Junaci mondijala

Piše Marko Marković

Na dosadašnjim prvenstvima sveta nikada se nije dogodilo iznenađenje, u tom smislu, da, recimo, neka ekipa iz Afrike, Azije, SAD ili Australije nadmaši timove sa Starog kontinenta ili Južne Amerike

Upisano je, zlatnim slovima, za sva vremena, da su titulu osvajali: BRAZIL /5 puta/, ITALIJA /4/, NEMAČKA/3/, URUGVAJ i ARGENTINA /2/, FRANCUSKA i ENGLESKA /1/.
Niko se i ne seća, ko je, na primer, stigao do finala?
To jeste veliki uspeh, ali nisi uzeo mesto na šampionskom tronu – sve drugo je manje važno.
Na primer, da li se sećate, da su HOLANĐANI, dva puta, zaredom, 1974. godine i 1978. godine nastupili, u odlučujućim mečevima za titulu. Oba puta su poraženi – protiv Nemačke i Argentine.
Praktično, ova izvanredna reprezentacija i u to vreme krcata superasovima: KROJF, NESKENS, VEST HEM…, gajila je najlepši fudbal, takozvani TOTALNI. Ipak, ostaje bez trofeja na najvećem takmičenju na planeti.
Automatski, nije ušla, u istoriju fudbala!
To je surova sudbina, ali i nepobitna činjenica.
Na dosadašnjim prvenstvima sveta nikada se nije dogodilo iznenađenje, u tom smislu, da, recimo, neka ekipa iz Afrike, Azije, SAD ili Australija nadmaši timove sa STAROG KONTINENTA ili JUŽNE AMERIKE.
To potvrđuje i broj trijumfa, selekcija sa ovih područja planete. A po svemu sudeći, još dugo se neće dogoditi, da se u tom pogledu, apsolutne dominacije, nešto izmeni.
Izuzetan je napredak NIGERIJE, JUŽNE KOREJE, KAMERUNA, AUSTRALIJE. No sve je to još daleko, daleko, od moći, kvaliteta i učinka Evropljana i timova sa ZELENOG KONTINENTA.
Pa, evo i sada, u Južnoj Africi, u prvom planu su, uglavnom, samo osvajači Kupa Žil Rimea!
Bojažljivo, tu i tamo, poneko se OSMELI, da da neku veću šansu domaćinu, mada je jasno – daleko je to od realnih mogućnosti!
U prvom planu su: ŠPANIJA, NEMAČKA, BRAZIL, ITALIJA, HOLANDIJA, ARGENTINA, ENGLESKA.
Skoro da je sigurno, samo među njima treba očekivati učesnike finalnog okršaja. I prvaka sveta!
Upisuje se, za sva vremena i ko je bio KRALj STRELACA?
Francuz ŽIST FONTEN je, u Švedskoj 1958. godine postigao 13 golova. Taj rekord još niko nije ni ugrozio. Uz sebe je ovaj ubojiti centarfor imao superpakera RAJMONDA KOPU, u ono doba možda i prvog asa Evrope. Sarađivali su izvanredno, a omaleni FONTEN samo je završavao maestralne akcije spretnog KOPE.
Interesantno je, TRIKOLORI su 23 puta pogodili mreže rivala, a, eto, sam FONTEN 13 puta!
I još jedan zanimljiv podatak.
Na tom šampionatu planete, zahuktale Francuze, mi smo zaustavili pobedom sa 3:2.
Svojevrstan golgeterski podvig izveo je napadač Sovjetskog Saveza SALJENKO. On se u susretu sa Kamerunom – 6:1, upisao, u listu strelaca 5 puta. Sa ukupno 6 golova, koliko je postigao i Bugarin STOIČKOV bili su najefikasniji, na prvenstvu planete 1994. godine u SAD.
Ali, niko, nikada, na najvećem fudbalskom nadmetanju nije ostvario takav podvig!
Po tome je Saljenko ušao u istoriju najpopularnijeg sporta. Inače, ako se uzmu u obzir, svi nastupi pojedinaca, na mondijalima i njihov golgeterski učinak, onda je prvi Brazilac RONALDO, na četiri SP, postigao je 15 golova, Nemac Miler, na 2 – 14, Pele, na 4 – 12 itd.
U Čileu, 1962. godine, kada smo zauzeli četvrto mesto, imali smo ubojit napad: Kovačević, Šekularac, Jerković, Galić, Skoblar.
Pored odličnog rezultata reprezentacije Jugoslavije, u Večnu knjigu najistaknutijih upisano je i ime DRAŽENA JERKOVIĆA.
Tadašnji centarfor Zagrebačkog Dinama, zajedno sa još petoricom napadača, našao se na čelu liste strelaca tog šampionata sveta VAVA i GARINČA  /Brazil/, IVANOV /Sovjetski Savez/, ALBERT /Mađarska i JERKOVIĆ su, sa najmanjim brojem pogodaka, računajući sve dosadašnje Mondijale – stigli do titule KRALJA STRELACA.
Iako je baš taj šampionat sveta dobio najvišu ocenu, po kvalitetu učesnika i lepoti utakmica, pa i snazi pojedinaca – ipak, eto, zabeležen je kuriozitet, da je bilo potrebno dati samo 4 gola, pa da se nađeš u ravni sa Fontenom, Ademirom, Euzebijom, Milerom i ostalim velemajstorima, za postizanje golova, koji su osvajali epitet KRALJA STRELACA, sa po 10, 9, čak i 11 pogodaka /Kočiš Mađarska, u Švajcarskoj 1954/.
A DAVOR ŠUKER, šarmantni Osječanin, u Francuskoj, 1998. godine sa šest pogodaka bio je prvi golgeter, kada je Hrvatska osvojila treće mesto. Nesuđeni vođa navale Crvene zvezde /bila je skoro gotova stvar da dođe u redove beogradskog kluba/ ispoljio je smirenost i spretnost, u mečevima, koji su vodili Hrvatsku do najvećeg uspeha, koji je ikada, na šampionatima sveta postigla neka selekcija sa ovih prostora.
Tako možemo da se podičimo, da su dva igrača, iz one, velike, bivše Jugoslavije, u 10 nastupa na prvenstvima planete, pored dva polufinala i jednog petog mesta, ušli u istoriju fudbala, kao najefikasniji strelci!
DRAŽEN JERKOVIĆ i DAVOR ŠUKER.
Ko je sledeći?

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *