Svetski GMO karteli

Piše Uglješa Mrdić

„Pečat“ objavljuje podatke o svim velikim kompanijama koje u Srbiji uvoze genetski modifikovane organizme

Sudeći prema dobijenim podacima genetski modifikovani organizmi (GMO) nanose Srbiji daleko veću štetu od onoga što je do sada prikazano u javnosti.
Dok pravna analiza Nacrta zakona o GMO u Srbiji čeka na ulazak u proceduru usvajanja trebalo bi znati da se uz GM seme obavezno koriste totalni herbicidi, oni uništavaju sve biljke izuzev GM useva „obogaćenih“ genom koji ih čini otpornim na ove jake hemikalije. Pretpostavljate već kakav bi efekat u našem organizmu mogao imati tako jak otrov, unošen konzumiranjem GM hrane?
„U poslednjih 40 godina odigrale su se drastične promene u vlasništvu kapitala firmi koje prodaju seme biljnih kultura za ishranu. Dogodilo se neverovatno veliko i smišljeno ukrupnjavanje, tako da se većina svetskih firmi za prodaju semena, hemikalija i lekova našla pod istim vlasništvom.
Ovo nije još jedan u nizu tekstova teorije zavere – ovde baratamo sa činjenicama, koje ćete detaljno saznati u nastavku teksta.
Strategija je zapravo da se stvori farmaceutsko-hemijsko – semenski oligopol i pokazaćemo na činjenicama da su to i uspeli.
Ovo je dovelo do drastičnog smanjenja raznovrsnosti semena. Politika ovih korporacija je da prodaju hibride (biljke bez semena koje ne mogu imati potomke) i genetski modifikovane biljke (mešavinu biljaka, bakterija i virusa), kao i mešavinu oba navedena.

ŠEST VELIKIH
Pored toga od skoro je dozvoljeno da ove korporacije budu vlasnici patenata na te biljke i smatraju ih intelektualnom svojinom. Ako se dokaže da su kod seljaka biljke sa njihovim genima – platiće odštetu. Ako vaše biljke budu zaražene njihovim genima – ponovo će platiti odštetu jer koristite „njihove“ gene. Isto se odnosi na njihove „rase“ životinja koje se koriste u ishrani.
„Ove korporacije prodaju istovremeno i hemikalije i sintetičke lekove“, navodi se u analizi Centra za razvoj ekološke svesti „IZVOR“.
Svako okrenut ekologiji, biologiji, pravu čoveka na zdrav život, bi ovo smatrao ratom protiv čoveka i prirode – ali korporacije u ovome vide šansu. Šansu da dominiraju, jer ko drži hranu – kontroliše državu.
Ukrupnjavanje kapitala i stvaranje korporativnih mreža u semenarstvu
Istraživači tržišta, ekonomisti, kažu da ko kontroliše 40 odsto tržišta – izbacuje sve ostale iz igre.
Pet najvećih korporacija za proizvodnju pesticida drži 59 odsto svetskog tržišta. Četiri najveće korporacije za seme drže 56 odsto svetskog tržišta.
Tri vodeće firme u USA drže 85 odsto GM kukuruza i 70 odsto svih patenata na kukuruz.
Podaci koje u nastavku objavljujemo zasnovani su na izveštajima „Pioneer Hi-Bred Competitive Intelligence Group“ koji delom nisu javni, sa sajtova kompanija, godišnjih izveštaja, publikacija kao što je „SeedQuest“ i slično. Detaljne reference izvora su na dnu stranice.
Posebno treba znati da su ove korporacije veoma vešte u promeni svojih imena i čine to neprekidno! Takođe su sposobne za stvaranje neprimetnih mreža.
„Pečat“ objavljuje  posle višenedeljnog istraživanja spisak šest velikih kompanija koje primenjuju GMO.

„MONSANTO“
O kompaniji „Monsanto“, koji je prisutan u Srbiji, „Pečat“ je već pisao u prethodnim brojevima. „Monsanto“ je pred svetskim monopolom na transgenim GM biljkama i dotle je došao kupujući firme koje idu na gore od farmera i na dole ka farmeru, pripajanjem firmi sebi, kao i stvaranjem strateških saveza.
Zanimljiv primer je „Cargill“ (prisutan u Srbiji), jedna od glavnih transgenih GM kompanija sa nekoliko vodećih patenata. „Cargill“ je prodao međunarodnu podružnicu „Monsantu“, a svoju severnoameričku podružnicu je prodao „AgrEvo“ (koju je pripojio „Bayer“) 1998. godine.
„Cargill“ i „Monsanto“ su oformili 1999. godine firmu „Renessen“.
Preko „Cargilla“, „Monsanto“ je upumpao svoje seme do poljoprivrednika i u samoposluge.
„Monsanto“ je potrošio ogroman novac da kupi sve u lancu. Najveće kupovine „Monsanta“ su:
– „Delta & Pine Land“(1,5 milijarde dolara),
– „Cargill‘s“ (prisutan u Srbiji), „International Seed Division“ (1,4 milijarde dolara),
– „Seminis“ (prisutan u Srbiji), (1,4 milijarde dolara),
– „Holden‘s Foundation Seeds“ (1,02 milijarde dolara),
-„DeKalb Genetics“ (prisutan u Srbiji), „Corporation“ ( 2 milijarde dolara).
„Monsanto“ pod licencom drži i 200 zvanično nezavisnih semenskih firmi u USA. Takođe, osniva i male kompanije u stranim zemljama.
Na primer, 2004. godine „Monsanto“ je stvorio „American Seeds Inc“. (ASI), sa ciljem da kupuje male semenske firme u drugim državama. Tako dolazi do novih gena semena, nema konkurenciju, a daje privid da postoji raznovrsnost.
„Monsanto“ je kupio vodeće povrtarske semenske firme „Seminis“ (prisutan u Srbiji) i „De Ruiter Seeds“ (prisutan u Srbiji), (850 miliona u 2008. godini). Samo kupovinom „Seminisa“, „Monsanto“ je dobio 39 odsto tržišta povrća u USA, 24 odsto tržišta u EU i 26 odsto u čitavom svetu.
Na udaru kupovine „Monsanta“ su se posebno našle firme u Indiji, Brazilu i Kini. Osim širenja, ogroman deo kapitala se akumulira brzo licencama na biljke. Pripajanjem sebi „Delta & Pine Land“ došao je u posed terminator tehnologije, gde biljka ubija sopstveno seme.
Svoju finansijsku moć, „Monsanto“ transformiše u političku moć. Tako što obezbeđuje školovanja političarima, zapošljava ih posle prestanka javne funkcije, smanjujući razliku između države i industrije i slično…

„DUPONT“
US sedište „DuPonta“ svojevremeno je pripojilo sebi najveću semensku kompaniju sveta „Pioneer Hi-Bred“ (prisutan u Srbiji), 20 odsto akcija je kupio za 1,7 milijardi dolara 1997. godine, a kasnije i preostalih 80 odsto za 7,7 milijardi dolara 1999. godine.
Udeo „DuPont“/ „Pioneer“ u tržištu US od tada opao je sa 40 odsto na 30 odsto tržišta u US, a udeo „Monsanta“ porastao sa 12 odsto na 35 odsto.
Ove dve firme se bore među sobom, pa je tako „DuPont“ pokušao da blokira „Monsanto“ da kupi, 2007. godine, „Delta & Pine Land“ finansirajući neprofitne organizacije koje se bore za slobodno tržište da pokrenu antitrustovku odluku vlade.
Strategija „DuPont“ nije pripajanje (kupovina) kao kod „Monsanta“, već saradnja da bi dobio gene useva koje poseduju drugi. Te kompanije u USA imaju pet odsto tržišta i to su „AgVenture“,  „Doebler‘s Pennsylvania Hybrids“, „Hoegemeyer Hybrids“, „NuTech Seed“ i „Seed Consultants“. Rade kobrendiranje i svoje proizvode nude odvojeno od „DuPonta“. Šire se na Brazil. Meksiko, Južnu Afriku

„SYNGENTA“
Poreklom iz Švedske, „Syngenta“ (prisutan u Srbiji), ima pola pola 50/50 udeo sa „DuPont“ u „GreenLeaf Genetics“ fondaciji.
„GreenLeaf Genetics“ ima tri odsto US tržišta kukuruza, nasuprot 30 odsto udela „Monsantove“ –„Holden‘s Foundation Seeds“.
Igra sa manjima izgleda ovako – primer je „Wilson Seeds“ koji je sada u posedu „Monsanta“, tj. njegove ASI holding kompanje.
„Wilson Seeds“ je ranije bio u vlasništvu od 50 odsto „Novartisa“ (prisutan u Srbiji), (spojio se sa „Zeneca“ i tako stvorio „Syngenta“). „Syngenta“ je zadržala „Zimmerman Hybrids“, koji je bio ranije već pripojen „Wilson Seeds“, doprla do farmera koji su od ove firme navikli da kupuju hemikalije i prodala im i transgene GM useve, tj. seme…

„BAYER“
„Bayer“ je nemačka kompanija koja je u poslednje vreme okrenuta kupovini firmi koje rade sa semenom pamuka. Jednu od ovih firmi „Stoneville“ je kupila od „Monsanta“ za 310 miliona dolara tokom 2007. godine. „Monsanto“ je ovu firmu morao da proda odlukom US Ministarstva pravde, da bi mogao da kupi „Delta & Pine Land“. „Bayer“ (prisutan u Srbiji), svoju poziciju u semenarstvu duguje kupovini „Aventisa“ (prisutan u Srbiji), posebno njegovog „AgrEvo“ dela jer ima 15 odsto u „KWS SAAT“ (prisutan u Srbiji), nemačkoj kompaniji za seme koja je među 10 najjačih u svetu.

„DOW“
Iako ima mali udeo u tržištu USA „Dow“ (prisutan u Srbiji), poslednjih godina radi ubrzano na pripajanju firmi sebi, stvaranju mreža. Prema Ted McKinney, pri „Dow“, cilj im je da udeo GM semena dignu sa pet odsto na 50 odsto, a da upotreba hemikalija ostane ista.

„BASF“
Nemačka korporacija, iako mala po udelu, drži brojne firme koje imaju patente na gene vezane za promenu klime.
„BASF“ ima ugovor sa „Monsantom“ da potroši 1,5 milijardi  dolara na kukuruz, soju, pamuk i repu koji treba da trpe promenu klime. „BASF“ sa „Monsantom“ drži skoro polovinu patenata iz ove oblasti.
Razmena patenata među ovim korporacijama može biti potcenjena jer se često posmatra udeo vlasništva, ali znanje je takođe deo kapitala.
Globalne semenske kompanije u kooperativnom vlasništvu su „Limagrain“ (prisutan u Srbiji) i „Land O‘Lakes“, i to obe nastale kao kooperacije sa farmerima, a sada globalne korporacije. „Limagrain“ je nastao u Francuskoj,
„Land O‘ Lakes“ je nastao u USA i ima 50 odsto udela u „Agriliance“ koja sa „Cenex Harvest States“ (CHS) kooperiše sa mrežom dilera. Tokom 2007. godine,  „Land O‘Lakes“ je prodavao seme i đubriva, CHS pesticide. CHS je kupio i „Farmland Industries“. „Land O‘Lakes“ je prisutna u više od 50 zemalja i pokušava da razvije transgeno GM seme, pa predsednik kompanije predlaže udruživanje sa „Syngenta“.
Kroz svoj brend „Croplan Genetics“, korporacija „Land O‘Lakes“ trenutno prodaje i „Syngenta“ i „Monsanto“ seme.
„Land O‘Lakes“ i „DuPont/Pioneer“ su jedine koje vrše i agrotehničke obrade zemljoradnicima.
„Limagrain“ sa poreklom u Francuskoj poseduje „Vilmorin“ (prisutan u Srbiji), četvrtu najveću semensku kompaniju sveta koja stvara povrće, voće i cveće. „Limagrain“se drastično brzo širi po svetu sa mnogo brendova i firmi iz Norveške, UK, Nemačke, USA, Kine, Kanade, Japana, Indije i Kine.
Koperacija se odvija uz pomoć „Land O‘Lakes“ i „KWS“ povezanim ranije u tekstu sa „Monsanto“ i „Bayer“ i to kroz patente „Biogemma“ firme koja se bavi transgenim GM tehnologijama.

RAZMENA PATENTA
Farmaceutsko-hemijske kompanije za transgene GM patente ne odriču se vlasništva, ali svoje patente razmenjuju. To daje osnovanu sumnju da je u pitanju kartel. „Monsanto“ ima ključnu ulogu jer je jedini povezan sa svima. Jedna procena kaže da oko 80 odsto zemlje pod usevima, u USA poseduje ili drži pod licencom – „Monsanto“.
Broj razmena patenata raste jer sada u jednu biljku usađuju ne više jedan, nego osam patenata.
Tokom 2010. godine detektovano je prisustvo sledećih biotehnoloških korporacija, spomenutih u prethodnom tekstu, a koje u Republici Srbiji imaju patentirane sorte u LISTA PRIZNATIH SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA i to pod nazivima:
815 Monsanto Technology LLC
825 Monsanto S.A.S.
616 Petoseed Company Inc., c/o Seminis
632 Royal Sluis BV Seminis Vegetable Seeds SVS
708 Seminis Vegetable Seeds – SVS Holland
150 Seminis, Predstavništvo Beograd
518 Cargill Hybrid Seeds
525 Dekalb Plant Genetics S.A.
530 De Ruiter Seeds C.V.
709 De Ruiter Seeds Kft
138 Pioneer Hi-Bred Services GmbH, Predstavništvo Novi Sad
618 Pioneer Hi-Bred International Inc.
824 Pioneer Overseas Corporation
155 Syngenta Jugoslavija d.o.o
272 Syngenta Agro Services AG, Predstavništvo Beograd
608 Syngenta Seeds
661 Syngenta Seeds S.A.S.
712 Syngenta Crop Protecion AG
551 Hilleshog Fro AB Ltd. Seed Company, c/o Novartis Seeds AB
227 Bayer d.o.o.
168 Aventis Crop Science YU, doo
531 Dow AgroSciences
217 Limagrain d.o.o.
585 Limagrain Central Europe Cereals
655 Limagrain Genetics France
685 Vilmorin
183 KWS-seme YU
543 Garrison Seed Co.  sada u vlasništvu „Advanta“, koji pripada „Groupe Limagrain“
548 Harris Moran Seed Company, u vlasništvu Groupe Limagrain, ona opet drži „Vilmor Cie“ koja pod sobom ima „Advantu“
630 Rogers Bros Seed Co P.O.Box 4727, Boise, Idaho 83711, USA, pogrešno je upisano službeno ime, zovu se „Rogers Brothers Seed Company“ u posedu javno su „Sygente“, stoji na sajtu „Sygente“.

FANTOM FIRME
Pored ovih firmi, tokom istraživanja Centra za razvoj ekološke svesti „IZVOR“ pronađene su međunarodne firme o kojima nigde u svetu ne postoji evidencija, sajt, tekst, vest ili bilo kakav zapis, sem kod nas i to službeno. Adrese u svetu na kojima se vode kao registrovane – ne postoje, ne postoje u službenim inostranim registrima, na berzama ili u inostranim lokalnim i drugim telefonskim imenicima ili korporativnim istorijskim bazama.
O njima ne postoje tragovi i zato su nazvane fantom firme.
788 Pegasus Genetics 3112 Ridgetop Road, Ames, Iowa, USA.
Ne postoji firma pod ovim imenom u USA! Ne postoji ni ta adresa. Ne postoji na berzi, u korporativnim bazama ni drugde! Postoje zapisi samo u Srpskom i Hrvatskom „Službenom  glasniku“. Postoji slična britanska firma (koja nije u dakle u USA) koja radi sa genetikom konja, ali to nije ova firma.
576 K.J.Wenston Coral Gables, Florida. Postoje zapisi samo u Srpskom i Bosanskom „Službenom glasniku“.
594 Musser Seed Co. Inc Twin Falls, Idaho 83301, USA. Ove oznake bi značile da je „Musser“ inkorporiran. Ali nema tragova sem istorijskih o „Musser seed“, jer je ona nestala 1948. godine kada je nastala „Charter Seed Company“, koja postoji danas, ali to nije firma u koju se navodno „Musser“ inkorporirao?
818 E.J. Gilbert Washington, USA. Nema nikakvih tragova o ovoj firmi javno, a adresa je krajnje zanimljiva Vašington, USA.
U narednim brojevima „Pečat“ će objaviti nove podatke u vezi prisutnosti GMO u Srbiji, reakcijama političkih stranaka, kao i peticiji građana protiv GMO u koju se uključuje i nedeljnik „Pečat“, koji je prvi krenuo od štampanih medija sa detaljnom analizom štetnosti prisustva GMO u Srbiji…

5 коментара

  1. “Fantom” firme, jednom recju ovo je zastrasujuce!
    Svaka vam cast na svim ovim otkricima, i samo napred, da im koliko-toliko udjemo u trag i s Bozjom pomoci osujetimo
    monstrumske namere…Srbija (ali ona prava Srbija) je uvek bila na strani pravde i protiv zla, pa ce tako biti i sada!
    Oduprimo se zlim ljudima i njihovim zlim namerama, jer su nosioci semena zlobe i istrebimo ih iz nase Srbijice!

  2. Fotografija prikazuje autohtone [prirodne, za neku regiju specificne] sorte kukuruz, dok je GM kukurz onaj nisko nutritivno vredan potpuno zut kukuruz i unoisi zabunu.

  3. Neko je odgovoran za odobrenu registraciju navedenih fantom firmi; sem sto iste treba da se obrisu iz registra ovo pitanje MORA da se pokrene sto pre!

  4. Ako nemožemo zaštiti sebe zaštitimo našu decu i sve ostalo

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *