STEFAN KARGANOVIĆ Demontaža srebreničkog mita

Razgovorala Biljana Đorović

Nastojanje da se čak i postavljanje kritičkih pitanja proglasi za krivično delo najpouzdaniji je signal o tome u kakvom se rasulu zvanična srebrenička priča nalazi danas. Bez primene represivnih mera protiv različitih mišljenja ona bi se srušila kao kula od karata

Dugoočekivana studija „Srebrenički masakr, Činjenice, Kontekst, Politika“ profesora Edvarda Hermana sa saradnicima predstavlja izvanredan doprinos sagledavanju istine o Srebreničkoj tragediji čija je zvanična verzija opasana koncentričnim krugovima zaštite sistema Novog svetskog poretka sa institucijama, organizacijama i medijima koji su je ustoličili kao paradigmu srpskog zla i aktuelnu mantru za delovanje simulakruma koji treba da obezbedi „humanitarni pretekst“ najnovijim neoimperijalnim prodorima u države Severne Afrike i Bliskog Istoka.
Studija profesora Hermana ispituje kontekst, opšte i vojne okolnosti koje su uslovile pad Srebrenice, ulogu MKTBJ u impostiranju zvaničnog narativa o događajima u Srebrenici  iz jula 1995, metodologiju  ucenjivanja i zastrašivanja svedoka,  ulogu Ujedinjenih nacija u ustanovljavanju pomenutog narativa i medijsku formatizaciju percepcije javnosti Zapada kojom je obezbeđena podrška za vojnu intervenciju na Jugoslaviju, ali i potonje neoimperijalne orvelijanske ratove u toku.
Čitaoci „Pečata“ u prilici su da među prvima u svetu steknu uvid u studiju: „Srebrenički masakr, Činjenice, Kontekst, Politika“ koja bi uskoro trebalo da se pojavi u SAD. U pripremi je i izdanje na srpskom jeziku u okviru fonda „Istorijski projekat Srebrenica“ osnivača i direktora Stefana Karganovića, jednog od najvažnijih saradnika i prijatelja tima profesora Edvarda Hermana. Sa Stefanom Karganovićem čiji je fond  činjeničnom evidencijom takođe ozbiljno uzdrmao svesno iskonstruisane fabrikacije i laži zvanične verzije događaja, razgovaramo o značaju studije „Srebrenički masakr, Činjenice, Kontekst, Politika“ u kontekstu naučno istraživačkog fronta koji se snagom argumenata i istine suprotstavio institucionalno inaugurisanim lažima u skladu sa metodologijom „politike genocida“.

Studija  koju smo iščekivali nekoliko godina konačno je završena. Istraživačka grupa za Srebrenicu (Srebrenica Research Group) okončala je šestogodišnji rad objavljivanjem knjige: „The Srebrenica Massacre: Evidence, Context, Politics“. Reč je o knjizi neprocenjivog značaja, kako je to u predgovoru zaključio i jedan od autora Filip Korvin,  zato što činjenice i dokazi izneseni u njoj pokazuju metodologiju rada kojom imperijalna politika realizuje osvajačke ciljeve ne prezajući od propagandnog pretvaranja ma kojeg naroda u genocidne ubice.  Kako vi ocenjujete pojavljivanje ove knjige, u svetskom i u našem kontekstu?
Strani autori sistematski i bez balkanskih hiperbola i emocija demontiraju srebrenički mit i ubedljivo pokazuju da bez temeljnih izmena taj narativ pod naletima kritike ne može opstati. Protagonisti kulta to vrlo dobro znaju i zato žure, dok su još uvek u propagandnoj prednosti, da svoju priču zacementiraju mnoštvom „presuda“ korumpiranih sudova i zvučnim političkim rezolucijama raznih kontrolisanih „skupština.“ Istovremeno, grozničavo rade na usvajanju zakonskih propisa kojima bi se kriminalizovalo ispoljavanje stavova koji se po ovom pitanju razlikuju od njihovog i na zabrani javnog postavljanja nezgodnih pitanja  sa ciljem osporavanja njihove „partijske linije“. Jasna namera ovih poteza jeste da se uguši slobodna javna rasprava i da se onemogući dalje istraživanje Srebrenice. Nastojanje da se čak i postavljanje kritičkih pitanja proglasi za krivično delo najpouzdaniji je signal o tome u kakvom se rasulu zvanična srebrenička priča nalazi danas. Bez primene represivnih mera protiv različitih mišljenja ona bi se srušila kao kula od karata. Intenzitet te opravdane paranoje ogleda se u očajničkom potezu ukidanja popularne emisije „Atlantis“ na  Drugom programu „Radio Beograda“ samo zato što je pružila gostoprimstvo predstavnicima naše nevladine organizacije da pomoću činjenica i argumenata osporimo glavne teze zvanične priče o Srebrenici. Činjenice da smo mi na tom programu imali vrlo kredibilnog oponenta Mirsada Tokaču iz Sarajeva i da ne osporavamo da se u Srebrenici dogodio zločin nad ratnim zarobljenicima, tu nisu od velike pomoći. Zvanična priča je maksimalistička i od vas zahteva da je prihvatite u celosti ili ćete biti proglašeni za jeretika. Teza da je bilo streljano 8.000 „muškaraca i dečaka“ i da je to bio genocid nije empirički utemeljena, niti dokaziva činjenica. To predstavlja obavezan dogmat sekularne političke religije, a od vas se očekuje da se bez postavljanja suvišnih pitanja  toj doktrini poklonite. Da li ćete to učiniti licemerno u stilu „eppure si muove“ ili prosto iz neobaveštenosti, njima je potpuno svejedno. Bitno je samo da se milom ili silom održava barem privid društvene solidarnosti oko tog lažnog kulta.

Autori su izuzetne ličnosti kako sa profesionalnog, tako i sa moralnog stanovišta: reč je o nesumnjivo časnim i hrabrim ljudima. Bilo bi važno da ih čitaocima predstavite, uz podrazumevanje   note ličnog iskustva proisteklog iz saradnje, pa i prijateljstva, sa članovima Istraživačke grupe za Srebrenicu?
Motor ovog projekta je profesor Herman i to je utoliko više za divljenje ako se uzmu u obzir njegove godine i zdravstveno stanje. Ali on je uporan i neustrašiv, i ja vas mogu uveriti u to zato što već nekoliko godina o ovom projektu intenzivno komuniciramo. Slične komentare bih mogao da napravim i u vezi sa ostalim učesnicima. Niko od njih od svog zalaganja za utvrđivanje istine o Srebrenici nema nikakve ni lične, ni materijalne koristi. Ti ljudi su klasični istinonoljupci. Da samo još pomenem i Džordža Pamfrija  iz istog kruga požrtvovanih istraživača Srebrenice. On nije zastupljen u studiji profesora Hermana, ali jeste, i to jednim izuzetnim poglavljem, u našoj monografiji na engleskom jeziku na istu temu „Dekonstrukcija jednog virtuelnog genocida,“ objavljena nedavno i gotovo istovremeno. Kod Pamfrija je zanimljivo da je ne samo vrsan analitičar, već i da je američki crnac koji već dugi niz godina živi i radi u Evropi. Često sam se pitao šta jednom čoveku sa američkog Juga mogu da znače Srebrenica i odbrana časti srpskog naroda? Odgovor na to pitanje u stvari je do bola jasan. Džordž i njegovi crnoputi sugrađani već nekoliko stoleća žrtve su progona i poniženja i znaju iz prve ruke kako se neko oseća u takvom položaju. Kao pravi tradicionalni Amerikanac Džordž se identifikuje ne sa nasilnikom, nego sa žrtvom koju u Americi zovemo „underdog“. Angažman profesora Hermana i još nekoliko njegovih saradnika, oni su Jevreji i iz sličnog ugla bolje od ostalih shvataju položaj srpskog naroda u ovoj nečasnoj hajci i neravnopravnoj bici, mislim da je u znatnoj meri uslovljen istim refleksom.

Profesor Edvard Herman je više puta istakao neprocenjiv značaj istraživanja koja sprovodi vaš fond „Istorijski projekat Srebrenica“. Rekla bih da se radi o koncentričnim krugovima istraživanja nadopunjenim radom Istraživačke grupe za Srebrenicu tvoreći jedan neoboriv korpus dokaza  koji se neće moći prećutati ne samo na našim prostorima, već i u svetu.
Što se tiče prećutkivanja, tu nisam tako veliki optimista kao što ste izgleda vi. Naravno da će prećutati ili će bar pokušati da to učine. To je jedina realna strategija koja im stoji na raspolaganju. Da li vi stvarno mislite da će Dragoljub Mićunović, Nataša Kandić, Sonja Biserko ili ona jadna junior liga falsifikatora Srebrenice iz Inicijative mladih da nas pozovu na javnu debatu i da će rizikovati da budu poraženi i ismejani? U pravu ste da se naše dve monografije nadopunjuju i to je upravo bila zamisao. Srebrenička grupa se uglavnom bavi širokim platnom i najopštijim kontekstualnim pitanjima. Na primer, poglavlje koje je napisao Tim Fenton, a odnosi se na politički i strategijski okvir u kojima su se odigrali srebrenički događaji, dragoceno je. Poglavlje Majkla Mandela  gde on metodom iskusnog pravnika demontira smešnu, ali procesno izuzetno bitnu presudu u predmetu Krstić, briljantno  je. Zaista bih želeo da čujem komentar na to gospođe Kandić i njenog Fonda za humanitarno pravo jer to je tema za njih par ekselans, ali neću čekati bez daha da se tako nešto stvarno dogodi. S druge strane, naša monografija mnogo je više od njihove nadahnuta empiričkim pristupom i izraženim naglaskom na faktografiji samog događaja. Sve više sam ubeđen da bi te dve studije trebalo čitati zajedno da bi se stekla celovita slika o Srebrenici.

Projekat vašeg Fonda: „Srebrenica: dekonstrukcija jednog virtuelnog genocida“ je otvoren projekat koji se pored knjiga koje su se pojavile kako na srpskom, tako i na engleskom jeziku realizuje na sajtu „Istorijskog projekta Srebrenica“ pokazujući da je: „Zajednički imenitelj svih važnih elemenata srebreničkog kulta isti: ili potpuni nedostatak materijalne podloge, ili potpuna neubedljivost onoga što se nudi“.  Da bi se ovaj ozbiljan nedostatak nadomestio bio je neophodan autoritet MKTBJ. Šta u tom smislu pokazuju pomenuta istraživanja?
Pokazujemo da je zvanična verzija događaja u Srebrenici  neodrživa i da je zato prisiljena da hramlje na štakama propagande i političke podrške. Kada joj oduzmete te štake vidite da nije kadra da napravi nijedan korak sa osloncem na sopstvene snage. Navodni „autoritet“ diskreditovanog MKTBJ jedno je od tih veštačkih pomagala kljakave zvanične priče u vezi sa Srebrenicom. Svi koji su proučavali filosofiju logike znaju da teze utemeljene na „autoritetu“ spadaju u kategoriju argumenata koji su najslabiji. Mi nemamo lažne autoritete, ali imamo činjenice kojima pokazujemo da je zvanična priča nemoguća.

Empirijsko istraživanje stvarnih gubitaka koje su muslimani pretrpeli i njihova kategorizacija je  u središtu istraživanja istine o dešavanjima iz jula 1995. godine, o čemu svedoči i poglavlje „Igra brojeva“ Džonatana Rupera. Na koji način ovo poglavlje diskredituje  zvaničnu verziju  priče koju vi na osnovu vašeg istraživanja nazivate „kolosalnim blefom“?
Na polju čiste matematike srebrenička priča se ruši kao kula od karata. Svi kompetentni posmatrači, uključujući i veća MKTBJ u predmetima Krstić i Popović, ako im priznamo „autoritet“ bar po ovom uskom pitanju, saglasni su da je 11. jula 1995. godine stanovništvo u enklavi Srebrenica brojalo oko 40.000 osoba. Svetska zdravstvena organizacija objavila je izveštaj gde stoji da je u Tuzli 4. avgusta 1995. godine ta organizacija evidentirala 35.500 izbeglica iz Srebrenice. Iz toga proizilazi zaključak da je najveći mogući prostor za ljudske gubitke od svih uzroka oko 4.500. Na osnovu analize izjava preživelih pripadnika kolone 28. divizije koja se preko planinskog terena tokom naredna četiri dana posle pada enklave povlačila iz Srebrenice ka Tuzli i usput na brojnim mestima imala borbene okršaje sa Vojskom Republike Srpske dokazali smo da su njihovi gubici iznosili oko 2.500, a tu cifru prihvata i general Armije BiH Enver Hadžihasanović koji u svom svedočenju pred većem MKTBJ u predmetu Krstić navodi cifru od 2.628 poginulih u borbama tokom tog povlačenja. Sve te činjenice možete pročitati u našoj monografiji „Dekonstrukcija jednog virtuelnog genocida“ i na internet prezentaciji www.srebrenica-project.com. Zatim, u knjizi „Srebrenica svjedoči i optužuje“ Naser Orić navodi poimence 1.333 borca 28. divizije poginula u borbenim dejstvima pre jula 1995. godine. Možete sami rešiti ovaj matematički zadatak bez pomoći kalkulatora. To ostavlja prostor za oko 700 do 800 zarobljenika koji su bili streljani i taj matematički rezultat se izvanredno poklapa sa procenom Filipa Korvina, najvišeg civilnog zvaničnika UN u Bosni 1995. godine („sve ostalo je politika,“ glasi njegova lakonska i po zvanični blef porazna presuda), i sa brojem streljanih lica utvrđenih na temelju forenzičkih izveštaja Haškog tribunala dr Ljubiše Simića.

Mit o Srebrenici postao je odskočna daska za pravljenje novinarskih i političkih karijera, o čemu takođe svedoči izuzetno značajna studija Edvarda Hermana  u poglavljima koja se bave analizom medijskog izveštavanja o dešavanjima u Srebrenici. Edvard Herman analizira izveštavanje medija SAD o Srebrenici,  a Filip Hamond izveštavanje o Srebrenici u britanskim medijima. Šta nam možete reći o ovim poglavljima sa stanovišta nekoga ko zna na koji način prosečan čovek na Zapadu reaguje na medijske informacije?
Analiza medijskog izveštavanja je posebno važna komponenta ove studije. Koliko je meni poznato, profesor Herman je pionir ove analitičke metodologije za razotkrivanje dejstva propagande. U poglavlju koje je napisao na tu temu on kaže da je „glavno obeležje takvih tekstova da su svi sastavljeni po istom kalupu, da se svi bespogovorno drže brzometno ustanovljene zapadne partijske linije, ograničeno korišćenje izvora i njihov propust da pruže kontekst ili da postave neka značajna (i često očigledna) pitanja.“ Na temelju te analize možete uočiti mehanizme pomoću kojih se oblikuje ne mišljenje, naravno, nego percepcija događaja i aktera u njima. Taj mehanizam vrlo je jednostavan, ali da bi ga mogli primenjivati morate da imate skoro potpunu kontrolu nad sredstvima masovnog obaveštavanja. On se sastoji iz selektivne dramatizacije ugla posmatranja iz kojeg će se formirati percepcija politički korisna kreatorima „javnog mnjenja.“  Tu nema mesta za uporednu analizu ili za nijanse bilo kakve vrste, a najmanje za istorijsko pamćenje. Monotonim ponavljanjem jedne te iste priče i doslednim ignorisanjem svakog podatka koji bi joj mogao protivrečiti, a uz to vezivanjem dežurnih žrtava za emotivne kvalifikacije negativnog tipa, vi kontrolišete percepciju javnosti i usmeravate njene neprijateljske emocije prema onome koga u određenom trenutku želite da politički ili primenom vojne sile uništite. Reči i fraze koje su ugrađene u medijski diskurs i neprestano se ponavljaju deluju na gledaoca ili slušaoca slično kao što je zvuk zvona delovao na Pavlovljevog eksperimentalnog psa. Mada je i srpska javnost u širokim segmentima izgubila sposobnost autonomnog razmišljanja, ovde su ipak pojedinci – možda iz čistog inata – zadržali neku vrstu kritičke distance prema agresivno naturanim lažima. Na Zapadu toga praktično nema, javnost je tabula raza na kojoj se pažljivim filtriranjem podataka i stručnim prezentiranjem iskrivljenih slika može pisati kakva god hoćete priča. Ona se zatim lako, kao na površini peska briše i zamenjuje se nekom novom pričom, a da ljudi uopšte nisu ni svesni koliko im je svest usmeravana.

Džordž Samueli se u poglavlju: „Securing Verdicts:The Misuse of Witness Evidence at the Hague“ bavi instrumentalizacijom svedoka u procesima koji su se vodili MKTBJ. Sredinom marta (14) tužilaštvo Državnog suda Bosne i Hercegovine  doživelo je da jedan od zaštićenih svedoka javno progovori o pretnjama i ucenama istražitelja tužilaštva Suda BiH. Vi ste tim povodom napisali tekst pod naslovom: „Ne samo u Hagu: Ucena i zastrašivanje svedoka kao sredstvo za utvrđivanje sudske istine“. Možemo li zaključiti da je malo šta ostalo od pravnog sistema i društva zaštićenog normom i zakonom?
Učinak lažnih svedoka je ključan, mnogo veći nego što bi to prosečna osoba koja ne prati rad Tribunala mogla da nasluti. Samueli se u analizi, pored arhetipa haškog lažnog svedoka Dražena Erdemovića, posebno osvrće na iskaze Momira Nikolića i Miroslava Deronjića. Obe individue su takozvani „svedoci-saradnici“, a to znači da su potpisali nagodbu sa Tužilaštvom da će prihvatiti „izjavu o činjenicama“ koju im je Tužilaštvo prema svojim potrebama sastavilo i da će svedočiti u prilog optužbe u svim predmetima gde ih Tužilaštvo pozove, a u zamenu za te kompromise sa istinom dobiće drastično nižu kaznu. Koliko ovakvi svedoci, koji se odlučuju na saradnju sa Tužilaštvom iz lične koristi, mogu da budu pouzdani neka svako sam proceni. Ali uopšte nema sumnje da bez njihovih iskaza, koje su brojna veća Tribunala usvojila i ugradila u svoje presude kao verodostojne činjenice, zvanična srebrenička priča ne bi mogla biti ista. Nikolić je bio prvi među tim navodnim svedocima koji je govorio o prekopavanju i izmeštanju primarnih grobnica. U nedostatku tela pomoću kojih bi se popunila zacrtana kvota od 8.000 streljanih, takozvane „sekundarne grobnice“, sadrže posmrtne ostatke iz ranijih asanacija terena i vezane su za borbena dejstva od pre jula 1995. godine ili za kolonu 28. divizije koja je izvršila proboj iz Srebrenice, ali je predstavljala legitiman vojni cilj, poprimaju veliki značaj kao zlatni majdan ljudskih ostataka. Nikolićeva „insajderska“ priča o navodnim  prekopavanjima dragocena je za popunjavanje jedne zjapeće rupe ili bolje reći kratera u srebreničkom narativu. Deronjićev iskaz, u skladu sa potrebama Tužilaštva menjao ga je i doterivao osam puta, korišćen je kao glavni dokaz da su streljanje zarobljenika i „genocid“ koji je na taj način nastao bili koncipirani u najvišim vojnim i političkim krugovima Republike Srpske, zahvaljujući čemu se otvorila pravna mogućnost da se lokalni događaj uzdigne na državni nivo, sa svim ozbiljnim posledicama iz toga. Mnogi zaključci o događajima posle pada Srebrenice u julu 1995, koji se gotovo aksiomatično prihvataju, u stvari potiču iz krajnje oportunističkih iskaza ove dvojice i njihovog kolege lažnog svedoka Dražena Erdemovića. Ovu operaciju omogućio je problematični institut nagodbe sa Tužilaštvom, bez čega bi Haška industrija za proizvodnju lažnih dokaza sa velikom mukom funkcionisala. Džordž Samueli je na ubedljiv način pokazao efekte tog sistema po pitanju Srebrenice. Izvedite jednu malu analitičku vežbu. Identifikujte sve sumnjive teze koje potiču iz iskaza Nikolića, Deronjića i Erdemovića i jednostavno ih uklonite iz srebreničke priče. Bićete šokirani koliko će biti neznatan onaj deo narativa preostao posle amputacije tih ključnih komponenata.

Kako će se, po vašem mišljenju, posle ove knjige, rada vašeg fonda i probijanja istine o dešavanjima tokom ratova devedesetih  dalje održavati zvanična verzija o dešavanjima u Srebrenici koja su morala da budu institucionalno podržana uvođenjem tzv. „Srebreničkih memorijala“ u EU i šire, usvajanjem parlamentarnih deklaracija i sl. Da li ima nade da će istina ipak postati konstitutivna za istorijsko sećanje čovečanstva?
Ja nemam nadu, već čvrsto ubeđenje da će objektivno sagledavanje srebreničke tragedije prevagnuti i baciti u zasenak politički iskonstruisanu lažnu sliku. Ali to se neće dogoditi u punoj meri odmah, a još manje bez truda. Neophodan je strpljiv i uporan rad, sa osloncem na naučnu metodologiju i to strogo usmeren na otkrivanje istine, a ne u službi bilo kakvog uskog političkog projekta. Srebrenički kult je ušao u fazu dekadencije i on se sada može braniti jedino „administrativnim sredstvima.“ Siguran sam da ćemo još neko vreme imati dve paralelne verzije događaja, jednu obaveznu i zvaničnu, i drugu utemeljenu na objektivnim dokazima koju će privatno usvajati sve veći broj ljudi, mada će deo njih nastaviti da iz straha ili zbog neke koristi javno ispoveda zvaničnu laž. Mislim da je starijim osobama iz sopstvenog iskustva poznato o čemu govorim i da bi moja aluzija na završnu i najlicemerniju fazu ustrojstva koje je obeležilo poslednju polovinu dvadesetog veka u vašoj zemlji svima trebalo da bude kristalno jasna. Zapravo, ako želite da se bavite paralelama, one su frapantne. Upravo u ovom trenutku prave se planovi za dogovorenu istoriju balkanskih zemalja i prikupljanje potpisa pomoću kojih bi se izvršio pritisak na vlasti tih državica da prihvate propisanu verziju nedavnih ratnih događaja. Podrazumeva se da se tu radi o pokušaju cementiranja tendencioznog pogleda na te događaje. Značajno je to da lažna verzija Srebrenice igra ulogu centralnog dogmata u vjeruju onih snaga koje deluju u okviru tih i sličnih projekata. Dok se njihova priča o Srebrenici na kojoj počiva niz njihovih najvažnijih političkih teza nezadrživo ruši oni ne primećuju očigledno i mirno idu dalje u pokušaju da zakrpe svoj propali sistem koji puca po svim šavovima. Otprilike kao marksistički teoretičari u poznoj fazi bivšeg režima koji su na Korčuli i drugim egzotičnim mestima burno raspravljali o doktrinarnim finesama svoje umiruće ideologije.
Ali slično kao što je lažni sistem iz paralele koju sam povukao čak i u samrtnom grču uspeo da stvori plodno tle za kataklizmu bezumnih ratova devedesetih godina, tako i lažni kult Srebrenice, sve dok joj se budu prinosile javne žrtve, bez obzira na to koliko prinudno i licemerno, nosiće u sebi potencijal da prouzrokuje još jednu strašnu rundu ljudske patnje. Iz objektivne perspektive, pravoslavni i muslimani srebreničkog kraja stradali su podjednako strašno kao nesvesni pioni tuđih kombinacija. Razorena i opustela srpska sela oko Srebrenice elokventno govore o tome šta se tamo događalo tokom ignorisanog trogodišnjeg perioda koji je prethodio događajima iz tri dana u julu 1995. godine, na šta nepoštena zvanična priča nastoji da svede celu tu dramu. Strani faktor je usvojio i znatnim logističkim resursima održava tezu o genocidu zato što ta kvalifikacija idealno služi njegovom političkom interesu u središtu Balkana. U onoj meri u kojoj muslimanske mase budu prihvatile tumačenje događaja, po kojem su njihovi susedi nad njima izvršili tako gnusan zločin, a Srbi Srebrenice budu ubeđeni da progon i masakr koji su oni doživeli niko ne uvažava, mogućnost normalnih odnosa između te dve verske zajednice istoga naroda biće isključena. Nepoverenje i latentni sukob će tinjati, a strana ruka će izabrati trenutak koji joj najviše odgovara da plamen opet razbukta. Mi zato moramo delovati kao uporni i neustrašivi vatrogasci, da se borimo svim silama da se vatra homicidnog razdora među susedima zauvek zatre i ugasi. Ne farisejskim rešenjima plaćenika onih koji su tu vatru potpalili, nego aktivnom primenom jedinog pravog i lekovitog sredstva, a to je istina.

6 коментара

  1. Nova srpska kletva: “Dabogda te Bramerc pohvalio”.

  2. Коначно мало добрих вести захваљујући часним људима!

  3. Eto Srpskim političarima materijala za pobijanje svih laži o Srebrenici. Šta to vredi kada su oni instrument te politike , na tim krilima su došli na vlast i ubiće ih ako promene politiku, poput Đinđića. Tu postoji i ispovest DŽona Perkinsa sa knjigom “Ubice nacija” itd.itd. Navodim samo strane autore, mada ima i domaćih , poput Prof.Smilje Avramov , koji se smatraju pristrasnim. Dok su ovi ljudi na vlasti , nema nama boljitka. Zato ,do promene, S poštovanjem

  4. Zaiista u svetu jos ima casnih ljudi, zalosno je sto necasni stoluju u Beogradu. Nemogu se oteti utisku kad vidim voljenog predsednika u jakni sa velikim dzepovima,iV.Ilica kad kaze kako su dolare ptrebacivali iz Madjarske u dzepovima od Jakni.Moglo je dosta da stane koliko je kostalo to njegovo ustolicenje Amere, a tek koliko ce nas jos kostati. Zasto Beograd cuti pred cinjenicama mora zarad 5 kolone i nevladinih organizacija koje nisu nista ali su uvek u svim medijima.Sudice vama narod i istorija koja se nikad nije mogla falsifikovati na duzi period.Bitno da se predsednik izvinio svima a nama ostade da nam drugi obraz pere samo me interesira ko je zabranio Atlantis, a sto se Kandicke i Biserko tice one ce lajati i na mesec.Zato se nas predsednik ogradio sa Hrvatima kao da je i sam predsednik sabora.Svaki koji zastupa interese Srbije nacionalista i takve treba usutkati.Micunovic je mirodjija svih mogucis corbuljka i kuhinja, Ova nakaradna vlast je prihvatila da precutno svojim necinjenjem prizna sve sto joj se servira nebi li dobili jos koji dan ili sat vlasti, Sa njima niti srbija ima Evropsku alternativu niti Srbija neku buducu perspektivu. Sada se vidu kad neko nije dovoljno intelektualno sposoban a uhvati se posla kojem nije dorastao.Netreba nikog blatiti treba samo izneti cinjenice ali mentori to nedozvoljavaju zna to dobro J.B.Tadic. U Izrealu su ga naucili kako steci novac u Americi kako postati predsednik makar i sa pokradenim izborima.

  5. Podaci nisu skroz tacni. Srebrenica je pre pada imala nesto vise od 37’000 stanovnika:

    http://www.srebrenica-facts.com/bewohnerstatistik

  6. Сребреница – Мапирање геноцида у 3287 секунди -5

    2010-07-13 18:24:31.0 Tarantula

    Колико има слова у 3287 секунди ? Колико има речи у 3287 секунди ?

    ….

    2201. Павловић (Боривоје) Вељко 1950-1992.
    2202. Павловић (Обрад) Властимир 1944-1992.
    2203. Павловић (Сретко) Гојко 1936-1992.
    2204. Павловић (Ђорђе) Данко 1960-1993.
    2205. Павловић Десанка 1935-1992.
    2206. Павловић (Драго) Драган 1984-?
    2207. Павловић (Видоје) Драгиша 1963-1995.
    2208. Павловић (Новак) Душан 1967-1992.
    2209. Павловић (Марјан) Ђоко 1971-1993.
    2210. Павловић (Миленко) Жарко 1938-1993.
    2211. Павловић (Ђоја) Зоран ?-1992.
    2212. Павловић (Ратко) Љубисав 1966-1992.
    2213. Павловић (Миле) Микаило 1982-1993.
    2214. Павловић (Миле) Милада 1975-1993.
    2215. Павловић (Ратко) Милисав 1967-1992.
    2216. Павловић (Јово) Милован 1919-1992.
    2217. Павловић (Милош) Михајло 1954-1995.
    2218. Павловић Небојша 1971-1992.
    2219. Павловић (Милорад) Новка 1945-1992.
    2220. Павловић (Новак) Предраг 1960-1995.
    2221. Павловић (Ђорђе) Радан 1967-1992.
    2222. Павловић (Петко) Радо 1964-1993.
    2223. Павловић (Радован) Радоје 1934-1993.
    2224. Павловић (Милош) Радомир 1974-1992.
    2225. Павловић (Саво) Рајко 1956-1993.
    2226. Павловић (Панто) Саво 1941-1993.
    2227. Павловић (Вукашин) Славко 1959-1992.
    2228. Павловић (Петар) Срђан 1968-1993.
    2229. Павловић (Марко) Срећко 1909-?
    2230. Павловић (Михајло) Станимир 1955-1992.
    2231. Павловић (Стево) Чедомир 1942-1994.
    2232. Пајић (Радивоје) Владимир 1952-1993.
    2233. Пајић (Миладин) Гајо 1947-1993.
    2234. Пајић (Данило) Рада 1942-1992.
    2235. Пајић Симо ?-1992.
    2236. Пајић (Алекса) Симо 1953-1993.
    2237. Пајић (Недељко) Славко 1965-1992.
    2238. Пајић (Јанко) Чедомир 1947-1992.
    2239. Пајкић (Здравко) Саша 1974-1993.
    2240. Пандуревић (Божидар) Божидар 1956-1992.
    2241. Панић (Митар) Нико 1931-1994.
    2242. Пантић (Петар) Алекса 1920-1992.
    2243. Пантић (Јовица) Бошко 1953-1994.
    2244. Пантић (Драгољуб) Верослав 1967-1992.
    2245. Пантић (Вукосав) Владенко 1966-1992.
    2246. Пантић Деса 1927-1992.
    2247. Пантић (Петар) Добрица 1953-1992.
    2248. Пантић (Станоје) Драго 1939-1992.
    2249. Пантић (Алекса) Ђорђије 1945-1993.
    2250. Пантић (Јован) Зоран 1971-1995.
    2251. Пантић (Милан) Љубица 1946-1992.
    2252. Пантић (Драгомир) Милан 1959-1992.
    2253. Пантић (Саво) Михајло 1902-1992.
    2254. Пантић (Петко) Раде 1951-1993.
    2255. Пантић (Цвијан) Радомир 1945-1992.
    2256. Пантић (Радојко) Рајко 1943-1992.
    2257. Пантић Сава 1920-1992.
    2258. Пантић (Милоје) Светозар 1952-1995.
    2259. Пантић (Војин) Славко 1968-1992.
    2260. Пантић Цвија 1910-1992.
    2261. Папулић Никола
    2262. Параклис (Милош) Драгомир 1958-1992.
    2263. Параклис (Саво) Цвијетин 1954-1992.
    2264. Парача Васо 1912-1992.
    2265. Паренац (Јефто) Перса 1921-1994.
    2266. Пауновић (Периша) Душанка 1954-1992.
    2267. Пеиновић (Гојко) Горан 1958-1992.
    2268. Пејић (Душан) Василије 1944-1993.
    2269. Пејић (Перо) Илија 1975-1992.
    2270. Пејић (Илија) Перо 1953-1992.
    2271. Пекез (Мико) Мирко 1939-1993.
    2272. Пелемиш (Тришо) Љубисав 1968-1992.
    2273. Пелемиш (Милан) Тимотије 1950-1993.
    2274. Пепић (Драго) Вујадин 1944-1995.
    2275. Пепић (Борко) Драгутин 1947-1992.
    2276. Пепић (Страхиња) Љубомир 1955-1995.
    2277. Пепић (Цвијетин) Милош 1941-1994.
    2278. Пепић (Бранко) Радомир ?-1992.
    2279. Пепић (Данко) Радомир 1946-1992.
    2280. Перендија (Мирко) Милисав 1969-1992.
    2281. Перендић Бобан ?-1992.
    2282. Перендић (Милован) Бранко 1975-1994.
    2283. Перендић (Милисав) Миладин 1924-1992.
    2284. Перендић (Урош) Предраг 1968-1993.
    2285. Перендић (Ивко) Радивоје 1967-1993.
    2286. Перендић (Томислав) Славиша 1967-1993.
    2287. Перендић (Богдан) Спасенија 1932-1992.
    2288. Перендић (Благоје) Станка 1935-1992.
    2289. Перендић (Миливоје) Тихомир 1936-1993.
    2290. Перендић (Савкан) Томислав 1932-1992.
    2291. Перић (Стеван) Алекса 1928-1992.
    2292. Перић (Благоје) Бошко 1964-1995.
    2293. Перић (Душан) Горан 1967-1992.
    2294. Перић (Вељко) Драго 1959-1993.
    2295. Перић (Милорад) Жељко 1973-1992.
    2296. Перић Јовица ?-1992.
    2297. Перић Љубица 1942-1992.
    2298. Перић (Перо) Милан 1951-1994.
    2299. Перић (Тихомир) Миленко 1960-1992.
    2300. Перић (Миливоје) Милић 1954-1993.
    2301. Перић (Драго) Милош 1955-1992.
    2302. Перић (Јово) Милош 1967-1992.
    2303. Перић (Радивој) Мићо 1967-1995.
    2304. Перић Михајло 1902-1992.
    2305. Перић (Милан) Раде 1970-1992.
    2306. Перић (Реља) Ранка 1969-1993.
    2307. Перић Цвија 1902-1992.
    2308. Перишић (Данило) Милан 1948-1995.
    2309. Петковић Р. Борислав 1955-?
    2310. Петковић (Миле) Драган 1970-1993.
    2311. Петковић (Мијат) Душко 1971-1992.
    2312. Петковић (Драгољуб) Млађен 1952-1992.
    2313. Петковић (Љубо) Млађо 1957-1994.
    2314. Петковић (Душан) Станко 1953-1992.
    2315. Петрић (Слободан) Војно 1965-1992.
    2316. Петрић (Слободан) Миломир 1962-1993.
    2317. Петрић (Сретен) Радослав 1955-1992.
    2318. Петровић С. Ана 1919-?
    2319. Петровић (Милорад) Божана 1942-1993.
    2320. Петровић (Радивоје) Боро 1973-1992.
    2321. Петровић (Душан) Бранислав 1953-1992.
    2322. Петровић (Ђорђе) Бранко 1913-1994.
    2323. Петровић (Лука) Бранко 1928-1993.
    2324. Петровић (Радован) Веселин 1953-1995.
    2325. Петровић Видоје ?-1993.
    2326. Петровић (Недељко) Војо 1959-1995.
    2327. Петровић (Југослав) Гојко 1963-1992.
    2328. Петровић (Радомир) Данило 1961-1992.
    2329. Петровић (Драгиша) Дикосава 1932-1992.
    2330. Петровић (Десимир) Драган 1967-1992.
    2331. Петровић Душан 1936-1993.
    2332. Петровић (Милорад) Душан 1936-1992.
    2333. Петровић (Милован) Ђорђе 1951-1996.
    2334. Петровић (Станко) Ђуро 1936-1992.
    2335. Петровић (Цвијетин) Живојин 1917-1992.
    2336. Петровић (Гојко) Зоран 1969-1995.
    2337. Петровић (Миодраг) Зоран ?-1995.
    2338. Петровић (Сретко) Зоран 1963-1994.
    2339. Петровић (Цвијетин) Зоран 1961-1992.
    2340. Петровић (Дашо) Јован 1956-1992.
    2341. Петровић Л. Јован 1938-?
    2342. Петровић (Радован) Крсто 1938-1992.
    2343. Петровић (Сретко) Љубан 1969-1995.
    2344. Петровић (Петар) Миладин 1958-1992.
    2345. Петровић (Лазо) Милан 1966-1992.
    2346. Петровић (Милорад) Милан 1961-1992.
    2347. Петровић (Млађен) Милан 1971-1994.
    2348. Петровић (Василије) Милева 1948-1992.
    2349. Петровић (Јездимир) Миленко 1956-1992.
    2350. Петровић (Стојан) Миленко 1951-1992.
    2351. Петровић (Станко) Милисав 1948-1995.
    2352. Петровић (Марко) Миломир 1951-1992.
    2353. Петровић (Драго) Милорад 1923-1992.
    2354. Петровић (Остоја) Милорад 1954-1993.
    2355. Петровић (Богдан) Миодраг 1948-1992.
    2356. Петровић (Илија) Мирко 1964-1992.
    2357. Петровић (Крсто) Мирко 1920-1992.
    2358. Петровић (Милан) Мирко 1972-1992.
    2359. Петровић (Иван) Младен 1971-1992.
    2360. Петровић (Божидар) Млађен 1958-1992.
    2361. Петровић (Васо) Момчило 1916-1995.
    2362. Петровић (Неђо) Невенка 1968-1993.
    2363. Петровић (Цвијан) Ненад 1938-1992.
    2364. Петровић М. Ново 1955-1994.
    2365. Петровић (Владимир) Перо 1967-1992.
    2366. Петровић (Драгомир) Перо 1976-1992.
    2367. Петровић (Ристо) Предраг 1971-1994.
    2368. Петровић (Ђорђе) Радован 1923-1992.
    2369. Петровић (Јово) Радован 1964-1992.
    2370. Петровић (Милован) Радован 1926-1992.
    2371. Петровић (Мићо) Радојко 1932-1992.
    2372. Петровић (Богољуб) Радослав 1956-1995.
    2373. Петровић (Југослав) Рајко 1963-1992.
    2374. Петровић (Милован) Ратко 1926-1992.
    2375. Петровић (Остоја) Симо 1945-1995.
    2376. Петровић (Слободан) Симуна 1971-1995.
    2377. Петровић (Милисав) Славко 1946-1992.
    2378. Петровић (Миладин) Слободан 1976-1992.
    2379. Петровић (Милан) Станко 1918-1992.
    2380. Петровић (Љубо) Цвијан 1926-1992.
    2381. Петровић (Ђоко) Цвико 1933-1995.
    2382. Печеница (Бранко) Драгољуб 1970-1992.
    2383. Пешић (Милованв Љубомир 1959-1992.
    2384. Пјанић (Златко) Горан 1952-1992.
    2385. Плакаловић (Петар) Влајко 1957-1992.
    2386. Плакаловић (Данило) Зоран 1972-1994.
    2387. Плакаловић (Петар) Слободан 1958-1992.
    2388. Плећаш (Петар) Андреј ?-1992.
    2389. Полић (Стеван) Божидар 1951-1992.
    2390. Попадић (Симо) Миливој 1952-1993.
    2391. Попић (Вукашин) Дане 1962-1992.
    2392. Попић (Милош) Живко 1954-1993.
    2393. Попић (Никола) Зоран 1954-1992.
    2394. Попић (Јанко) Радомир 1957-1992.
    2395. Попић (Саво) Радомир 1973-1993.
    2396. Попић (Деспот) Страхиња 1955-1993.
    2397. Поповић (Перо) Благоје 1907-1992.
    2398. Поповић (Милисав) Божидар 1974-1992.
    2399. Поповић (Тимо) Витомир 1956-1992.
    2400. Поповић (Миладин) Драгољуб 1955-1992.
    2401. Поповић (Марко) Ђорђија 1955-1995.
    2402. Поповић (Ненад) Зоран 1959-1992.
    2403. Поповић (Ристо) Костадин 1947-1993.
    2404. Поповић (Ристо) Љепосава 1919-1992.
    2405. Поповић (Цвјетко) Љубисав 1965-1994.
    2406. Поповић (Вићентије) Љубомир 1962-1994.
    2407. Поповић Миладин
    2408. Поповић (Боро) Миливоје 1965-?
    2409. Поповић (Вељко) Младен 1969-1993.
    2410. Поповић (Радивоје) Ненад 1954-1992.
    2411. Поповић (Коста) Ристо 1920-1993.
    2412. Поповић (Миладин) Родољуб 1958-1994.
    2413. Поповић (Живорад) Стојан 1967-1992.
    2414. Поповић Цвијан 1936-1993.
    2415. Преловац (Милан) Брано 1965-1992.
    2416. Преловац Н. ?-1992.
    2417. Преловац (Саво) Тришо 1959-1992.
    2418. Преловац Цвија 1932-1992.
    2419. Преловац Ј. Цвија 1911-?
    2420. Пржуљ (Илија) Грујо 1956-1992.
    2421. Прљета (Васа) Божица 1931-1993.
    2422. Продановић (Зарија) Благоје 1959-1994.
    2423. Продановић Десанка 1933-1992.
    2424. Продановић (Живорад) Драган 1961-1993.
    2425. Продановић (Раде) Душан 1931-1992.
    2426. Продановић (Милисав) Жарко 1970-1992.
    2427. Продановић (Петар) Живан 1966-1992.
    2428. Продановић (Драго) Зора 1941-1992.
    2429. Продановић (Михајло) Милан 1952-1992.
    2430. Продановић Миле ?-1992.
    2431. Продановић Милка
    2432. Продановић (Милисав) Миломир 1966-1992.
    2433. Продановић (Милан) Мирко 1961-1992.
    2434. Продановић (Милорад) Петра 1927-1992.
    2435. Продановић (Ненад) Ратко 1944-1992.
    2436. Продановић (Љубисав) Стјепан 1972-1995.
    2437. Протић (Тихомир) Јаков 1958-1992.
    2438. Пртвар (Јован) Крсто 1946-1992.
    2439. Пртвар (Ђорђе) Љубиша 1950-1994.
    2440. Пурић (Стојан) Јово 1945-1993.
    2441. Пушара (Маринко) Владимир 1970-1993.
    2442. Пушара (Боривоје) Владо 1950-1993.
    2443. Пушара (Мићо) Војислав 1929-1993.
    2444. Пушара (Гојко) Ђорђе 1957-1995.
    2445. Пушара (Васо) Зоран 1963-1992.
    2446. Пушара (Ђорђе) Павле 1947-1992.
    2447. Пушара (Ђорђе) Петар 1935-1992.
    2448. Пушара (Раде) Софија 1926-1993.
    2449. Пушара (Јово) Стана 1909-1994.
    2450. Пушара (Милутин) Станка 1932-1994.
    2451. Равњаковић (Милорад) Зоран 1960-1992.
    2452. Радан (Душан) Момир 1967-1996.
    2453. Радивојевић (Стојан) Драгиша 1952-1994.
    2454. Радивојевић (Обрен) Радивоје 1951-1993.
    2455. Радивојевић (Миливоје) Рајко 1956-1993.
    2456. Радивојевић (Симо) Ружа 1950-1994.
    2457. Радић (Љубо) Бојо 1959-1995.
    2458. Радић (Недељко) Горан 1971-1993.
    2459. Радић (Госпа) Драган 1970-1993.
    2460. Радић (Јово) Драгољуб – Брацо ?-1994.
    2461. Радић (Срећко) Жико 1928-1994.
    2462. Радић (Недељко) Зоран 1972-1993.
    2463. Радић (Љубо) Марко 1965-1993.
    2464. Радић (Милан) Миленко 1964-1995.
    2465. Радић (Мирко) Миленко 1962-1993.
    2466. Радић (Аница) Младенка 1961-1993.
    2467. Радић (Душан) Млађен 1968-1995.
    2468. Радић (Петар) Млађен 1958-1995.
    2469. Радић (Ђорђо) Ненад 1971-1992.
    2470. Радић (Миливоје) Никодин 1936-1994.
    2471. Радић (Саво) Никола 1963-1992.
    2472. Радић (Светозар) Никола 1950-1994.
    2473. Радић (Стево) Петар 1968-1995.
    2474. Радић (Рајко) Радомир 1950-1992.
    2475. Радић (Ђорђе) Сњежана 1960-1992.
    2476. Радић (Раде) Стево 1920-1993.
    2477. Радић (Душан) Тадија 1961-1992.
    2478. Радишић (Милорад) Борислав 1963-1992.
    2479. Радовановић (Срећко) Видоје 1949-1992.
    2480. Радовановић (Цвико) Драго 1928-?
    2481. Радовановић (Рајо) Мико 1975-1993.
    2482. Радовановић (Цвијетин) Милан 1954-1993.
    2483. Радовановић (Јован) Славо 1954-1993.
    2484. Радовановић (Милак) Срећко 1949-1992.
    2485. Радовић (Радован) Ангел 1954-1992.
    2486. Радовић (Радивој) Богдан 1952-1992.
    2487. Радовић (Драго) Божо 1943-1993.
    2488. Радовић (Ђорђе) Васкрсије 1956-1993.
    2489. Радовић (Радосав) Драган 1968-1993.
    2490. Радовић (Војко) Драго 1956-1992.
    2491. Радовић (Живојин) Крсто 1966-1992.
    2492. Радовић (Раде) Лука ?-1992.
    2493. Радовић (Лазар) Милан 1958-1993.
    2494. Радовић (Петко) Миле 1962-1992.
    2495. Радовић (Мићан) Мишо 1961-1994.
    2496. Радовић (Милан) Раде 1956-1992.
    2497. Радовић (Љубо) Раденко 1974-1993.
    2498. Радовић (Чедо) Рајко 1952-1993.
    2499. Радовић (Максо) Станко 1916-?
    2500. Радојчић (Здравко) Љубиша 1968-1994.
    2501. Радомиловић (Живота) Драгољуб 1950-1992.
    2502. Радоња (Милош) Миленко 1953-1992.
    2503. Радосављевић (Ђуро) Драгомир
    2504. Радосављевић (Никола) Мирко 1970-1992.
    2505. Радуловић (Боривоје) Драган 1963-1992.
    2506. Радучић (Живко) Драган 1955-1992.
    2507. Раич (Симо) Симо 1950-1993.
    2508. Рајлић Крсто 1938-1993.
    2509. Ракановић (Васо) Саша 1973-1993.
    2510. Ракић (Анто) Драго 1957-1992.
    2511. Ракић (Милан) Драго 1953-1993.
    2512. Ракић (Борисав) Драгомир 1957-1992.
    2513. Ракић (Јово) Драгомир 1953-1993.
    2514. Ракић (Мирјана) Драгомир 1940-1993.
    2515. Ракић (Добрисав) Живота 1958-1992.
    2516. Ракић (Душан) Милан 1973-1993.
    2517. Ракић (Момчило) Миле 1966-1992.
    2518. Ракић (Јово) Миломир 1957-1993.
    2519. Ракић (Велизар) Милош 1966-1992.
    2520. Ракић (Љубомир) Миодраг 1959-1992.
    2521. Ракић (Радисав) Мирко 1925-1993.
    2522. Ракић (Љубомир) Момчило 1949-1992.
    2523. Ракић (Радисав) Новак 1953-1993.
    2524. Ракић (Никола) Радивој 1960-1992.
    2525. Ракић (Славко) Радиша 1961-1993.
    2526. Ракић (Борислав) Саво 1954-2003.
    2527. Ракић (Цвијетин) Светозар 1951-1992.
    2528. Ракић (Панто) Секула 1963-1995.
    2529. Ракић (Станко) Славиша 1958-1993.
    2530. Ракић (Милорад) Тадија 1930-1993.
    2531. Ранкић (Обрад) Видоје 1928-1992.
    2532. Ранкић (Крсто) Грујица 1974-1994.
    2533. Ранкић (Милисав) Драгослав 1974-1992.
    2534. Ранкић (Милисав) Миленко 1972-1992.
    2535. Ранкић (Мико) Милисав 1947-1992.
    2536. Ранкић (Обрад) Милутин 1944-1992.
    2537. Ранкић (Милисав) Мирослав 1972-1992.
    2538. Ранкић (Борисав) Ненад 1967-1992.
    2539. Ранкић (Миладин) Обренија 1934-1992.
    2540. Ранкић (Обрад) Ранко 1933-1992.
    2541. Ранковић (Обрад) Видоје 1920-1992.
    2542. Ранковић (Радивоје) Илинка 1954-1992.
    2543. Ранковић (Вујадин) Милан 1935-1992.
    2544. Ранковић (Милош) Сретен 1962-1992.
    2545. Рашевић (Саво) Недељко 1946-1995.
    2546. Ребић (Неђо) Рајко 1958-1992.
    2547. Ребић (Јован) Саво 1949-1995.
    2548. Ребић (Радоје) Славиша 1972-1992.
    2549. Рељић (Миленко) Раде 1959-1993.
    2550. Рељић (Миленко) Раденко 1973-1993.
    2551. Рељић (Радо) Славиша 1972-1994.
    2552. Рељић (Реља) Славиша 1972-1994.
    2553. Реметић (Будимир) Драган 1958-1992.
    2554. Риђушић Радмила
    2555. Рикановић (Драго) Драгиша 1955-1992.
    2556. Рикановић (Цвико) Зоран 1973-1992.
    2557. Рикановић (Мићо) Мико 1966-1995.
    2558. Рикић (Мићо) Драган 1968-1993.
    2559. Рикић (Стеван) Перо 1960-1992.
    2560. Рикић (Станоје) Ристо 1963-1994.
    2561. Ристановић (Петко) Владо 1958-1992.
    2562. Ристановић (Радивој) Владо 1964-1995.
    2563. Ристановић (Миладин) Десимир 1956-1994.
    2564. Ристановић (Славко) Драган 1958-1992.
    2565. Ристановић (Вујадин) Јаков 1951-1996.
    2566. Ристановић (Лука) Јован 1960-1995.
    2567. Ристановић (Живко) Љубомир 1970-1993.
    2568. Ристановић (Милош) Милинко 1963-1993.
    2569. Ристановић (Трипун) Милосав 1956-1994.
    2570. Ристановић (Недељко) Момчило 1962-1996.
    2571. Ристановић (Никола) Секула 1906-1992.
    2572. Ристановић (Бошко) Славиша 1971-1994.
    2573. Ристановић (Мило) Цвијета 1944-?
    2574. Ристановић (Радован) Чедо 1936-1994.
    2575. Ристић (Лазар) Владислав 1947-1993.
    2576. Ристић (Бранко) Војо 1967-1994.
    2577. Ристић Даша ?-1992.
    2578. Ристић Дашо 1930-1992.
    2579. Ристић (Слободан) Дејан 1970-1993.
    2580. Ристић Душан
    2581. Ристић (Славко) Жељко 1960-1994.
    2582. Ристић (Новица) Зарија 1928-1992.
    2583. Ристић (Зарија) Зоран 1952-1993.
    2584. Ристић (Милорад) Иванка 1950-1993.
    2585. Ристић Миленка 1930-1993.
    2586. Ристић (Лазар) Милија 1958-1992.
    2587. Ристић (Драго) Милорад 1971-1992.
    2588. Ристић (Љубисав) Милутин 1940-1992.
    2589. Ристић (Ристо) Мирко 1967-1992.
    2590. Ристић (Новак) Митра 1974-1993.
    2591. Ристић Мићо ?-1993.
    2592. Ристић Мићо ?-1992.
    2593. Ристић (Новак) Мићо 1977-1993.
    2594. Ристић (Цвјетко) Новак 1951-1993.
    2595. Ристић (Слободан) Павле 1961-1992.
    2596. Ристић (Зарија) Пантелија 1954-1992.
    2597. Ристић Радо 1920-1993.
    2598. Ристић (Славко) Родољуб 1972-1994.
    2599. Ристић (Слободан) Симо 1959-1992.
    2600. Ристић (Ратко) Цвијан 1954-1994.
    2601. Рогановић (Никола) Милка 1904-1994.
    2602. Рогановић (Благоје) Славојка 1923-1994.
    2603. Рончевић (Мићо) Милорад 1960-1992.
    2604. Рончевић (Ђорђе) Радојка 1920-1993.
    2605. Росуљаш (Јово) Бранко 1957-1994.
    2606. Росуљаш (Ранко) Живана 1955-1993.
    2607. Росуљаш (Рајко) Лука 1961-1992.
    2608. Ружичић (Радиша) Раденко 1959-1995.
    2609. Руљић (Обрад) Никодин 1949-1994.
    2610. Савељић (Саво) Миле 1964-1993.
    2611. Савиновић (Тодор) Боро 1944-1992.
    2612. Савиновић (Тодор) Бошко 1944-1993.
    2613. Савиновић (Светозар) Мирослав 1939-1992.
    2614. Савић (Цвијан) Алекса 1952-1992.
    2615. Савић (Мирко) Блашко 1956-1994.
    2616. Савић (Обрен) Бошко 1961-1992.
    2617. Савић (Младен) Виктор 1964-1992.
    2618. Савић (Драго) Владо 1944-?
    2619. Савић (Момчило) Вујадин 1959-1992.
    2620. Савић (Лазар) Драган 1953-1992.
    2621. Савић (Бранко) Душан 1938-1992.
    2622. Савић (Богдан) Жарко 1949-1992.
    2623. Савић Ивица 1970-1993.
    2624. Савић (Новак) Илија 1972-1994.
    2625. Савић (Славко) Јован 1960-?
    2626. Савић (Радислав) Марко 1966-1992.
    2627. Савић (Радивоје) Миладин 1957-1995.
    2628. Савић (Јован) Милан 1972-1993.
    2629. Савић (Милорад) Милан 1934-1993.
    2630. Савић (Новак) Милан 1966-1992.
    2631. Савић Миленко
    2632. Савић (Бранко) Миленко 1968-1992.
    2633. Савић (Зарија) Миливоје 1952-1992.
    2634. Савић (Сретко) Милисав 1964-1992.
    2635. Савић (Миливоје) Мирослав 1947-1995.
    2636. Савић (Остоја) Митар 1954-1992.
    2637. Савић (Богдан) Момир 1963-1992.
    2638. Савић (супруг Милош) Н. ?-1992.
    2639. Савић (Бошко) Нинослав 1980-1993.
    2640. Савић (Никола) Обрад 1955-1992.
    2641. Савић (Мико) Радивоје 1936-1994.
    2642. Савић (Радомир) Радиша 1971-1992.
    2643. Савић (Јово) Радован 1965-1992.
    2644. Савић (Мирко) Радован 1954-1992.
    2645. Савић (Стево) Радован 1963-1992.
    2646. Савић (Видоје) Радојко 1955-1994.
    2647. Савић (Богољуб) Радосав 1963-1992.
    2648. Савић (Радослав) Светозар 1942-1995.
    2649. Савић (Светозар) Светомир 1971-1995.
    2650. Савић Симка 1927-1992.
    2651. Савић (Јован) Симо 1923-1992.
    2652. Савић (Милан) Славиша 1974-1993.
    2653. Савић (Властимир) Слободан 1968-1995.
    2654. Савић (Саво) Србо 1955-1993.
    2655. Савић (Митар) Станко 1951-?
    2656. Савић (Петко) Томислав 1964-1994.
    2657. Савић (Миленко) Цвијан 1937-1992.
    2658. Савић (Цвјетко) Цвијан 1962-?
    2659. Савић (Стево) Цвјетко 1924-1992.
    2660. Савић (Млађен) Шимша 1925-1993.
    2661. Савичевић Горан 1969-1993.
    2662. Савкић (Милутин) Љубисав 1958-1993.
    2663. Савчић (Благоје) Милан 1947-1994.
    2664. Салапура (Гојко) Душко 1963-1992.
    2665. Самарџија (Момчило) Младен 1958-?
    2666. Самарџић (Бранко) Јован 1946-1992.
    2667. Самарџић Милорад ?-1992.
    2668. Самарџић (Мићо) Радомир 1969-1992.
    2669. Самарџић (Зоран) Сташа 1980-1993.
    2670. Самоуковић (Љубо) Бранко – Брано 1947-1992.
    2671. Самоуковић (Јово) Васо 1908-1994.
    2672. Самоуковић (Јово) Жарко 1950-1992.
    2673. Самоуковић (Глишо) Здравко 1970-1994.
    2674. Самоуковић (Раде) Здравко 1932-1992
    2675. Самоуковић (Славко) Младен 1960-1992.
    2676. Самоуковић (Бошко) Недељко 1953-1992.
    2677. Самоуковић (Ђорђе) Никола 1958-1992.
    2678. Самоуковић Танкосава 1938-1992.
    2679. Сандић (Милан) Зоран 1975-1992.
    2680. Сандић (Лазар) Јован 1911-1992.
    2681. Сандић С. Мика 1954-?
    2682. Сандић (Милош) Милан 1954-1992.
    2683. Сандић (Мико) Милорад 1953-1993.
    2684. Сандић (Митар) Михајло 1932-1992.
    2685. Сандић (Момчило) Петар 1958-1992.
    2686. Сандић М. Србобран 1910-?
    2687. Сандић Цвија ?-1992.
    2688. Сарић (Момчило) Зоран 1962-1995.
    2689. Сарић (Неђо) Љубинко 1962-1992.
    2690. Сејменовић (Блашко) Милош 1964-1994.
    2691. Секулић (Милован) Бранко 1967-1992.
    2692. Секулић (Милорад) Бранко 1967-1993.
    2693. Секулић (Остоја) Гордана 1966-1993.
    2694. Секулић (Бранислав) Зоран 1973-1992.
    2695. Секулић (Митар) Милан 1947-1992.
    2696. Секулић (Љубисав) Петко 1953-1993.
    2697. Секулић (Миладин) Раденко 1962-1992.
    2698. Секулић (Милосав) Раденко 1958-1992.
    2699. Секулић (Душан) Страхиња 1950-1992.
    2700. Сикимић (Гавро) Бранислав 1951-1994.
    2701. Симанић (Мићо) Милутин 1953-1993.
    2702. Симанић (Љубо) Сајо 1969-1993.
    2703. Симендић (Јово) Мирослав 1954-1994.
    2704. Симендић (Јово) Стојан 1963-1995.
    2705. Симетић (Урош) Бранислав 1970-1994.
    2706. Симетић (Стево) Милован 1963-1992.
    2707. Симеуновић (Саво) Милош 1956-1992.
    2708. Симић (Ђорђо) Борко 1951-1997.
    2709. Симић (Гојко) Бранко 1959-1992.
    2710. Симић (Милисав) Вељко 1953-1992.
    2711. Симић (Перо) Вељко 1937-1995.
    2712. Симић (Љубо) Војин 1970-1992.
    2713. Симић (Остоја) Војислав ?-1992.
    2714. Симић (Светолик) Војислав 1941-1992.
    2715. Симић (Реља) Вукадин 1948-1995.
    2716. Симић (Бранислав) Гојко 1964-1995.
    2717. Симић (Лазар) Гојко 1952-1995.
    2718. Симић (Василије) Гроздана 1931-1992.
    2719. Симић (Јовица) Деспот 1921-1992.
    2720. Симић (Живадин) Драган 1969-1993.
    2721. Симић (Душан) Драго 1948-1992.
    2722. Симић (Живко) Драго 1949-1992.
    2723. Симић (Љубисав) Ђорђе 1935-1994.
    2724. Симић Ђука 1930-1992.
    2725. Симић (Светолик) Живадин 1946-1992.
    2726. Симић (Слободан) Здравко 1954-1992.
    2727. Симић (Ранко) Златан 1961-1992.
    2728. Симић Зорић
    2729. Симић (Марко) Илија 1912-1992.
    2730. Симић (Сретен) Илија 1933-1992.
    2731. Симић (Милан) Јово 1953-1995.
    2732. Симић (Миливоје) Лазар 1936-1992.
    2733. Симић (Новица) Љубинко 1953-1992.
    2734. Симић (Драго) Љубиша 1972-1992.
    2735. Симић (Станоје) Марко 1933-1993.
    2736. Симић (Максим) Милован 1949-1992.
    2737. Симић (Цвијетин) Миломир 1947-1992.
    2738. Симић (Миланко) Милутин 1970-1992.
    2739. Симић (Драго) Митар 1959-1993.
    2740. Симић (Миливој) Мићо 1953-1992.
    2741. Симић (Ранко) Мићо
    2742. Симић (Јован) Момчило 1970-1993.
    2743. Симић (Борисав) Недељко 1951-1992.
    2744. Симић (Драго) Ненад 1963-1992.
    2745. Симић (Томислав) Никола 1973-1995.
    2746. Симић (Станко) Новак 1934-1993.
    2747. Симић (Никола) Панто 1956-1994.
    2748. Симић (Видо) Перо 1950-1993.
    2749. Симић (Гојко) Петко 1963-1992.
    2750. Симић (Светолик) Радисав 1939-1992

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *