TELEKOM SRBIJA Kakva reputacija, takva i privatizacija

Piše Uglješa Mrdić

Vlada i građani Srbije imaju razloga za brigu zbog toga što je u postupku prodaje državnih akcija u „Telekomu Srbija“ angažovan privatizacioni savetnik „Citigroup Global Markets“. Naime, poslovanje ove firme u SAD obeleženo je brojnim malverzacijama

„Citigroup Global Markets“ je jedina firma koja se javila na konkurs Vlade Srbije za izbor privatizacionog savetnika u postupku prodaje državnih akcija u „Telekomu Srbija“.
Sredinom maja ministarka za telekomunikacije i informaciono društvo Jasna Matić je izjavila da „sve kompanije (koje bi mogle biti privatizacioni savetnik u prodaji Telekom Srbija) imaju reputaciju kojom garantuju da će proces biti transparentan i ravnopravan za sve“, kao i da „Vlada Srbije nema razloga da brine, jer je ta jedina ponuda stigla od vrhunske firme (Citigroup)“.
Da Vlada Srbije, a i narod Srbije, međutim, imaju razloga za brigu može se zaključiti iz podataka o poslovanju ove firme u SAD-u koji se mogu proveriti i svakome su dostupni na Internetu.
SECURITIES AND EXCHANGE COMMISSION (SEC) je državna organizacija u SAD-u koja prati berzanske operacije, ekonomske prekršaje i privredni kriminal. SEC ima veb stranu gde iznosi svoje sumnje u rad pojedinih kompanija, zatim istragu, kazne i sudske procese i presude, ukoliko do njih dođe. Na njihovom sajtu može se naći dosta podataka o malverzacijama kompanije Sitigrup koje su se desile u SAD-u. SEC ne ispituje moguće malverzacije američkih firmi van SAD-a. Navodimo neke od referenci SEC-a koje se odnose na Sitigrup.

2003. GODINA
Kroz veoma komplikovane finansijske transakcije Sitigrup je pomogao kompanijama Enron („Enron“) i Dinedži („Dynegy“) da prikažu da su im finansijske situacije bolje nego što su u stvari bile. Da bi vrednost deonica neke kompanije svake godine rasle, u svom godišnjem finansijskom izveštaju kompanija treba da pokaže da je svake godine napravila veći dohodak i profit nego prethodne godine. Enron i Dinedži su bile energetske kompanije, bavile su se prodajom gasa, električne energije, itd. Sitibanka je pomagala ovim kompanijama da friziraju svoje godišnje izveštaje. Zajedno sa Enronom napravila je projekte „Bachus“ i „Nahanni“, koji su šetali novac sa računa na račun i pomogli da se Enronov „cash flow“ (protok novca) prikaže da je bolji nego što je bio, zatim su pomogli Enronu da plati manji porez, jer su finansijske operacije prikazivali kao operacione troškove, itd. SEC-u su poslovi Enrona postali sumnjivi pa je detaljno pregledao Enronove knjige, otkrio malverzacije i kaznio i Enron i Sitigrup. Enron je bankrotirao, a jedna od pet najvećih revizorskih kuća u svetu, koja je bila savetnik Enrona, Artur Andersen se raspala. Ovo je bio najveći bankrot u SAD-u do tada i povukao je u propast mnoge firme, uništio ušteđevine malih akcionara i penzione fondove. Enronovo bankrotstvo je posebno pogodilo Kaliforniju kojoj je Enron u toku energetske krize 2000/2001 prodavao električnu energiju čak i po 20 puta većim cenama od uobičajenih. Nemogućnost da povrati uložena sredstva od Enrona je Kaliforniju dovela skoro do bankrotstva, do smene guvernera, i velikog budžetskog deficita koji traje do danas. Sitigrup je samo platio kazne: za Enoron 52.750.000 dolara i za Dinedži 9.750.000 dolara. Kompanije, koje su se bavile transakcijama na američkoj berzi: Solomon Bradrs (Solomon Brothers) i Smit Barni (Smith Barney), su pripojene kompaniji Sitigrup 1998. godine, a ova nova kompanija je radila pod imenom „Solomon Smith Barney“ (SSB). Kod procenjivanja uspešnosti firmi, što im je bio jedan od zadataka, SSB se nije služila realnim stanjima, nego je procene vršila prema svojim i interesima svojih klijenata, jer su bili u različitim odnosima sa procenjivanim firmama, odnosno postojao je konflikt interesa. Na primer, jedan od direktora Sitigrup je istovremeno bio u Upravnom odboru kompanije AT&T, pa je ova kompanija bila prikazivana uspešnijom nego što je stvarno bila i akcije su joj bile neopravdano visoke. SEC je istraživao poslove „Solomon Smith Barney“ i kaznio ih sa 400.000.000. dolara. Zbog velikih malverzacija 2003. godine „Solomon Smith Barney“ je promenio ime u – „Citigroup Global Markets“ (CGM). Pošto je CGM preuzeo sve odgovornosti Solomona, CGM je platio kaznu.

Jasna Matić nije zabrinuta ni zbog privatizacije Telekoma, niti zbog kontroverznog savetnika

2005. GODINA
Na osnovu istrage SEC-a „Citigroup Global Markets Inc.“ je kažnjen zato što je namerno loše savetovao i obmanjivao Odbor fonda za izgradnju nekretnina, pri čemu je, između ostalog, prećutkivao povoljne ponude. Na ovaj način CGM je sebi ostvarivao veliki profit. CGM je morao u ovom slučaju da plati kazne odlukom SEC-a po različitim osnovama od 109.004,551 dolara, 19.055.630 dolara i 80.000.000 pre konačne presude suda u parnici sa oštećenima.
Dve filijale Sitigrup: „Citigroup Global Markets Inc.“ i „Smith Barney Fund Management LLC“ su obmanjivali upravne odbore zajedničkih fondova, savetujući ih da angažuju posrednike koji su bili angažovani na različite načine u Sitigrupu (što je nedopustivo i što upravni odbori nisu znali) i koji nisu radili u korist fondova nego u korist kompanije „Citigroup Global Markets“, tako da su oštetili akcionare fondova. SEC je intervenisao i Sitigrup je pristao da obešteti oštećene akcionare sa 208.000.000 dolara.

2006. GODINA
SEC je utvrdio da su neke od najvećih američkih finansijskih kompanija među kojima je bila i „Citigroup Global Markets Inc.“ učinile određene prestupe na berzi i time oštetile veliki broj klijenata. Kompanije su se dogovorile oko poravnanja sa klijentima, ali je ipak svaka firma morala da plati određenu kaznu. „Citigroup Global Markets Inc.“ je platila kaznu od 1.500.000 dolara.

2007. i 2008. GODINA
SEC je podigao tužbu protiv „Citigroup Global Markets Inc.“ zato što je svesno prevarila i oštetila desetine hiljada svojih akcionara, dajući im netačne informacije prilikom kupovine akcija, te je procena bila da su akcionari oštećeni za 45 milijardi američkih dolara. „Citigroup Global Markets Inc.“ je prodala svojim klijentima hartije od vrednosti „Auction Rate Securities“ (ARS), pri čemu je nezakonito vodila aukciju i prekrsila odredbe Zakona o hartijama od vrednosti. Zbog toga je oštetila veliki broj klijenata. SEC je zahtevao da se oštećeni klijenti obeštete na šta je Sitigrup pristala. Nisu navedene cifre, objavljen je poziv da se oštećeni jave.
Bankarski deo kompanije Sitigrup predstavlja Sitibanka. Sitibanka je svojim nesmotrenim i lošim poslovanjem doživela ogromne gubitke u toku Globalne finansijske krize 2008-2009. godine. Američka država je spasla Sitibanku davanjem pomoći od 50 milijardi dolara i davanjem garancija za još 306 milijardi dolara koje je Sitibanka imala zamrznute u rizičnim ulaganjima. Iako je kasnije predsednik Obama protestvovao, a javnost se veoma glasno bunila, desetine miliona dolara su podeljene na bonuse raznim visoko pozicioniranim direktorima u Sitigrupu, što se objašnjavalo postojećim ugovorima između direktora i kompanije, koji se ne smeju kršiti.
SEC ne razmatra poslovanje kompanije Sitigrup van SAD-a, tako da u njegovoj dokumentaciji nema o nepravilnostima u poslovanju u drugim zemljama. Nadalje ćemo navesti nekoliko primera poslovanja kompanije Sitigrup u ostalim delovima sveta.

2010. GODINA
U toku je suđenje između muzičke kompanije Tera Firma („Terra Firma“) iz Velike Britanije i kompanije Sitigrup, koja je bila posrednik za Tera Firmu u kupovini muzičke kompanije EMI. Tera Firma optužuje kompaniju Sitigrup da je imala konflikt interesa koji je bio sakriven od Tera Firme i da je zbog toga predložila nerealno visoku cenu, kao i da je prećutala da su se ostali zainteresovani povukli. Naime, Sitigrup drži približno 2,5 milijarde funti duga kompanije EMI.
Za Sitigrup se vezuju pranje novca i uplitanje u politiku malih i nesređenih država. Na primer, u izveštaju „United States Senate Committee on Homeland Security and Government, Affairs“ piše da je Sitibanka poslovala sa dve suspendovane banke, jedna sa Kajmanskih ostrva, a druga sa Bahama, koje čak nisu imale ni fizički svoje kancelarije, preko kojih su meksički karteli droge uplaćivali, odnosno prali, svoj novac kroz Sitibanku. U ove tokove prljavog novca bili su uključeni i neki članovi vlade Argentine.
Naveli smo samo neke od službenih podataka o istragama u poslovanju Sitigrup (osim pozivanja na britanski list „Telegraf“). Postoji još niz podataka o poslovima kompanije Sitigrup koje nismo naveli, jer se ne može garantovati njihova pouzdanost.

Један коментар

  1. Необавештеност министарке, ако је уопште у питању необавештеност, не оправдава је ни пред законом ни пред савешћу. Стога је једино могуће да ако сама не повуче моралне консеквенце и не поднесе оставку, да ми грађани, забринути за ресурсе које су нам оставиле претходне генерације и које ми треба увећане да пренесемо на потоње генерације, захтевамо њено смењивање.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *