Novi inkvizitori

Piše Marko Pavlović

Srpska Crkva nikad nije tražila da se zbog nepodobne misli neko izbaci s posla i profesije i ostavi bez hleba nasušnog. Srpska Crkva je, pak, danas doživela, u liku Patrijarha Irineja, da učestvuje u progonu dvoje mladih naučnika, samo zato što su odlučili da slučaj uklanjanja episkopa Artemija osvetle sa više strana

Ukinuli slobodu izražavanja mišljenja: Dekan pravnog fakulteta P. Stojanović i rektor univerziteta u Kragujevcu Arsenijević u poseti patrijarhu Irineju

Jedne novine su objavile vest da je štampana jedna knjiga, ali da se „ne zna se ni ko ju je platio, ni štampao. Potpisani su jedino priređivači magistri na Pravnom fakultetu u Kragujevcu Zoran Čvorović i Sonja Spasojević. Rukovodstvo fakulteta ogradilo se od ove knjige […] posle čega će odlučiti o sudbini priređivača“. Prvo što bi, povodom ove vesti, običan čitalac mogao da pomisli jeste da se radi o novinama iz neke godine perioda titoističke diktature, i to perioda teže represije kada se zbog izraženog mišljenja lomila sudbina pojedinca. Oni sa dužim pamćenjem ili širim čitanjem, mogli bi se, na primer, setiti situacije iz oktobra 1945, kada su komunisti pokrenuli hajku protiv opozicije koju je oličavao Milan Grol. Tada su, između ostalog, horovi dece pevali pesmu „Grola i Peru o banderu“. Grolov nedeljnik Demokratija bio je podvrgnut javnom spaljivanju, što je uredništvo tog lista prokomentarisalo kao čast koja je „ukazivana od Svete Inkvizicije pa do Jozefa Gebelsa, svima dokumentima istine“.
Da razrešimo moguću enigmu oko datiranja vesti s početka. Vest nije od jeseni 1945. Reč je o 22. aprilu 2010. godine. Novine koje su vest objavile zovu se Blic, a izlaze u „evropskoj Srbiji“. Kraj navedene vesti, u potpunosti glasi ovako: „Rukovodstvo fakulteta ogradilo se od ove knjige. Blicu je rečeno da čekaju odgovor SPC posle čega će odlučiti o sudbini priređivača“. Dakle, zbog jedne knjige, „rukovodstvo Fakulteta“ postavilo je pitanje „sudbine priređivača“. U stvari, već sama upotreba reči „ograđivanje“ opominje na sistem komunističkog totalitarizma. Naime, onaj od koga su se komunisti „ograđivali“ trebalo je da sam bude ograđen, odnosno da bude izložen nekoj meri ekskomunikacije, koja je mogla biti izbacivanje s posla ili slanje u zatvor.

BRIŽNA ČEDA SRPSKE CRKVE
Dan posle objavljivanja vesti u Blicu, Njegova Svetost Patrijarh Srpski g. Irinej primio je delegaciju Univerziteta u Kragujevcu, u kojoj su bili rektor prof. dr Slobodan Arsenijević, dekan Pravnog fakulteta prof. dr Predrag Stojanović i prof. dr Nenad Đurđević. Rektor Univerziteta u Kragujevcu, pozdravljajući Njegovu Svetost Patrijarha g. Irineja „posebno je naglasio da dobri odnosi između Univerziteta i SPC ne mogu i ne smeju biti narušeni samovoljnim i neodgovornim istupima pojedinaca kao što su javni istupi mr Zorana Čvorovića i mr Sonje Spasojević, asistenata Pravnog fakulteta, koji su se uključili u svojevrsnu kampanju protiv legitimnih odluka Svetog Arhijerejskog Sinoda povodom situacije u Eparhiji Raško-Prizrenskoj“. Dekan Pravnog fakulteta P. Stojanović pridružio se Rektoru u „ograđivanju“ od asistenata: on je rekao „da nijedan organ Univerziteta i Pravnog fakulteta ne stoji iza stavova koje u javnosti iznose dvoje pomenutih asistenata i od istih se javno ograđuje“.

Ljudska prava nisu za svakoga: magistar Zoran Čvorović ne neguje pravilni ideološki diskurs, te je stoga izložen torturi na Pravnom fakultetu u Kragujevcu

Zajedničko u izjavama Rektora i Dekana jeste to da na Univerzitetu u Kragujevcu pojedinci (naučnici!) nemaju pravo da misle (i izražavaju mišljenje), nego da to za njih imaju da rade organi Univerziteta i Fakulteta. Očigledno, radi se o mentalnom sklopu nasleđenom iz vremena kada se za mišljenje moralo ići u komitet (kompartijski). Reč je o vremenu u kojem je bilo zgaženo „ja“ za račun svemoguće kolektivističke firme sadržane u jedino „mi“. U skladu sa ovom ideološkom matricom, Rektor i Dekan uvukli su („samovoljno i neodgovorno“, da se poslužimo njihovim rečnikom) Univerzitet u Kragujevcu u jedan verski uobličen spor, koji se  tiče Univerziteta u Kragujevcu isto toliko koliko i bilo koje druge društvene ustanove u Srbiji. Ipak, Rektor i Dekan preporučili su se za inkvizitore i dželate, koji bi da „srede“ dve sudbine (naravno, sa efektom „generalne prevencije“).
Navodno „samovoljni i neodgovorni“ istupi, koji su predmet inkvizitorskih poriva jednog Rektora i jednog Dekana su jedna konferencija za novinare na temu „izveštavanje javnosti o najnovijim događajima u Eparhiji Raško-Prizrenskoj SPC“ i jedna knjiga. „Strašna“ knjiga (stavljena na Index librorum prohibitorum univerzitetskih vlasti u Kragujevcu) ima naslov „Istina o slučaju vladike Artemija“. Knjiga je kompilacija različitih tekstova, sačinjena sa ciljem, kako su naveli sami priređivači „da se slučaj uklanjanja episkopa Artemija sa uprave eparhijom raško-prizrenskom osvetli s raznih strana“.
Priređivač Zoran Čvorović je inače magistrirao sa tezom „Hrišćanske norme u Eklogi“. U Izveštaju na osnovu koga je izabran za asistenta, Komisija (koju su činili prof. dr Sima Avramović i prof. dr Mirjana Stefanovski, sa beogradskog Pravnog fakulteta, i potpisnik ovih redova) je zaključila da Z. Čvorović je „zaslužio epitet najboljeg među pravnim istoričarima najmlađe generacije“. Mr Sonja Spasojević je posle višemesečnih boravaka na „Macx Planck“ institutu u Minhenu, izradila izuzetno kvalitetnu magistarsku tezu, iz koje su dva predloga pretočena u zakonska rešenja.
Kompilaciju tekstova „Istina o slučaju vladike Artemija“ mr Čvorović i mr Spasojević nisu priredili u okviru „opisa“ asistentskog posla, nego kao brižna čeda srpske crkve. Ipak, bez obzira na karakter knjige, protiv priređivača su pokrenuti mehanizmi kakvi su postojali u vreme komunističkih progona, za koje se činilo da su završeni sa čistkom prof. dr Mihaila Đurića i asistenata na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Zbog kompilacije tekstova "Istina o slučaju vladike Artemija", ugrožen joj položaj na Pravnom fakultetu u Kragujevcu: magistar Sonja Spasojević

JUNACI AFERE INDEKS
Ko su ličnosti koje se javljaju u ulozi najnovijih inkvizitora protiv dvoje mladih naučnika? Rektor Arsenijević je dosad bio poznat kao doktor-ginekolog, kao blizak rođak Slavice Đukić Dejanović, kao profesor koji je (sa bratom, dekanom Medicinskog fakulteta) plivao za bogojavljenski časni krst i kao „junak“ akreditacije Pravnog fakulteta u Kragujevcu pod bremenom „afere Indeks“. Predrag Stojanović je dosad bio poznat kao najistaknutiji komunistički omladinski funkcioner na Pravnom fakultetu u Kragujevcu, kao potpredsednik „Batićeve stranke“ i kao jedan od hapšenih i optuženih u „aferi Indeks“. Treći novi inkvizitor je dr Nenad Đurđević za koga se ne bi mogao naći razlog za učešće u „delegaciji“ ako se ne bi znalo da je u prijateljskim odnosima sa Šumadijskim Episkopom. Inače, N. Đurđević je poznat kao istaknuti komunistički omladinski funkcioner, kao kandidat za gradonačelnika Kragujevca na prvim višestranačkim izborima, kao predsednik crkvene opštine, kao član u zakonodavnim komisijama iz oblasti sportskog prava i kao jedan od hapšenih i optuženih u „aferi Indeks“.
P. Stojanović i N. Đurđević su na osnovu (jezičkog tumačenja) pretpostavke nevinosti (po kojoj se svako smatra nevinim dok se pravnosnažnom presudom ne utvrdi da je kriv) vraćeni u nastavu i izabrani na fakultetske i univerzitetske funkcije. Međutim, ova dvojica novih inkvizitora (doktora prava) „zaboravila“ su da, pretpostavka nevinosti važi ne samo za njih, nego i za sve druge optužene, a naročito za one protiv kojih još nije podignuta optužnica, kao što je slučaj sa vladikom Artemijem. Što se tiče Dekana, protiv koga se vodi krivični sudski postupak, blago rečeno, neumesno je da on uzima sebi za pravo da rešava o bilo čijoj sudbini, a posebno o sudbini dvoje mladih naučnika, zbog izraženog mišljenja.
Kada se otvara pitanje slobode izražavanja mišljenja valja imati u vidu odredbe Etičkog kodeksa nastavnika Univerziteta u Kragujevcu, u čijem čl. 2 stoji: „Osnovni postupali Kodeksa, odnosno nastavničke etike su: profesionalna sloboda, odnosno moralna i intelektualna nezavisnost od političkih autoriteta i ekonomske moći bilo koje vrste; sloboda govora i istraživanja; istinoljubivost, odnosno otkrivanje i odbrana istine, onako kako je nastavnik shvata i prepoznaje…“ (Inače, „rektor i prorektor Univerziteta ne može biti lice koje je […] prekršilo Kodeks profesionalne etike“ – čl. 70 Statuta.) Sledstveno, učesnici prijema kod Patrijarha, u svojstvu novih inkvizitora, tj. onih koji bi da „odlučuju o sudbini priređivača“ trebalo bi da budu predmet pažnje Suda časti Univerziteta u Kragujevcu. Trebalo bi, ali to će biti onda kada naša majka Srbija ozdravi.

Primajući tročlanu delegaciju Univerziteta u Kragujevcu, koja je došla u svojstvu inkvizitora, i prihvatajući njenu podršku, Njegova Svetost Patrijarh Irinej mnogo je pogrešio i mnogo se ogrešio

GREH „NIŠKOG PLEMIĆA“
Najzad, simulirajući srednjevekovno načelo simfonije, Rektor je rekao da „akademskom osoblju Univerziteta ne pripada pravo da ugrožava autonomiju srpske crkve koja postoji osam vekova i koja je održala srpski narod kroz njegovu istoriju“. Patrijarh g. Irinej „je gostima zablagodario na poseti i izraženoj podršci odlukama crkvene vlasti“. To što je Partijarh zahvalio „na izraženoj podršci odlukama crkvene vlasti“ znači da je, kao poglavar Crkve, prihvatio da se Univerzitet u Kragujevcu meša u autonomiju Crkve. Jer, onaj koji je danas imao legitimitet da podrži određenu odluku Crkve, po logici stvari, ima pravo da sutra ne podrži, odnosno da osporava odluke crkvenih vlasti.
Floskula o SPC kao instituciji „koja je održala srpski narod kroz njegovu istoriju“, koju je rektor Arsenijević upotrebio kao tešku artiljeriju protiv dva mlada, sjajna naučnika, apsolutno je bezvredna. U ovoj crkvenoj-svetovnoj hajci na magistre Čvorovića i Spasojević, suština je nešto drugo, nešto što je zaprepašćujuće i zastrašujuće. Naime, srpska Crkva je u znatnom delu svoje istorije bila gonjena i progonjena; rečju, to je mnogostradalna crkva. To je Crkva u čije je temelje, zidove, freske uzidan prah spaljenih moštiju njenog osnivača, Svetoga Save. To je Crkva koja je imala jednog đakona Avakuma,  Nikolaja Žičkog i Avu Justina Ćelijskog.
Srpska Crkva nikad nije tražila da se zbog nepodobne misli neko izbaci s posla i profesije i ostavi bez hleba nasušnog. Srpska Crkva je, pak, danas doživela, u liku Patrijarha Irineja, da učestvuje u progonu dvoje mladih naučnika. Povodom toga, što se u njenoj istoriji nikad nije desilo, moramo da završimo ovim oporim rečima, uviđajući da sva odgovornost leži na Patrijarhu (bez obzira na to ko je i kako na njega uticao iz okruženja). Primajući tročlanu delegaciju Univerziteta u Kragujevcu, koja je došla u svojstvu inkvizitora, i prihvatajući njenu podršku, Njegova Svetost Patrijarh Irinej mnogo je pogrešio i mnogo se ogrešio. Zbog toga, „ubogi“ Čačanin, koji je na dugom životnom putu postao „niški plemić“, i koji će ovaj zemni vek završiti kao srpski Patrijarh, trebalo bi da, kao dobri otac i blagi pastir, u Patrijaršiju pozove Sonju i Zorana, i zamoli ih za oproštaj. Jer, povredio ih je mnogo; povredio ih je do Svetog Save i do Boga. U njihovom slučaju, povređeni smo i svi mi čija duša pre svega zna za „krst časni i slobodu zlatnu“.

10 коментара

  1. UVEK SU BILI PROGANJANI ONI KOJI SVEDOCE ISTINU.
    I GOSPOD JE, KOJI JE SAM ISTINA STRADAO OD PILATA. A KAKO VIDIMO PILATA I DANAS IMA, ALI U MNOGO VECEM BROJU.
    GOSPOD JE POBEDIO, JER ISTINA UVEK POBEDJUJE.AMIN.

  2. Тешко је бити хришћанин, не само у Крагујевцу, него и у Београду.На једном факултету био је конкурс за професора.Јавило се 5-6 кандидата, направљена је комисија од три члана,двоје је предложило најбољег кандидата, а трећи професор (који је тог кандидата и позвао да се јави на конкурс)”отковао”.
    Кандидат пита тога трећег”.. што ме превари?”, позвао га па после отковао, угледни професор, без зазора рече,да су Декану тог факултета у Београду, рекли да овај кандидат држи иконе у својој лабораторији, и неку слику на вратима и у Бога верује,и да Декан неће таквог професора.нИЈЕ ОТВОРЕН, НЕГО ПРИКРИВЕН ПРОГОН ПРАВОСЛАВАЦА.Томе су изложени и православни студенти, па морају строго да крију своју веру у Бога троједног.
    Према томе – дабоме.

  3. dragoslav pavkov

    Objavljujući ovakve tekstove pečat se spušta na nivo pravoslavno-talibanskih raskolničkih sajtova.Priređivači predmetne kompilacije tekstova su se ispod svog “dela” potpisali imenima,naučnim zvanjima i titulama na fakultetu.Ako nisu očekivali ovakvu reakciju Patrijaršije i univerziteta-onda baš i nisu neki naučnici.Druga priča je to što srpskom Patrijarhu sigurno ne čini na čast da ga viđaju u društvu ljudi koji su okrivljeni za ozbiljan kriminal.Da ti likovi imaju malo karaktera sami bi se povukli iz nastave i urgirali da se krivični postupak koji se protiv njih vodi što pre dovrši,umesto što se pozivaju na pretpostavku nevinosti i drže seminare javnim tužiocima.Ako Patrijarh nema nikog zaduženog za protokol,trebao bi da ga zaposli u roku odmah,kako bi se u buduće predupredili ovakvi gafovi.Inače,ne vidim šta je loše u tome što je neko prijatelj sa vladikom šumadijskim?!

  4. Marko Pavlović-Novi inkvizitor,
    neka se opredeli: ili novinar ili antikomunistički inkvizitor.
    biti toliko ostraščen pa napisati ovakav tekst na temu kakva je sloboda govora u uslovima globalizacije iliti EU-totalitarizma, blago receno je sramno. Kad je antikomunista nek presavije tabak pa nek izvoli izloziti argumentovako i tematski umesto da nudi ovakvu papazjaniju iz koje ozbiljan čitalaz ne sagledava ni konkretan problem ni njegovu aktuelnu dimenziju.
    Budalama i slugama su za sve krivi Tito (koji nije bez mane, naprotiv!) i Slobo (koji je bez mane jer je sopstveni zivot polozio na oltar slobode).

  5. Не мислим да је објављивање текста Проф. Павловића ”спуштање на ниво православно-талибанских расколничких сајтова”. Проф. Павловић је, као истински интелектуалац, какви би морали бити сви наставници не само крагујевачког универзитета, стао у одбрану слободе мисли и говора двоје асистената на Правном факултету у Крагујевцу. Узгред, предпоставка невиности све до правоснажног окончања поступка је кривично-правна а не морална категорија; не очекујем од господе Стојановића и Ђурђевића да се њоме руководе, али је крајње забрињавајуће да су владике СПЦ и Патријарх српски дозволили да од таквих појединаца буду (зло)употребљени.

  6. Побогу Павловићу, па овај текст је инквизиторски, комуњарски, тешке оптужбе, етикетирање.Највећи грех патријарха Иринеја је што је званично и куртоазно примио званичнике из Крагујевца, осим званичног пријема ми не знамо шта им је патријарх рекао(“једино зна Блиц”). Што не помене чланове синода владике бачког Иринеја,владику Амфилохија,владику Григорија, па нека се види однос снага у синоду.
    ПА исто то су говорили и и за патријарха Павла, прво је био ратнохушкач, па комуниста, па паписта, па демократа……..и патријарх Павле је примао све у госте, то је његова хришћанска дужност, примио је и Аркана, па су га тад назвали злочинцем….а после ти исти новодемократи светитељем.
    Наравно да смо на страни асистената, али тај начин етикетирање патријарха, само што их је примио, је лоше.Зашто се прво не сачека са свим релевантинм подацима,изјавама, него се цитира Блиц и сл.(пласирају често полуистине), па они раде по принципу “завади па владај”, принципу западњка да не кажем масонерије и илумината, који се све више јавно помињу.
    Треба критиковати и владике и патријарха, али мало више чињеница, а не унапред, да би видели ко је ко, шта је шта.Има ту дима, али да видимо ко разгорева.

  7. Smenicemo ovog patrijarha za pet minuta nakon sledece revolucije.Polako neka se pakuje.Sledeca stanica mu je Vatikan.U istom vozu karte su kupili Grigorije i Bulovic.Ovo vise ne moze da se trpi.Sloboda se tu,ante portas.

  8. *inkvizitorski..komunjarski*…pa * vozi Misko* u Vatikan…, nema to nikakve veze sa Pecatom i *necrkvenim institucijama*…Artemije, ide u *zasluzenu penziju*…ne salju ga *komunjare**inkvizitori*…ima toga mnogo…*svete krave ?*

  9. Cini se da *bratstvo*, Pahomije, Kacavenda pakuju kofere, *apsanu* niko ne spominje…

  10. Patrijarh Serbski, mora da pstuje, pre njega potpisane *protokole*

    http://www.msp.rs/Srpski/spopol/Ministar/intervju/dogadjajdana1_2.jpg

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *