Kosovski scenario u Rumuniji

Piše Vlastimir Vujić

Nakon što je MSP doneo savetodavno mišljenje o Kosmetu, Slovačka, Rumunija i Ukrajina suočavaju se sa nikada žešćim pretnjama mađarskih separatista

Mađarski demonstrant u Rumuniji sa transparentom – „Teritorijalna autonomija Sikeljfeldu“

Srbija vremena za gubljenje nema. Do 15. septembra i sednice Generalne skupštine UN mora da spreči novi talas priznavanja Kosova i Metohije. Jer, odluka Međunarodnog suda pravde u Hagu (doneta 22. jula) „da deklaracija Prištine o nezavisnosti Kosmeta od 17. februara 2008. godine, ne narušava međunarodno pravo niti Rezoluciju 1244 (!)“ je – sramna.

SVAKO IMA SVOJE KOSOVO
Da je tako znaju i pet zemalja članica EU koje su poštovale suverenitet i teritorijalni integritet Srbije, koji uključuje KiM! Slovačka i Rumunija unijski su predvodnici takvog stava. Slovak Peter Tomka glasao je protiv mišljenja Suda čiji je potpredsednik (MSP), a slovački ministar odbrane Lubomir Galko izjavio je da će Bratislava i dalje imati negativan odgovor prema jednostrano proglašenoj nezavisnosti Južne srpske pokrajine!
Nepromenjen stav o Kosmetu zadržala je i Rumunija. „Kao što podržavamo Moldaviju koja odbija da prizna otcepljenje svog istočnog dela Pridnjestrovlja, čije stanovništvo pretežno govori ruski jezik, i jednostrano je proglasilo nezavisnost 1992. godine, tako ne priznajemo ni samoproklamovanu samostalnost Kosova i Metohije od pre dve i po godine“, rekao je ministar inostranih poslova Rumunije Teodor Bakonski.
Od 192 zemlje članice Ujedinjenih nacija Kosmet je priznalo 69, za većinu potrebno je da ga prizna 129 zemalja! Među dve trećine UN koje su na strani Srbije (123 države!) je i – Ukrajina. „Savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde neće promeniti poziciju Kijeva o nepriznavanju Kosmeta. Oslanjajući se na temeljne međunarodne dokumente, pre svega na Povelju UN, Završni akt iz Helsinkija od 1975. godine i Parisku povelju OEBS iz 1990. godine, Ukrajina se pridržava principa teritorijalne celovitosti svih država u međunarodno priznatim granicama(!) – preneo je mišljenje ukrajinskog MIP-a pres sekretar tog ministarstva Aleksandar Dikusarov.
Zašto smo izdvojili baš ove tri zemlje? Upravo zato što ih povezuje isti razlog. Svoje „Kosovo i Metohiju“ svaka „nosi u sebi“! Sve tri suočene su sa otvorenim pretnjama mađarskih separatista.

Položaj Sikeljfelda sa mađarskim većinskim stanovništvom (koje traži punu teritorijalnu autonomiju na etničkom principu) na mapi rumunskih županija i regiona

POBUNA U RUMUNIJI?
U Rumuniji je situacija najdelikatnija (u toj državi živi preko milion i po Mađara). Zvanični Bukurešt, zato je odmah, bez oklevanja reagovao na, po njemu neprihvatljivo „savetodavno mišljenje“ Međunarodnog suda pravde u Hagu, koji je, kako u Rumuniji tvrde, zaobišao da odgovori na pravo pitanje o tome da li se jednostrano otcepljenje Kosmeta od Srbije slaže sa dosad punovažnim normama međunarodnog prava. On je za tu operativnost imao puno razloga!
Na „haško mišljenje“ još nisu bili stigli ni prvi odjeci iz važnijih svetskih centara, kada je lider mađarskih separatista u Rumuniji, protestantski sveštenik Laslo Tekeš (inače odnedavno potpredsednik Evropskog parlamenta!) izašao sa gromoglasnom izjavom da je „Međunarodni sud pokazao da je pravo na samoopredeljenje jače od prava na teritorijalni integritet i da Sikuljska pokrajina (koja usred Rumunije okuplja tri okruga sa većinskim mađarskim stanovništvom), isto kao i Kosmet ima pravo na – samostalnost“! Tekeš koristi izraz „puna etnička autonomija“. Biskup Tekeš je otvoreno pozvao rumunske Mađare da „izađu na ulice“ (predloživši sebe za njihovog predvodnika!) i da poput „Kosovaca i Katalonaca“ – izbore svoja „zakonita prava“! To je, u prisustvu mađarskog premijera Viktora Orbana (čija je udarna „pesnica“ u delokrugu „ovakve vrste nacionalnih poslova“!), lično saopštio i predsedniku Trajanu Baseskuu na upravo završenom 21. Đačko-studentskom kampu Mađara, koji je održan od 20. do 25. jula u okviru Balvanjoškog letnjeg slobodnog univerziteta u rumunskom gradu Tušnadu, uslovivši ga da „vrati političku protivuslugu“ jer je 82 odsto Mađara za njega glasalo na proteklim predsedničkim izborima kada je osvojio i drugi mandat zaredom!
„Pošto su do sada sve predložene forme decentralizacije Rumunije bile neuspešne, a da bi stvari išle dobro u toj zemlji, jedino rezervno rešenje bila bi teritorijalna autonomija za sve istorijske regione. Dakle, Munteniju, Olteniju, Moldovu, Banat, Transilvaniju i Dobrudžu“ – predložio je još  Tekeš, podvlačeći predsedniku države da će ovih dana rumunskom parlamentu i Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope biti upućen uredan pravni zahtev o statusu autonomije „Oblasti Sikulja“!

TEKEŠ „ZVEZDA RUMUNIJE“
Tekešove pretnje ujedinile su, po prvi put, i – kompletnu rumunsku opoziciju. Burno su svi odreagovali. Od (ultra)desničara do socijaldemokrata! Opozicioni liberali (PDL) od Baseskua imperativno zahtevaju da od Lasla Tekeša odmah oduzme orden „Zvezda Rumunije“ dobijen za dve decenije od rušenja komunizma u toj zemlji, a njihov portfelj Teodor Stolojanu traži privođenje i procesuiranje Tekeša zbog pozivanja rumunskih državljana mađarske nacionalnosti na ulične demonstracije čiji je cilj – protivustavan!
Očito da su višedecenijski problemi sa kojima se suočava rumunska država oko „transilvanskog pitanja“ i najnovije savetodavno mišljenje MSP na kosovsko-metohijsku temu (koje je „zaobišlo pravi problem“) maksimalno aktivirali radikalizam mađarskih secesionista i proizveli ogromnu zabrinutost Bukurešta, ali i ogorčenje najšire rumunske javnosti! Poziv biskupa Tekeša da rumunski Mađari izađu na ulice, kao i tvrdnja njegovog ultradesničarskog sledbenika Tibora Toroa, izvršnog predsednika separatističkog Nacionalnog mađarskog saveta Transilvanije da su ovdašnji Mađari „već izgubili strpljenje“, izazvali su – paljenje „crvenog svetla“. Čuju se ne samo pozivi državnom  vrhu na maksimalni oprez, nego i na krajnje efikasne mere zaštite nacionalnog i teritorijalnog integriteta zemlje, na striktnu primenu odredbi Ustava Rumunije!

_____________________

Separatista u mantiji

Mađar Laslo Tekeš jedan je od pionira ulaska „vere u politiku“. Hapšenje tadašnjeg disidenta „u mantiji“, Lasla Tekeša u Temišvaru sredinom decembra 1989. smatra se inicijalnom kapislom posle čega je 17. decembra počeo svenarodni bunt protiv komunističkog režima. Iz Temišvara protesti su se proširili na celu Rumuniju. Opštenarodno nezadovoljstvo i svojevrstan ustanak završeni su streljanjem bračnog para Čaušesku, na Božić 25. decembra 1989. godine.
Protestantski sveštenik Tekeš, posle svrgavanja komunizma u Rumuniji, pokušavao je na sve načine da se politički angažuje, ali kako su ocenili rumunski analitičari, nije uspeo da „unovči“ zasluge za „početak rumunske antikomunističke revolucije“ i stigao je najviše do – rumunskog evroparlamentarca. I tada se potpuno okreće – mađarstvu! Za zasluge, čelnik Fidesa Viktor Orban ga na upražnjeno mesto Pala Šmita (koga isti Orban imenuje kandidatom za predsednika Mađarske!) lično predlaže (i postavlja)…!
Srpska nacija Lasla Tekeša pamti po „podmetanju noge“ gde god bi to stigao, a srpskom Vojvodinom je, bez ikakvih poteškoća „špartao“, kad god bi bilo kakav nacionalni interes Mađara u Srbiji bio u pitanju! Laslo Tekeš je (ko)autor i čuvenog izraza, koji se protiv Srba upotrebljava u svakovrsnom etničkom konfliktu – „atrocitet“! U mađarskom jeziku reč „atrocitet“ ima drugačije značenje od „incidenta“. Incident sadrži smisao nečeg izvan uobičajenog, a atrocitet dočarava surovo nadgornjavanje upotrebom sile! Incidenti su izuzetak od pravila, a atrociteti predstavljaju potvrđivanje pravila da se mađarskoj manjini – loše piše! Imenovanjem na potpredsedničko mesto u EP, Tekeš je Srbima poručio da će „svaki etnički konflikt u kojem je Mađar jedna od strana u sukobu (bez obzira da li je oštećen ili ne) – nazvati „atrocitetom(!)“ i tražiti sankcije za Srbiju!
Laslo Tekeš je takođe član i „osovine“ Temerin – Segedin – Budimpešta, koje je spojila inicijativa, potekla gotovo u isto vreme iz pomenuta tri grada, koja se tiče želje vojvođanskih, ali i Mađara u matičnoj državi da, vodeći se načelom kolektivne krivice, odrede datum za sećanje na Mađare koji su krajem Drugog svetskog rata stradali od jugoslovenskih partizana u Vojvodini. Na sastanku predstavnika vojvođanskih mađarskih stranaka u Segedinu(!) i jedne civilne organizacije koja nosi ime „Čudesni jelen“ (po mitološkom biću koje se pokazivalo na nebu u vidu svetlucavih zvezda i pokazivalo put ugarskim plemenima!), dogovoren je 23. januar! Potpisani dokument predat je parlamentu Mađarske, a Viktor Orban čiji ultardesničarski Fides ima apsolutnu vladajuću većinu obećao je da će početkom 2011. godine (kada Mađarska bude preuzela predsedavanje EU!) upravo predloženi datum „sećanja na nevino stradale Mađare 1944/45. godine“ proglasiti – Danom mađarskog holokausta u Srbiji!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *