Povratak Putina

Piše Bogdan Đurović

Domaći i strani analitičari saglasni su da je ruski premijer Vladimir Putin već ovog leta otpočeo kampanju za predsedničke izbore 2012. i da je Zapadu poručio: pripremajte se, ja se vraćam u Kremlj

Vladimir Putin sve direktnije daje do znanja kakvi su mu planovi za 7. maj 2012. godine – dan kada će predsedničku zakletvu u Kremlju položiti novi šef ruske države. Odnosno, to sigurno neće biti nova politička figura, jer jedini realni kandidati za to mesto mogu biti samo on i Dmitrij Medvedev. Međutim, događaji poslednjih nekoliko nedelja daju sve više za pravo onima koji tvrde da tog dana neće Medvedev započeti drugi, već upravo Putin – treći predsednički mandat.
A verovatno i četvrti, što je aluzija koju su zapadni mediji prepoznali u premijerovim rečima o tome da je američki predsednik Frenklin Delano Ruzvelt biran četiri puta na najvišu državnu funkciju. Ova opaska je koliko umesna, toliko i nezgodna, jer je Ruzvelt posle četvrte pobede veoma brzo umro. Putin bi, po isteku četvrtog predsedničkog mandata 2024. (traje šest godina prema novim ustavnim odredbama), imao skoro 72 godine. S obzirom na njegov zdrav način života i redovne treninge, to uopšte ne izgleda mnogo, ali u domenu crnog humora ostaje njegova rečenica da „treba najpre doživeti do 2012. godine“, kojom je odgovorio na direktno pitanje da li će se kandidovati po treći put.

SILAZAK U NAROD
Sve više uticajnih analitičara tvrdi da je Putin zapravo već dao signal za početak predsedničke izborne kampanje. Jedan od njih, direktor moskovskog Centra za proučavanje interakcije biznisa i vlasti Pavel Tolstih, u intervjuu za „Dojče vele“ rekao je da smatra da je Putin u predsedničku kampanju stupio još krajem jula, kada je na čelu kolone bajkera krenuo preko hiljadu kilometara na jug, u Sevastopolj, na obeležavanje godišnjice ruske ratne Crnomorske flote u ovom gradu. Okružen stotinama „braće bajkera“, u crnoj odeći i naočarima za sunce, dok je u kožnim rukavicama upravljao moćnom trokolicom „harlej dejvidson“, okićenom ukrajinskom i ruskom zastavom, Putin je više podsećao na „ruskog Džejms Bonda“ nego na kakvog kabinetskog političara. „On je lider nacije, pravi lik, koji puca iz svih vrsta oružja, vozi sve vrste tehnike, sposoban da ućutka koga treba i da ga, izvinite na izrazu, umlati i u toaletu“, podsetio je Tolstih na jednu od prvih „zvučnih“ Putinovih izjava o tome kako će se obračunati sa čečenskim teroristima.
Zaista, reklo bi se da najpopularniji ruski političar ponovo kreće u nezaustavljiv pohod na rejting-poene, bez obzira na to što nivo njegove popularnosti već skoro 11 godina ne pada ispod 60 odsto. Osim „harlej dejvidsona“, Putin je ovog leta upravljao i avionom za gašenje požara, lično zahvatajući vodu iz jezera, vozio sportski model „lade kaline“ preko 2.000 kilometara Amurskom magistralom, išao na pecanje sa medvedima na Kamčatki, hranio bebe-losove mlekom iz flašice, a u svežem sećanju su i njegove posete fokama i belim medvedima na Arktiku, kroćenje tigrova na Dalekom istoku, spuštanje mini-podmornicom na dno Bajkalskog jezera, najdubljeg na svetu. I mnogo toga još.
Njegova poslednja takva akcija zaslužuje i nekoliko reči više. Najveći ruski proizvođač automobila VAZ, pripremio je za premijera sportsku verziju „lade kaline“ žute boje, i to u tri identična primerka. Opremljena ruskim navigacionim sistemom GLONASS i drugom luksuznijom opremom, na prvi pogled se nekome moglo učiniti da je upravo promovisanje te „lade kaline“ i fabrike VAZ, cilj Putinovog višednevnog pi-ar putovanja, sa mnoštvom efektnih zaustavljanja i „silaska u narod“. Ali, ne. On je promovisao sebe. Putovanje se pretvorilo u rijaliti šou, gde su kamere gotovo celodnevno bile uključene u Putinovom automobilu. U kabini su se smenjivali saputnici-novinari, sa kojima je premijer „ubijao vreme“ u razgovoru. Jedna od zanimljivijih scena bila je, recimo, ona gde na suvozačevom mestu sedi mlada i lepa ruska novinarka. A Putin, sasvim opušten, vozi 140 na sat i upućuje je u finese korišćenja navigacionog sistema, očitavanja potrošnje goriva, pređene kilometraže, položaja ručice menjača, objašnjavajući kao uzgred planove za razvoj ruske automobilske industrije i kako će kroz nekoliko godina domaća vozila biti dobra kao i inostrana i da je to razvojni model koji se može primeniti u avio i brodogradnji…

TANDEM IZ KREMLJA
Ovako intenzivnu i slojevitu kampanju, Tolstih objašnjava time da, posle dve i po godine u relativnoj senci, sada ponovo dolazi Putinovo vreme, a da će Medvedev polako preći u „hladovinu“. „Među njima je, najverovatnije, postojao i sada postoji dogovor da će 2012. predsednik ponovo postati Putin. I svi događaji u poslednje tri-četiri godine na to ukazuju“, objašnjava Tolstih. On ocenjuje da su i glasine o navodnoj pojavi „trećeg kandidata“ samo „trikovi kremaljskih politehnologa“, kako bi se pojačao utisak neizvesnosti. Tolstih dodaje: „Sada je premijer mnogo uticajnija figura od predsednika, kako u pitanjima kadrovske politike, tako i u procesu donošenja ključnih političkih odluka. Sada vidimo rezultat tih dogovora od pre tri-četiri godine. Oni ih se strogo pridržavaju i ne vidim suštinske sukobe među političkim grupacijama ni u Kremlju, ni u vladi“.
Sa ovom konstatacijom se slaže i nemački politikolog Aleksandar Rar, jedan od vodećih učesnika diskusionog kluba „Valdaj“, koji se pod Putinovim pokroviteljstvom, početkom septembra, održao po sedmi put. Učesnici ovog prestižnog događaja, uglavnom ugledni politikolozi i novinari iz celog sveta, saglasni su u oceni da ruski lider koristi „Valdaj“ kao „lansirnu rampu“ za odašiljanje poruka Zapadu. Ove godine, kažu, glavna poruka je bila – privikavajte se, ja se vraćam u Kremlj. „Putin ne ostavlja utisak čoveka koji planira da napusti vlast. Ne tvrdim da će Putin obavezno da postane predsednik, jer ne isključujem mogućnost da se tandem očuva u sadašnjem obliku. Ali ako Putin ostane premijer, to mesto će dobijati sve više ovlašćenja, uključujući i sferu spoljne politike“, naglašava Rar.

Putinova predsednička kampanja, po mnogima započeta je još krajem jula, kada je na čelu kolone bajkera krenuo preko hiljadu kilometara na jug, u Sevastopolj, na obeležavanje godišnjice ruske ratne Crnomorske flote

PUMPANJE REJTINGA
Svoje utiske sa „Valdaja“ i susreta sa Putinom prenosi i direktor za Rusiju i Evroaziju vašingtonskog Centra američkog progresa Semjuel Čarap, koji kaže da je imao „osećaj da Medvedev ne postoji“. „U toku je neka igra u vezi predizbornog pozicioniranja i potpuno je jasno da se smanjuje politička težina Medvedeva“, opisuje Čarap i prenosi Putinove reči izgovorene na „Valdaju“: „Mi 20 godina radimo zajedno. On je bio šef moje administracije. Mi smo ljudi jedne partije, rekao nam je Putin“, prenosi američki stručnjak. Na pitanje novinara „Glasa Amerike“ da li to znači da Medvedev neće biti otpisan, već samo blago pomeren, Čarap je odgovorio da je predsednik „već pomeren“.
A sam premijer, ovako je nedavno u intervjuu moskovskom „Komersantu“ opisao odnos prema „problemu 2012“: „To pitanje me interesuje kao i… Hteo sam da kažem kao i druge, ali me zapravo to interesuje više nego druge. Ali, ne pravim od toga fetiš“. Putin je dao odgovor pun nagoveštaja i na drugo pitanje „Komersanta“ – da li će on i Medvedev zajedno odlučiti ko će se kandidovati: „Da, to je praksa u celom svetu! Američki predsednik kada odlazi, po pravilu uvek predlaže svog naslednika. I šta je u tome nenormalno, ako odlazeći čovek predlaže zemlji nekog gospodina zato što zna da je to pristojan, profesionalan čovek, koji će efikasno da obavlja posao na tom mestu“, istakao je Putin.
I bez nekog „dubokog“ čitanja, vidi se da ove rečenice sadrže određene poruke. Putin nije neko ko zamuckuje u intervjuima i ne zna šta će da izgovori. Njegovo ispravljanje samog sebe i naglašavanje da ga predsednički izbori interesuju „više nego druge“, dovoljno je sugestivno. A može se postaviti i pitanje: ko su ti drugi, da li je to predsednik Medvedev? A kada kaže da će oni „zajedno odlučiti“ ko će se kandidovati, treba se prisetiti Medvedevljevih reči od pre nekoliko meseci, kada je rekao da će se kandidovati onaj ko ima bolji rejting i veće šanse za pobedu. S obzirom na to da je Putin sada krenuo u „pumpanje rejtinga“, to nameće veoma jasne zaključke. Putin je još dodao da „odlazeći čovek“ predlaže svog naslednika. I tu je sasvim jasno ciljao na Medvedeva, markirajući ga kao odlazećeg, a sebe uslovno definisao kao „pristojnog, profesionalnog čoveka, koji će efikasno da obavlja posao“. I to, po svemu sudeći do 2024. godine.
I bez mnogo stručnih analiza jedan zaključak je potpuno siguran: ruski narod se uželeo Putina-predsednika, a Putin-premijer se uželeo glavne svetske pozornice. Ko može tu ljubav da spreči…

7 коментара

  1. Kamo srece da se kod nas pojavi takav covek da se sklone ovi poltroni i da ih stavimo u tamnice i to dozivotno.To je patriota. to je covek samo s jednim ciljem a to je nacija.Za to ovi nasi poltroni neka nauce bar nesto od gospodina Putina i da drze njegovu sliku na zidu umesto ikone u koju se lazno zaklinju i mole. Zivela RUSIJA !

  2. mi imamo predsednika koji moze svakom da se izvine za sve

  3. Potpuno podržavam Draškov komentar.Treba da se molimo da nam se pojavi takav lik,pravi patriota i veliki gospodin.Za razliku od naših glodara kojima nikad dosta.

  4. Putin, najbolji predsednik na zemaljskoj kugli. Nas predsednik nije njegov glig ispod konta, sto bi reko nas narod

  5. Tadicu nebi poverio na cuvanje ni tri crtane ovce i njh bi pogubio.Ka o je to lose hoces postati nesta a postanes nista,Nikad se u zivotu ne prihvatam neceg sto nerazumem jer to je ostavljeno budalama oni to najvise vole.

  6. Nedaj se zlikovcima sa zapada gospodine Putin.Njihova mrznja prema Tebi nema mere.Ruski narod,kao i srpski,nema vise prava na greske.Ne dozvoli debeloguzim amerima da se sepure po matuski Rusiji.
    Ako amer stoji mirno i pozdravlja zastavu i himnu Amerike,onda je on patriota i cool,ako to isto rade Rusi i Srbi onda su oni primitivci komunjare,nedemokrate.Kad neko radi za CIA-e on je supermen,dasa,demokrata i kad ubija decu u Africi,a kad radi za KGB on je zlikovac,ubica,ljudski slljam.Eto,to je americki osecaj za pravdu i istinu.
    Gospodine Putin SACUVAJTE RUSIJU AMERICKIH VREDNOSTI,po svaku cenu.

  7. Dmitrij Medvedev podržao rezoluciju SB UN koja odobrava međunarodnu vojnu akciju u Libiji

    Predsednik Dmitrij Medvedev podržao je danas rezoluciju Saveta bezbednosti UN, koja odobrava međunarodnu vojnu akciju u Libiji, saopštila je agencija RIA Novosti.

    Rezolucija 1973, za koju Rusija nije glasala, već je bila uzdržana, predviđa uvođenje zone zabranjenih letova i “sve neophodne mere” za zaštitu libijskih civila.

    Dekretom, objavljenim na sajtu Kremlja, predsednik Medvedev zabranjuje sve libijske letove u ruskom vazdušnom prostoru, osim humanitarnih, i dopušta pretres brodova u potrazi za oružjem i vojnim osobljem. Dekret takođe uvodi finansijske sankcije Gadafiju i članovima njegove porodice, kojima Rusija zabranjuje sve finansijske transakcije.

    Rezolucija o Libiji izazvala je martu raskol između predsednika Medvedeva i premijera Vladimira Putina, nakon što je premijer rekao da rezolucija podseća na “srednjovekovni poziv na krstaški pohod”, na šta je Medvedev rekao da su takvi komentari “neprihvatljivi” i mogu da dovedu do “sudara civilizacija”.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *