Statisitika i „Politika“

Piše Danijel Cvjetićanin, Univerzitet Singidunum

Naš najstariji dnevni list, fabrikujući iz dana u dan „statističke greške“ nastavlja da obmanjuje javnost

Naučno društvo ekonomista Srbije, Akademija ekonomskih nauka i Ekonomski fakultet u Beogradu organizovali su, početkom maja, konferenciju pod nazivom  „Reforme i ekonomski razvoj u tranziciji –  Srbija i Zapadni Balkan“. Poznato je da domaći mediji ne posvećuju odgovarajuću pažnju konferencijama i savetovanjima ekonomista (sa izuzetkom Kopaoničkog biznis foruma, sastanka biznismena i političara). Iako je na konferenciji razmotren veliki broj interesantnih tema o kojima se burno raspravljalo, pažnju medija privukla je jedino konstatacija S. Stamenkovića i M. Kovačevića da bruto domaći proizvod (BDP) 2009. godine nije pao za 3,1 posto u odnosu na 2008, nego dvostruko više – za 6,2 posto. Važno je uočiti da navedena konstatacija nije bila glavna poruka ovog referata, čiji je treći autor bio iz ekonomske struke (B. Živković).

TEMA NASLOVNIH STRANA
U ekonomskoj rubrici „Politike“ 9. maja navodi se da je krizni ponor 2009. godine bio mnogo dublji nego što je iko verovao, osim građana koji su dubinu krize merili intuitivno, na sopstvenoj koži. Ali već sutradan  (10. maja) na naslovnoj strani „Politike“ osvanuo je veliki naslov „Svi zatečeni greškom u državnom računu“. U članku je objašnjeno da je statistička zabluda prouzrokovala i niz pogrešnih proračuna u domenu fiskalne politike.
U istom broju, naš najugledniji ekonomski analitičar (poslovni konsultant iz Londona) Nebojša Katić osvrnuo se na „statistički šok i šokantnu statistiku“, zaključujući da je javnost, domaća i strana, godinama prihvatala čudne podatke domaće statistike, na koje se oslanjao politički optimizam, ali da tome raskoraku dolazi kraj. Hm, očigledno da iz Londona granice „kreativnosti“ (u obmanjivanju javnosti) naših političara izgledaju drugačije.

NEDOUMICE U NASTAVCIMA
Ni sledećeg dana  (11. maja) tema ne silazi sa naslovne strane nekada uglednih novina. „Potpredsednik Vlade Srbije, B. Đelić traži izveštaj statističara o BDP“. U ekonomskoj rubrici, zamenik direktora Republičkog zavoda za statistiku M. Kovačević, sada u ulozi državnog funkcionera, objašnjava komplikovani način procene i izračunavanja BDP, sa naglaskom na razumevanju razlike procesa procene i procesa izračunavanja. On naglašava da će se pravi BDP za 2009, u stalnim cenama, znati tek u septembru 2011, što po svoj prilici nije ni bilo bitno za kreiranje ekonomske politike za 2010. i 2011. godinu.
Najzad, 12. maja, A. Milojić, pomoćnik direktora Sektora za nacionalne račune RZS, u ekonomskoj rubrici „Politike“ daje razumljivo objašnjenje i konstatuje da „konačan podatak o padu bruto domaćeg proizvoda za 2009. godinu iznosi 3,5 odsto“. Na istoj strani, urednik ekonomske rubrike „Politike“ S. Kostić zaključuje da je statistika, eto,  demantovala samu sebe, te tako pada zavesa na ovaj „statističko-novinarski“ skandal.

RAZLOZI ZAMEŠATELJSTVA
Ostaje pitanje zašto je, posle dve godine, potrebno „korigovati“ podatak o padu sa 3,1 na 6,2 posto? Da li su političari, analitičari (i novinari), zabrinuti pritiscima štrajkača da se poveća nivo plata i javne potrošnje, želeli da pokažu koliko je duboka rana koju je svetska kriza nanela Srbiji, pa se od radnih slojeva i penzionera zahteva više strpljenja i požrtvovanja?
Ili je trebalo pokazati koliko je ekonomska politika Vlade Srbije bila dobra, pa nacija nije ni osetila da je pad BDP u 2009, bio dvostruko veći nego što je objavljeno, što je sjajan rezultat uspešnog sprovođenja proevropske politike percepcije reformi u javnosti? Oku čitalaca novina nije promakla vest da je predsednik Republike B. Tadić, sa uzdahom divljenja (dabome sebi), izjavio da smo „ekonomski cunami izdržali na nogama“, mada je propustio da doda (a bilo mu je očigledno na vrh jezika) da su Grčka, Švajcarska, Kina i Nemačka završile u Urgentnom centru u Tirani.
Najzad, zar neće biti impresivan statistički podatak o uspesima u 2010. i 2011. godini, kada će se pokazati da smo, bez po muke (uz pomoć EA prijatelja), nadoknadili katastrofalan pad BDP-a iz 2009. godine? Bravo za Vladu! Ura za predsednika! Napred u novu izbornu trku, pošto ni ovoga puta bolji život ne može da čeka. Uzgred, ovako visok stepen cinizma vlasti zaista gura naciju u haos građanske neposlušnosti, koju niko ne želi.

NOVI SKANDAL?
Još se nije slegla prašina sa jednog novinarsko-statističkog skandala u „Politici“, a na pomolu je već novi! Na naslovnoj strani nedeljnog broja (15. maj) objavljen je grafikon (izvor ISPOS, stratedžik marketing) iz kojeg sledi da je više od 61 procenat stanovništva za učlanjenje Srbije u NATO, a samo oko 15 odsto protiv. Pažljivi čitalac naslovne strane mogao je, iz objašnjenja (sitnim slovima ispod grafikona), da uoči da je u pitanju greška i da je u stvari preko 61 procenat ispitanih protiv učlanjenja u NATO. Očigledno je da glavni urednik „Politike“ ne spada u grupu pažljivih čitalaca naslovne strane, što nikog ne treba da brine, pošto se, verovatno, iscrpljuje u naporima da između redova pročita poruke koje mu šalju iz kabineta predsednika stranke.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *