KUBA Bezumlje američke „demokratije“

Piše Mara Knežević Kern

Ambasadorka Kube, gospođa Mercedes Martinez Valdes, sazvala je 20. septembra konferenciju za novinare, i upoznala medije sa sadržajem Izveštaja pripremljenog za Generalnu sednicu UN, kojim se zahteva momentalno ukidanje sankcija

Ekonomske sankcije uvedene Kubi  1961, u cilju svrgavanja „režima“ Fidela Kastra ni posle pola veka  nisu postigle cilj, ali je ovaj genocidni eksperiment po dužini trajanja ostao nezapamćen u istoriji. Kuba će i ove godine, 25. oktobra, podneti Izveštaj članicama UN sa detaljnom analizom tragičnih posledica koje se ne mogu meriti novcem, iako se u ovom dokumentu barata i takvim podacima.
Od posledica nanetih ekonomiji ove zemlje, pogubnija je šteta nanesena generacijama koje rastu u strahu od sledećeg koraka gospodara rata, nekog novog terorističkog napada, otvorene „preventivne“ agresije i pogubnih posledica sadističkog iživljavanja nad bolesnim i nemoćnim delom stanovništva, što već spada u klasičnu strategiju zemlje – koja je agresijom prema Kubi pogazila sopstveni ustav i principe na kojima je osnovana.
Ambasadorka Kube, gospođa Mercedes Martinez Valdes, sazvala je 20. septembra konferenciju za novinare, na kojoj je upoznala medije sa sadržajem Izveštaja pripremljenog za Generalnu sednicu UN, kojom se zahteva momentalno ukidanje sankcija. Ovom apelu se pridružilo i Udruženje Kubanaca sa boravištem u Srbiji –  Antonio Maceo – nazvano po heroju kubanske revolucije, za čije tekovine su mnogi Kubanci i danas spremni da žrtvuju život.
Iz Izveštaja se vidi do koje mere UN i SAD ignorišu demokratske principe, s obzirom da je prošle godine 187 zemalja glasalo za ukidanje sankcija, a samo Izrael i SAD su bile protiv. Povećao se i broj zemalja koje podnose pismeni Izveštaj generalnom sekretaru UN, o posledicama embarga na ekonomiju svake zemlje pojedinačno. Priložen je i spisak kažnjenih banaka i kompanija koje su na bilo koji način učestvovale u transakcijama sa Kubom. Humanitarna pomoć je na posebnom udaru, a sadistička priroda odmazde nad nepokorenim ostrvom vidi se iz zabrane nabavke ortopedskih pomagala za decu obolelu od raka kostiju.
Dok američki mediji svakog 9. septembra casino izvode performans pred lakovernom svetskom javnošću, u funkciji pripreme terena za rušenje „diktatorskih“ režima, niko ne spominje žrtve terorističkog akta iz 1974, kad je srušen kubanski civilni avion a „izvođači radova“ do danas ostali nekažnjeni i zaštićeni pod plaštom američke „demokratije“. Žrtve nemaju isti tretman i nikada ih neće imati, a petorica kubanskih rodoljuba – koji su otkrili terorističko jezgro u Majamiju – već  godinama čeka pravdu u američkim kazamatima.
Nedavno je obelodanjeno da američka Vlada plaća „nezavisne“ novinare u cilju ometanja sudskog procesa petorici radi stvaranja klime koja ometa fer suđenje. Jednog od osuđenih Kubanaca – Renea Gonzalesa – posle eventualnog puštanja iz zatvora čeka produžetak kazne, nezapamćen u istoriji američkog sudstva: njemu će biti po izlasku iz zatvora biti zabranjeno da otputuje na Kubu sledeće tri godine. Reneova porodica je na Kubi, on nema nikakav izvor prihoda ali smrtno ranjena „svetska sila“ ima potrebu da zadaje udarce onima koje ne može da pobedi. Dodatni uslov postavljen Reneu odnosi se na zabranu kretanja „na mesta na kojima se sastaju teroristi“. Amerika – očigledno – čuva svoje teroriste od Renea!.
Na sreću, hrabri američki umetnici koji odlaze na Kubu predstavljaju ono najbolje što je Amerika iznedrila. Među njima je  glumac Deni Glover koji se obratio Kubancima citirajući Martina Lutera Kinga: „Ništa ne traje večno“. Glover je nekoliko puta posetio u zatvoru jednog od petorice -Herarda Ernandesa – osuđenog na dve doživotne robije. „Ovaj zatočenik mi je ulio snagu i volju za borbu , otkrivši  mi smisao žrtvovanja i vrednost slobode“.
„Kuba je zahvalna srpskom narodu što podržava ukidanje embarga i nadamo se da će i ove godine glas Srbije u UN biti na našoj strani,“ rekla je gospođa Valdes, koju za Srbiju vežu snažne emocije i duboko obostrano razumevanje.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *