unutrašnjem sarajevskom ratištu iznosila je negde oko 250 km.1 Toliko je i područje zloupotrebe civilnih objekata za potrebe muslimanskih oružanih snaga. U Sarajevu su, jasno je, srpski civili munjevito nestajali bez traga, bivali kasapljeni, mučeni, bacani u jame, podrume, uzidani u brda. U isto vreme soldateska Alije Izetbegovića, delom i Tuđmanova vojska, potmulo su koristili za vojne ciljeve protiv Srba isključivo civilne objekte „željno iščekujući“ iznuđenu srpsku odbranu. Trebalo je, dakle, satanizovani Srbe, onaj isti narod koji su usred grada ubijali bez milosti! U razdoblju od 1992. do 1995. godine jedinice, komande i stručne službe Vojske RS otkrile su i registrovale preko pet hiljada civilnih lokacija koje su, povremeno ili trajno, korišćene za potrebe muslimanske vojske. Time su sve te lokacije postale legitimni ciljevi za dejstva srpskih oružanih formacija. U to vreme srpski deo grada je granatiran na stotine puta, a mnoge od tih akcija su izvedene iz pomenutih objekata. Srpska artiljerija je posle granatiranja nekoliko naših naselja, vodovoda, trafostanica i bolnice uzvratnom vatrom dejstvovala, pored ostalih ciljeva, i na komandno mesto Drugog bataljona Druge brdske brigade Prvog korpusa Armije BiH koje se nalazilo u zgradi dečjeg obdaništa „Pčelica“, u ulici Svetozara Markovića, na Koševskom brdu. Obdanište nije u osnovnoj upotrebi i tu nije bilo dece od prvih dana rata. Navešću još nekoliko takvih primera. Komandno mesto Prve motorizovane brigade Armije BiH, znači i legitiman cilj srpskih oružanih snaga, bilo je u zgradi „Bosnalijeka“, u ulici Blagoja Parovića. Komandno mesto Prvog bataljona 102. motorizovane brigade smešteno je u zgradi Osnovne škole „Pavle Goranin“. Komanda Trećeg bataljona Desete motorizovane brigade nalazila se u Osnovnoj školi „Petar Đokić“, a komandno mesto Četvrtog bataljona 104. motorizovane brigade u Domu kulture u Butmiru. Zgrada Zubotehničke srednje škole (Stomatološki fakultet) u ulici Meše Selimovića upotrebljena je za komandno mesto Drugog samostalnog bataljona iz sastava Prvog korpusa. U zgradi bioskopa „Đuro Đaković“ nalazio se jedan od mnogih snajperskih položaja. Operativni centar Prvog korpusa dugo je bio smešten u diskoteci „LSG“ Danila Ozme br. 7, a komanda Druge brdske brigade u školi za strane jezike, Vase Miskina 17. Komanda Devete brdske brigade u osnovnoj školi „Ivan Cankar“. U Stomatološkoj klinici na trećem spratu nalazila su se tri snajperska „gnezda“. U zgradi DIF-a komanda artiljerije Prvog korpusa, centra iz kojeg su planirana i naređivana sva artiljerijska dejstva po srpskom delu grada. Komanda Treće bojne brigada Hrvatskog vijeća obrane (HVO) „Kralj Tvrtko“ nalazila se u nekadašnjoj knjižari „Naprijed“ na Alipašinom polju, a komanda specijalne brigade Ministarstva unutrašnjih poslova BiH izabrala je za smeštaj komande i spavaonice hotela „Beograd“. Hrvatske oružane formacije su takođe imale više svojih punktova raspoređenih po civilnim objektima. Jedan od stacionara nalazio se u Osnovnoj školi „Alija Alijagić“ u ulici Blagoja Parovića, a kod autoperionice „Slon“ u Jovana Cvijića br. 5 nalazio se deo komande Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) za grad Sarajevo. Odred islamskih ratnika „El Fati“ smestio se u Osnovnoj školi „Moris Moco Šalom“ u ulici Nurije Pozderca br. 3. Mediji i bezmalo svi predstavnici tzv. „Međunarodne zajednice“ skoro u horu, panično, javljaju da Srbi artiljerijom gađaju „dečje obdanište”. Njihovo ponašanje bi se moglo razumeti i opravdati da nisu ne samo upoznati sa zloupotrebom dečjeg obdaništa u ratne ciljeve, već su to isto obdanište više put i obilazili. Pili kafu sa muslimanskim bojovnicima i gostili se sedeći u klupicama za decu predškolskog uzrasta. Korišćenje civilnih objekata nije retkost, a ponekad je i iznuđeno u građanskom ratu. Pogotovo u uličnim borbama, kakvih je bilo tokom rata mnogo u Sarajevu. Ali, i u takvim uslovima oružane snage su dužne da štite civile. Bezočnu zloupotrebu stambenih, kulturnih, crkvenih i ostalih civilnih objekata po pravilu čini ona strana koju, s obzirom na druge i više interese, ne zanimaju civilne žrtve. Ti „viši“ interesi za muslimane su bili samostalna i međunarodno priznata, islamska, država Bosna i Hercegovina. Zbog toga su u Sarajevu žrtvovali civile. I ne samo u Sarajevu! Navodite i strane izvore kao nedvosmislen dokaz bestijalnih muslimanskih postupaka i podlih optužbi protiv srpske strane. Takve slučajeve počinilac obično karakteriše kao ratno lukavstvo. Time su se protiv JNA i Srba obilato koristili i Slovenci i Hrvati. Međutim, u Sarajevu je bilo i previše slučajeva takvog „ratnog lukavstva“. Sedamnaestog jula 1992. godine, prilikom posete Daglasa Herda, britanskog ministra inostranih poslova, došlo je do eksplozija minobacačkih projektila ispred zgrade Predsedništva BiH. Zavređuje pažnju opis tog događaja koji je dao tada komandant UNPROFOR-a u BiH, kanadski general Luis Mekenzi. On je to u svojoj knjizi ovako opisao: „Kada je Daglas Herd stigao, bilo je prisutno deset do petnaest pripadnika Teritorijalne odbrane sa svake strane ulaza u zgradu, kao neka vrsta počasne straže. Čim je prošao glavna vrata na ulazu, grupa pripadnika Teritorijalne odbrane sa desne strane ulaza pridružila se svojim kolegama na levoj strani, i svi su krenuli ka zapadnoj strani zgrade i stali u zaklon. Trideset sekundi kasnije, deset minobacačkih projektila je palo odmah prekoputa Predsedništva, i sedam nevinih građana je poginulo ili bilo ozbiljno osakaćeno. Nekoliko već pripremljenih ambulantnih kola i kamerman lokalne televizije jurnuli su s istočne strane zgrade na mesto nesreće, pokupili i snimili poginule i ranjene i odvezli se u pravcu bolnice Kosovo.“ (U pitanju je štamparske greška, budući da je naziv sarajevske bolnice Koševo.)2 To lažno granatiranje sedišta predsednika Predsedništva Bosne i Hercegovine Izetbegovića izvedeno je da bi impresioniralo britanskog ministra inostranih poslova i prikazalo pod kakvim „srpskim terorom i opasnostima“ živi i upravlja državom njihov „miroljubivi“ domaćin Izetbegović. Uz to, prikazana je i „efikasnost“ zdravstvenih radnika i hitne pomoći koji su na mesto eksplozije stigli za samo nekoliko sekundi, kao i „požrtvovani” TV snimatelji i novinari. Ali, ni Izetbegović, ni ostali učesnici ove obmane nisu se uznemiravali što je taj njihov izum prouzrokovao stradanje sedam nedužnih građana Sarajeva. Normalno, za taj gnusni muslimanski postupak i stradanje nedužnih ljudi i pred Daglasom Herdom i pred javnošću optužena je i ovom prilikom ni kriva, ni dužna srpska artiljerija. Posle svega, pitam se, kakvu to godišnjicu blokade u Sarajevu i u ime koga obeležavaju ovde u Beogradu, a Srbi sarajevski masovno proterani, mučeni ili poubijani! Antrfile Cena zaborava! Nismo očekivali da će nas ponovo napasti saradnici okupatora iz vremena Drugog svetskog rata, stvaraoci i podanici Pavelićeve nekadašnje NDH. Ni sada, kao ni tada, a mislimo na 1941, nismo se snašli. Kao da nismo verovali u ono što nam se događalo, posebno u Hrvatskoj i BiH, ali ne treba zanemariti ni zločine nad našim sunarodnicima u Sloveniji ili, pogotovo, na Kosmetu. Postali smo žrtve svojih komšija, školskih drugova, kolega sa posla, iz vojske, sportskih klubova... Oni su svoje države, nekada NDH, a sada Hrvatsku i BiH, stvarali pokoljem Srba. Možda bi u tome trebalo tražiti odgovor !
ВишеNagrada PEČAT VREMENA za književnost dodeljena MATIJI BEĆKOVIĆU
Žiri za dodelu nagrade za književnost „Pečat vremena“, u sastavu prof. dr Jovan Delić, prof. dr Aleksandar Jovanović, dr Dragan Hamović, Ljiljana Bogdanović i Aleksandar Dunđerin, na svojoj petoj sednici održanoj u Beogradu 3. maja …
ВишеNagrada PEČAT VREMENA za nauku i društvenu teoriju dodeljena MILORADU EKMEČIĆU
Žiri za dodelu nagrade za nauku i društvenu teoriju „Pečat vremena“, u sastavu prof. dr Ratko Marković, prof. dr Mile Savić, mr Dragomir Anđelković, mr Vladimir Dimitrijević i Milorad Vučelić, na svojoj sednici održanoj u …
ВишеPolitika Rusije na Kavkazu: Uspeh ili propast?
Piše Mihail Leontjev Zadatak Rusije da preživi je posle onog što smo joj sami učinili iz domena neverovatnog. Ništa drugo nam ne preostaje, nego da taj zadatak ostvarimo. Konkretno to je politika „nove“ Rusije na …
ВишеNi dede nisu što su nekad bile
Piše Dragomir Antonić U pretprošlom broju „Pečata“ urednik je objavio srpsku šifru – Neka bude što biti ne može! Šifra je, kako dolikuje, u stihovima i spada u tipičnu zagonetku – što ne može biti. …
ВишеREPUBLIKA SRPSKA Protiv turskog uticaja
Piše Anja Vujević Širenjem svog uticaja na Balkan Turska želi da postigne dva cilja: Balkan bi trebalo da joj posluži kao moneta za trgovinu sa EU, Srbija i BiH treba da postanu članice NATO-a Neootomanski …
ВишеJAŠA ALMULI „Stradanje i spasavanje srpskih Jevreja“
Piše dr Žika Bujuklić Ugledni novinar i publicista je na skoro četiri stotine stranica pružio još jedno surovo svedočanstvo o tragičnoj sudbini naroda kojem i sam pripada, prikupljajući lične ispovesti preživelih svedoka Tiho i skoro …
ВишеVUČIĆ I ANTIĆ Hrabrost se kaže Brana
Pišu Aleksandar Vučić i Oliver Antić, prijatelji Brane Crnčevića Možda će se svet pretvoriti u veliki vojni „kamp“, možda će biti dva svetska vrhovna suda, jedan u Hagu, drugi u Gvantanamu, koji će određivati i …
ВишеMIHAILOVIĆ O CRNČEVIĆU Jahali su neki stari kauboji
Piše Dragoslav Mihailović Pričajući viceve, moj prijatelj je tako jedanput zaradio i zatvor. Ali i u Padinskoj Skeli, gde je tada proboravio mesec dana, šarmirao je sve redom, pa i one koji su bili dužni …
ВишеMIROSLAV TOHOLJ Duh Crnčevićev lebdi nad Srbijom
Piše Miroslav Toholj Tvrde da hartija ima najveću vrednost ako je straćena u banknote. Banknota će pre ili kasnije da se obezvredi. Hartija na kojoj su štampane Branine knjige, međutim, ima neprocenjivu vrednost što će …
ВишеIzmeđu narkomanije i traganja za Bogom
Piše Biljana Živković Zapisi iz „Sretenja“, Pravoslavnog centra za odvikavanje od bolesti zavisnosti, gde je sveštenik Branislav Peranović posle afere „Crna reka“ nastavio svoju dvadesetogodišnju bitku za spasavanje života „Belu smrt“ prodaju oni koji su …
ВишеŠansa je unutar Putina
Piše Mihail Leontjev Kako glavni urednik ruskog nedeljnika „Odnako“ gleda na moguću direktnu političku borbu između Vladimira Putina i Dmitrija Medvedeva Ovih dana predizborna kampanja 2012. godine dobila je personalne konture. Uostalom, imena i prezimena …
ВишеRANKO JOVOVIĆ Kosovo se ne brani molitvom i poezijom
Razgovarao i priredio Željko Tarbuk Cijela naša istorija je pitanje časti, izuzimajući komunistički vijek u kojem se niko nije proslavio. Istina, da čast je sila kod pravih, prvih hrišćana, a mi smo, ako me pamet …
ВишеRADOVAN KARADŽIĆ Najlakše je prevariti čitav svet, čineći strašna dela u ime čovečanstva
Razgovarali Vera Žerdeva i Tatjana Stojanović Čovečanstvo je preživelo ne samo zemljotrese i industrijska zagađenja, već i „kvarenje“ bića u dubljem smislu Ideja da intervjuišemo Radovana Karadžića pojavila se pošto je u jednom od ruskih …
ВишеBRANA CRNČEVIĆ (1933-2011)
Rano ujutru, 14. aprila 2011. godine preminuo je u Beogradu književnik Brana Crnčević. Rođen je 8. februara 1933. godine u Kovačici. U Beogradu je studirao na Filozofskom fakultetu. Crnčević je bio jedan od najznačajnih srpskih …
ВишеREPUBLIKA SRPSKA Zamka zvana Dejton 2
Piše Anja Vujević Dejton 2 Republika Srpska može izbeći samo ako ne bude vodila računa ni o Zlatku Lagumdžiji, ni o Draganu Čoviću, nego o svojim interesima i u skladu sa njima uzeti učešće u …
ВишеKoliko nam je potrebno narodnih poslanika?
Piše prof. dr Marko Pavlović Broj poslanika se mora određivati ponajpre prema broju stanovnika i prema prirodi funkcije narodnog poslanika. Iako je narodni poslanik predstavnik cele nacije, on je vezan za određeni krug birača (problemski …
ВишеStvaranje vojvođanskog identiteta
Piše Ostoja Simetić Kako je, u tri faze, stvaran vojvođanski kulturni kontekst i kako se on danas manifestuje u praksi Moguće je da u jednoj državi postoje regionalne kulturološke razlike, gdegod i znatne, ali se, …
ВишеVOJVODINA Praznici kao simboli identiteta
Piše Nedeljko Kuljić Najveći značaj u istoriji Zrenjanina imaju izlazak ovog grada iz tamnice Habzburške monarhije i njegovo oslobođenje od fašističke okupacije. Ipak, danas dva predloga za Dan grada kandiduju datume iz Habzburškog perioda njegove …
ВишеSloboda je nadohvat ruke
Piše Dragomir Antonić Koalicija „Fejsbuk“, „Tviter“ i Mladi rodoljubivi Srbi odlučiće pobednika na sledećim izborima Dobro je. Mladi se organizuju. Sami. Bez posrednika. Koriste tehnologiju kojom su ovladali. Internet je njihov kružok, literalna sekcija, sportsko …
Више„Pečat“ u Teheranu
Piše Zorica Dobrijević Dabić Povodom iranske Nove godine (Noruz) predsednik Mahmud Ahmedinedžad ugostio je brojne državne delegacije iz čitavog sveta, a među zvanicama se nalazila i saradnica „Pečata“ U senci svetskih katastrofa, čiji je uzročnik …
ВишеGAŠENJE ATLANTISA I duže od veka traje noć
Piše prof. dr Milan Brdar, redovan gost emisije „Atlantis“ Danas biti poslušan ovoj vlasti ili nekom njenom nadobudnom pripadniku, više je od burleske i potvrda da poslušnik nema elementarnog samopoštovanja. Jedno je bilo zabrana u …
ВишеDSS: Hapšenje Vučurevića je selektivna pravda
Demokratska stranka Srbije optužila je danas vlast u Beogradu da sprovodi selektivnu pravdu i da hapšenje Srba i istovremeno puštanje Hrvata i Bošnjaka zbog učešća u istom građanskom ratu, izaziva ogorčenje i osećaj nepravde i …
ВишеSaopštenje SDS-a povodom hapšenja Božidara Vučurevića
Srpska demokratska stranka traži od vlasti Srbije da odmah oslobode Božidara Vučurevića i da prekinu sa hapšenjem nevinih Srba po potjernicama Hrvatske koja sopstvene zločine i etničko čišćenje Srba pokušava sakriti montiranjem optužnica protiv onih …
Више