Zbog čega su prirodi potrebna prava

Piše Mara Knežević Kern

Pripremajući se za proslavu Dana majke Zemlje, UN su pristupile proceduri uvođenja internacionalnih standarda – kojima bi se garantovala „prava prirode“, jednaka onima koja su priznata čoveku. Bolivija je prva zemlja koja je izrazila spremnost da u Ustav ubaci klauzulu o „pravima majke Zemlje“, a njen primer sledi i Ekvador

Umesto da pomogne u stvaranju novog sveta prema Gandijevoj viziji, Barak Obama je došao u Indiju da traži 50 biliona dolara za korporacije, borbene avione, za uvlačenje Indije u rat sa Avganistanom i insistirao na učešću u takozvanoj „zelenoj revoluciji“

Upozoravajući na zloupotrebu termina „zelena revolucija“, pre nekoliko decenija nastao u Aziji, nezavisni istraživač sa Filipina Elenita Dano napisala je knjigu „Skidanje maski sa nove Zelene revolucije u Africi“, u kojoj dokazuje da iza bombastičnog naslova stoji prikriven plan kojim bi se sproveli u delo interesi stranog kapitala. Novi „zeleni“ zagovaraju obimnu primenu tehnološkog paketa, obuhvata GM seme i hibride – neispitane na afričkom tlu, a operacija bi bila izvedena u organizaciji zapadnih „filantropa“ i agrobiznis korporacija.
Od momenta kad je usvojen izveštaj UN i Svetske banke (2009) o neophodnosti prelaska na organsku poljoprivredu i male porodične farme, koji sprovodi IAASTD (International Assessment of Agricultural Knowledge, Science, and Technology for Development), nastala je panika među afričkim „dobrotvorima“. „Monsanto“ je preuzeo korake kako bi – uz pomoć zakupljenih medijskih kanala – pojačao propagandu o „GMO putu bez alternative“. Stanica NPR već uveliko propagira floskulu o „neisplativosti organske poljoprivrede“, a portparol kompanije Pedro Sančez objavljuje dogmu da je „agrikultura  nešto kao bankarski račun, mora da ima pozitivan saldo – ukoliko ulažete u organsku poljoprivredu vi ćete bankrotirati“.

VELIKA PLJAČKA SEMENA
Među istaknutim borcima za prava Zemlje našla se dr Vandana Šiva, indijski filozof i autor knjige „Nasilje Zelene revolucije“ („The Violence of the Green Revolution“), koja se bavi akutnim socijalnim i političkim konfliktima u Indiji, nastalim kao posledica velike pljačke semena. Nemiri u provinciji Pendžab ugušeni su u krvi, a masovni zahtevi demonstranata da država zatvori vrata „Monsantu“ još nisu uslišeni. Dr Šiva je podržala demonstrante uputivši poruku koja ima težinu poslednje poruke indijanskog poglavice, čije je pleme izgubilo bitku sa kradljivcima zemlje. „Seme je otelovljenje naših bioloških i kulturnih različitosti, veza između prošlosti i budućnosti evolucije, zajedničko vlasništvo prošlih, sadašnjih i budućih generacija i zajednice farmera – koji su bili odgajivači semena, a danas im je ukradeno i ponovo prodato kao vlasništvo korporacije “Monsanto”“.
Dr Šiva upozorava na taktiku velikih kompanija, koje ne konkurišu jedna drugoj već unisono sklapaju dilove protiv interesa indijskih seljaka, kako bi ostvarili monopol u transakcijama sa semenom. „Na ovaj način, sklopljen je najgori od svih kolonijalnih  paktova sa indijskom državom. Ono što se prodaje kao državno-privatno partnerstvo – PPP (public-private partnership) samo je prikriveni vid biopiraterije.“
Probuđena Indija ima veoma snažan antinuklearni pokret, koji se – između ostalog – bori protiv otimanja najplodnijeg zemljišta, radi izgradnje novih nuklearki. Protesti se šire zemljom, a na meti je i koreanska nuklearka POSCO, sada u rukama Volstrita.

NOVI APARTHEJD I NAXALITI
Do koje mere je pitanje ekologije političko pitanje vidi best online casino se po reakcijama indijske vlade, koja je posle masovnih protesta indijskih seljaka uhapsila dr Binayak Senu, lekara koji je  posvetio život borbi protiv siromaštva i intenzivno sarađivao sa dr Šivom na spašavanju domaćih sorti semena i edukaciji stanovništva o njegovoj pravilnoj upotrebi i čuvanju. U mineralima bogatoj regiji Čatisgar došlo je do nemira zbog pokušaja investitora da se – uz pomoć vlade – dokopaju zemljišta s namerom da otvore rudnike. Na odlučno odbijanje seljaka da prodaju zemlju, vlast je odgovorila globalno instruisanom metodom: 70.000 paravojnih jedinica i privatne vojske raspoređeno je u regiji, pod izgovorom „kontrole nad opasnim maoistima“. Dr Sena, heroj potlačene Indije, uhapšen je samo zato što je napisao novinarski izveštaj o masakru nad civilima tokom gušenja protesta. Proglašen je naxalitom (naziv za sledbenike komunističkih ideja u Indiji) i osuđen na doživotnu robiju.
Ni „mirotvorac“ Barak Obama – tokom imperijalnog pohoda planetom nije zaobišao Indiju. Čim se dokopao Nobela zakucao je na vrata Gandijeve postojbine. Dr Šiva sa žaljenjem podseća na Barakove predizborne izjave o „velikoj inspiraciji – Mahatmi Gandiju“, koga tokom posete ni jednom rečju nije pomenuo: „Umesto da pomogne u stvaranju novog sveta prema Gandijevoj viziji – on je došao da tražio 50 biliona dolara za korporacije, borbene avione, za uvlačenje Indije u rat sa Avganistanom i insistirao na učešću u takozvanoj “zelenoj revoluciji”.“
Indijci su svesni da se aparthejd – koji je u osnovi imao ideju razdvajanja rasa, ne razlikuje mnogo od korporativnog kapitalizma, koji radi na razdvajanju ljudi od prirode.

HAITI ODBIJA „POKLON“
Ni cunamijem pogođen Haiti nije bio pošteđen korporativnih „darova“. Kada je Haiti „Grassroots Watch“ počeo istragu o uvezenom semenu, utvrđeno je da je mahinacija urađena na protivzakonit način, protiv Ustava Haitija i Zakona iz 1986. godine koji zabranjuje nekontrolisan uvoz semena – u cilju zaštite domaćih useva. Sem straha od ulaska patogenih organizama u lanac ishrane, evidentna je i opasnost od gubitka nezavisnosti, s obzirom na to da je čak i predstavnik FAO potvrdio da se hibridi moraju iznova kupovati svake godine.
Haićani ne postavljaju barijeru samo za GMO, već u nekontrolisanom unošenju stranih hibridnih sorti vide opasnost za domaće adaptirane sorte, jer bi vremenom mogle da budu pomešane s onima koje nikada nisu bile testirane na Haitiju. Osim toga, seljaci su se pobunili protiv agresivne taktike koju primenjuje „Monsanto“ u nametanju monopola na strateški važne prehrambene proizvode, čije sprovođenje podrazumeva odsustvo svake odgovornosti za nastale posledice.
Dok se narodi bore za biodiverzitet i očuvanje domaćih sorti, „Monsanto“ prati berzanske aktivnosti – od kojih zavisi njihova poslovna politika. Posle skoka cene pšenice na svetskom tržištu, ova korporacija je u saradnji sa Syngentom i BASF-om najavila nastavak eksperimenata sa GM pšenicom. Genetski eksperimenti nad pšenicom bili su – pod pritiskom stranih kupaca – privremeno obustavljeni. Kupci su svojevremeno pretili bojkotom američke pšenice, ukoliko uzgajivači prihvate GM tehnologiju. „Monsanto“ verovatno misli da se klima promenila.

BIL GEJTS I BANKA SEMENA
Od kad se u biznis sa semenom uključila Banka semena u Svalbardu, „donatorski“ kapital je nagrnuo ka firmi „Global Crop Diversity Trust“ (GCDT) – zaduženoj za brigu o funkcionisanju Banke. GCDT je do sada primio 30 miliona dolara od fondacije Bil Gejts, ona ima veoma tesne veze sa „Monsantom“, a među sponzorima je većina kompanija koje imaju značajne količine semena u prometu i vodeću ulogu u poljoprivrednoj biotehnologiji, kao i u poslovima oko patentiranja biljaka.
Samo se naivni pitaju zbog čega u operativnim troškovima Svalbarda učestvuju oni koji rade na uništavanju preostalih sorti. Izvod iz ugovora GCDT-a sa donatorima potvrđuje sumnju u „dobre namere“, s obzirom na to da je donacija zapravo investicija kojom se obezbeđuje pravo na pristup deponovanom semenu i korišćenje u svrhu budućih eksperimenata. Jasno je ko će jednog dana biti u poziciji da kontroliše genetski potencijal svetskih biljnih vrsta.
Od Adama Smita („Bogatstvo nacije“) do Bila Mekibena („Kraj prirode“), praksa je demantovala mnoge ekonomske teorije, otvarajući prostor za nova tumačenja. Mekiben, osnivač pokreta za zaštitu prirode, sa sedištem u Vermontu, upozorava na neophodnost da se isprave temeljne greške na kojima se razvila ekonomska nauka: „Treba prepoznati tačku posle koje razvoj više nema nikakvog smisla. Ekonomisti su od početka prevideli čemu bi trebalo da služi ekonomija i u kojem pravcu da se razvija. Njena suština i uloga nije u podržavanju nezaustavljivog progresa, već u pomoći da se osmisli i organizuje svet koji bi bio u saglasnosti sa prirodom“.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *