Piše Uglješa Mrdić Premijer Rusije Vladimir Putin izjavio je da su teroristički napadi u moskovskom metrou i napadi u severnokavkaskoj republici Dagestan povezani, ocenjujući da je reč o “zločinima protiv Rusije”. “Ne isključujem da je …
ВишеMonthly Archives: март 2010
Koliko srebrnjaka za Srebrenicu?
Piše Aleksandar Pavić Možda se još uvek može „spinovati“ domaća javnost, ali „svet“ (kako ga shvataju ovdašnji „evropejci“) zasigurno ne, jer taj svet izglasavanje Deklaracije o Srebrenici tumači komentarom: „Vladajuća koalicija prozapadnih Demokrata i Socijalista …
ВишеDa gore u paklu
Piše Marko Keković Na javnoj raspravi „Uloga medija i novinara u ratnim sukobima na području bivše SFRJ“ iznet je stav da Tužilaštvo za ratne zločine svoj posao ne obavlja dobro, jer kasni sa krivičnim gonjenjem. …
ВишеIslam, zapad i pravoslavlje
Piše Gregori Dejvis Konflikti na Balkanu, i dugotrajna kampanja protiv Srba u čitavom regionu, posledica su post-hladnovskog rata između tri glavne snage na svetskoj istorijskoj sceni: globalizacije (čiji je predvodnik SAD), džihada (prisutnog u islamskom …
ВишеSLOBODAN ANTONIĆ Politika identiteta
Nedavno je albanska policija sa Kosova preuzela čuvanje spomenika kosovskim junacima na Gazimestanu. O tome je pisao Bojan Tončić, novinar lista „Danas“ i „E-novina“. On je Kosovo polje nazvao „iracionalnim mestom“ i „mestom koje simbolizuje …
ВишеRATKO DMITROVIĆ Slučaj hrvatskog vojnika Duška Kneževića
Nakon Drugog svetskog rata, u Titovoj Jugoslaviji, status borca Narodnooslobodilačkog rata, sa nemalim beneficijama, sticao se pomoću dva svedoka. Taj proces uglavnom se završavao u prvoj kafani gde se „borački staž“ zalivao potocima alkohola i …
ВишеŠto dalje od srpskog identiteta
Piše Marko Keković Proces stvaranja dunavske države odvija se veoma brzo, pa treba verovati da 2011. godina kao rok za rađanje te tvorevine nije tek tako određena. Čeka se samo da Mađarska preuzme predsedavanje EU …
ВишеKo sa mačem krene na Rusiju…
Piše Bogdan Đurović Dok Evropljani pozivaju Moskvu na izgradnju zajedničke budućnosti, Amerikanci grade vojne aerodrome na Baltiku i izvode manevre poručujući da neće dozvoliti širenje ruskog uticaja Mnogo velikih i lepih reči proteklih nedelja izgovoreno …
ВишеPOZORIŠNI FESTIVALI Smotre bez identiteta
Piše Raško V. Jovanović Sterijino pozorje permanentno potresa kriza programske koncepcije, favorizovanje pomodnih postdramskih tendencija, skrojeno po „šnitu“ mondijalističkih nastojanja, Belef kao da je „likvidirao“ samoga sebe, dok je Bitef prošle godine imao samo jednu …
ВишеDANIJEL CVJETIĆANIN Da završe posao
Evroatlantski ekspedicioni korpus u Srbiji je gotovo završio svoj posao. Ako neki zlonamernici porede efekte ovog pohoda sa efektima kaznenih ekspedicija iz dalje ili bliže prošlosti, lako ih je ućutkati podacima o porastu BDP-a, plata …
ВишеALEKSANDAR ĐAJA „Rijaliti“ između života i smrti
U velikoj samoposluzi pored zgrade u kojoj stanujem, a u kojoj su se nekada prodavale mnoge vrste morskih i rečnih riba i gde je čak u jednom momentu na prodaju bila ponuđena i ajkula od …
ВишеMoravica, žica, Srebrenica
Čak i onda kada se sa punim pokrićem i sasvim osnovano kritički obrušavamo na probleme u političkom životu i s pravom ukazujemo na to kuda bi neke državne odluke mogle da nas odvedu, negde u …
Више27. MART Bolje grob nego rob
Piše Đorđe Stanković Istorijski događaj od pre 70 godina uvodi nas u žustru političku igru sa nesagledivim posledicama. Hoćemo li 27. mart pamtiti onakvim kakvim se u stvarnosti dogodio ili ćemo svima oprostiti? Hoćemo li …
ВишеZOLTAN DANI Vojska od naših momaka pravi janičare
Razgovarao Aleksandar Dunđerin Zahvaljujući Zoltanu Daniju, penzionisanom pukovniku protiv-vazdušne odbrane Vojske Jugoslavije koji je komandovao 3. divizionom 250. raketne brigade PVO, američka vojna industrija 27. marta 1999. godine zavijena je u crno. Tada je, naime, …
ВишеMOMIR STOJANOVIĆ Sude nam da istorija ne bi osudila njih
Razgovarao Đorđe Barović U ekskluzivnom intervjuu za „Pečat“ nekadašnji direktor VBA govori o genezi albanskog separatizma, ali i o svim dosad, nepoznatim detaljima koji su doprineli NATO bombardovanju Jugoslavije Srbija je i ovog 24. marta, …
ВишеNa Zapadu nešto novo
Piše Dejan Lukić Velika Britanija se u širokoj percepciji doživljava kao američki „nosač aviona“ na domak evropskog kopna ili kao Trojanski konj SAD-a u Evropskoj uniji Od Prvog svetskog rata do danas jedna konstanta britanske …
ВишеTurci, izvinite za Srebrenicu!
Piše Aleksandar Pavić Nema veze što Međunarodni sud pravde nigde ne traži od Srbije da se samoosudi: mi ćemo to uraditi sami, „učitaćemo“ tu nepostojeću obavezu u odluku Suda, naravno, na neizmernu štetu države Srbije …
ВишеPredsednik koji preskače granice
Piše Vlastimir Vujić Da Vojvodini pripada posebna uloga na putu ka EU (sa Srbijom ili bez nje!) i pripisivanje mađarskoj zajednici najvećeg doprinosa „procesu evropskih integracija“, moglo se videti kroz 18 programa u 10 mesta …
Више10 odluka koje su promenile svet
Piše Danijel Vračar U pariskim knjižarama pojavila se knjiga Jana Keršoa „Sudbonosni izbori, deset odluka koje su promenile svet 1940-1941“ u kojoj engleski istoričar na omamljujući način analizira premišljanja, oklevanja i neodlučnost Čerčila, Staljina, Ruzvelta …
ВишеSPASOJE SMILJANIĆ Kako smo se branili od NATO agresije
Razgovarao Uglješa Mrdić „Agresija NATO-a na SR Jugoslaviju je nepravedan (osvajački) rat u svakom pogledu asimetričan, izveden po konceptu vazdušno-kosmičke operacije udarima sa distance, bez upotrebe kopnenih snaga uz stalnu pretnju da će do iste …
ВишеMIROSLAV DEMAJO Sve što raste i cveta uništiće varvari
Razgovarala Mara Knežević Kern O ekocidu koji se vrši u Beogradu, i Srbiji, razgovarali smo sa biologom dr Miroslavom Demajom. Dr Miroslav Demajo je predstavnik generacije koja se „nadisala“, mogao bi spokojno da posmatra nove …
ВишеFEĐA DIMOVIĆ Posle planera dolaze šaneri
Razgovorala Mara Knežević Kern Povodom kasapljenja platana u Beogradu i nameri vlasti da krenu u uništavanje Zvezdarske šume, odnosno da nastave ekocid u Srbiji, obratili smo se i Feđi Dimoviću, pravniku i članu grupe „Beogradski …
ВишеPropala Kranjska sačekuša
Piše Branko Radun Beograd nije mogao da bude prisutan na Konferenciji na Brdu kod Kranja, jer je na njoj trebalo da bude donesena deklaracija o međusobnoj saradnji u regionu. Srbija bi tako prihvatila Kosovo kao …
ВишеMILOVAN DANOJLIĆ Knjige od utrobe
Piše Vladimir Dimitrijević Iako su na prvi pogled sasvim različite (zbirka priča i zbirka epigrama), obe Danojlićeve knjige povezane su Arijadninom niti koja se pruža od oca do otadžbine, i koja sinovljevu odanost pisca pravda …
ВишеVEK LOGORA ZA SRBE Dvojno knjigovodstvo smrti
Piše Đorđe Stanković Knjiga nemačkog istoričara Holma Zundhauzena „Istorija Srba od 19. do 21. veka“ grubo je gaženje istorijskog nacionalnog bića naroda koji je najviše stradao u Prvom svetskom ratu, te u vreme ratnih vihora …
ВишеKomesar Jelko otkrio karte
Piše Stefan Karganović Bilo bi korisno da srpska javnost razume šta je (za B 92) upravo rekao Kacin, jer iz njegove izjave proizlaze najmanje dva važna zaključka: najpre da se iza rezolucije nalazi u stvari …
ВишеOBRAZOVANJE Bekstvo u neizvesnu budućnost
Piše Nataša Jovanović O čemu svedoči trka roditelja za upisom dece u preskupe strane škole, te da li nas učenje nacionalne istorije druge zemlje čini bližim obećanom životu Beograd, istorijska, prosvetna i kulturna prestonica Srbije, …
ВишеALEKSANDAR ĐAJA Stelt Srbija
Na Kopaoniku je prošle nedelje završen trodnevni srpski šampionat u skijanju… pardon, Biznis forum, za koji je predsednik Udruženja korporativnih (molim prevod!) direktora Srbije, Toplica Spasojević, rekao da je to bio jedan od najuspešnijih ekonomskih …
ВишеDANIJEL CVJETIĆANIN Šumar u srpskom Davosu
Neki zavidljivi novinari, naročito oni koji vole skijanje, pokušali su da, u otvorenoj ili prikrivenoj formi, osude privrednike, ekonomiste i ministre srpske Vlade (pa i samog premijera), zato što su, usred krize, svoj susret (Biznis …
ВишеŽivimo kao sav normalan svet
Otpočeli smo 21. vek sa željom i borbenim pokličom: „Da živimo kao sav normalan svet“! Sve generacije u Srbiji imaju pravo na snove za koje se bore. Nedavno je jedna profesorka uoči polaganja pismenih ispita …
ВишеOtrovi bratstva i jedinstva
Piše Tin Štula Vukušić Skladište opasnog otpada će se nalaziti u Krnjevu, među vinogradima i izvorima čiste vode, nedaleko od Morave. Radovi su povereni srpskoj podružnici hrvatske firme, kojoj je sličan posao bio zabranjen u …
ВишеBudućnost Evrope u postameričkoj eri
Piše Zoran Milošević U nastupajućoj postameričkoj eri formira se nova politička i finansijsko-ekonomska arhitektura, koja govori da budućnost EU leži u približavanju Rusiji U svetskim medijima, političkim i stručnim analizama budućnost EU ponovo je aktuelna …
ВишеSLAVIJA FEST 2010 Teatar bez floskula
Piše Raško V. Jovanović Međunarodni festival „Slavija“, koji je u Beogradu počeo 9. i trajao do 17. marta, jedini je privatni pozorišni festival u našoj zemlji i nesumnjivo predstavlja pravo čudo, budući da se i …
ВишеRATKO DMITROVIĆ Preobražaj mladog ustaše iz daleke Patagonije
Razaranje socijalističke Jugoslavije i stvaranje na njenim ruševinama novih, nezavisnih država, uključujući Hrvatsku, hrvatska emigracija dočekala je kao ostvarenje vekovnog sna. I oni čiji je život bio obeležen služenjem ustaškom režimu, za vreme postojanja NDH, …
ВишеMoskva traži novi svetski poredak
Piše Bogdan Đurović Francuska, Italija i Nemačka žele povezivanje sa Rusijom, koja vraća u svoju orbitu bivše sovjetske republike i kao najvažnije pitanje postavlja stvaranje „velike Evrope od Atlantika do Vladivostoka“ Vodeći američki, francuski, britanski …
ВишеOSKAR 2010 Bolni katanac i holivudsko zlato
Piše Vladislav Panov Kauboji na džipovima dele pravdu na Divljem Istoku, pomažu i odmažu narodu koji osvajaju, ginu od strane bombi koje im u znak zahvalnosti postavljaju primitivni domorodci – eto priče koja je ove …
ВишеSLOBODAN ANTONIĆ Zašto ruše Crkvu
Vojska je, posle 5. oktobra, bila nacionalna ustanova od najvećeg poverenja među građanima. Ogromni autoritet koji je imala, nije dugovala samo tradiciji, već i dobrom držanju u ratu sa NATO-om. Međutim, taj autoritet je, upornom …
ВишеNEMAČKA Malerozne diplomate i ambiciozni ljubavnici
Piše Miroslav Stojanović Autoritet nemačkog ministra spoljnih poslova Gvida Vestervelea ozbiljno je uzdrman posle teške optužbe da privatizuje i zloupotrebljava funkciju, poslovno favorizujući rodbinu i prijatelje, a pre svih svog „životnog saputnika“ Mronca Loš start …
ВишеMože li umjetnost ozračiti Titov bunker?
Piše Ranko Rajković Zahvaljujući manifestacijama, poput likovnog Bijenala savremene umjetnosti, koje će se održati u Titovom protivatomskom skloništu kod Konjica, naši modernjaci opstaju u žiži javnosti iako ne anticipiraju umjetnost U toku ove godine, a …
Више17. MART Šest godina od etničkog čišćenja
Piše Uglješa Mrdić 17. marta 2004. godine dogodili su se najveći etnički sukobi na Kosmetu od dolaska međunarodnih snaga u srpsku pokrajinu u kojem je ubijeno 19 ljudi, više od 900 osoba je povređeno, uništeno …
ВишеMILORAD VUČELIĆ Maskenbal
Zla sudbina Srbije, čini se, je da lošu vlast smenjuje još gora. A najgori, izvesno je, tek dolaze. Jedan od osnovnih razloga za takve političke ishode i dešavanja jeste nepostojanje kritičke javnosti u Srbiji. Ako …
ВишеSveti otac i grešna pastva
Piše Miroslav Stojanović Javna prozivka pape Benedikta Šesnaestog i lavina skandala povezana sa zlostavljanjem dece u verskim ustanovama žestoko uzdrmala Katoličku crkvu i dovela Vatikan u krajnje nezavidnu situaciju Papi Benediktu Šesnaestom ovoga puta očigledno …
ВишеIRSKA Skandali, papsko pismo i (ne)pravda
Piše Olga Darić Sveta stolica ne samo što nije pokazala razumevanje za pedofiliju u Irskoj, već je pap čak izrazio nezadovoljstvo zbog takvih očekivanja Nedavno je nemački nedeljnik „Špigl“, žigošući licemerje Rimokatoličke crkve, na naslovnoj …
ВишеDANIJEL CVJETIĆANIN Strujni udar
Uvek sam se pitao zašto se u Srbiji za nekoga kaže da je „lud k’o struja“? Šta je to tako ludo u struji, koja u celom svetu proizvodi pametne efekte, a jedino u Srbiji služi …
ВишеALEKSANDAR ĐAJA S one strane dna
Osmog jula prošle godine, premijer Vlade Srbije Mirko Cvetković, gostujući u emisiji RTS-a, izjavio je „da je Srbija u vezi sa ekonomskom krizom dotakla dno i da se sada situacija poboljšava […] Sloma srpske privrede …
ВишеSREBRENICA Ključni svedok haških prevara
Piše Dragomir Anđelković Iako mnogo većih razmera, po svojoj suštini „Afera Srebrenica“ nalik je „Aferi Drajfus“. Na sreću, i ona je sada dobila svog Zolu – Žerminala Čivikova, koji je, kao što je francuski pisac …
ВишеPočetak ujedinjenja Rusije i Ukrajine
Piše Bogdan Đurović Gasovod, NATO i Crnomorska flota jesu teme koje interesuju Moskvu, ali novi ukrajinski predsednik Viktor Janukovič mora da ponudi mnogo više ako želi privredni oporavak Ukrajina neće ući u NATO, ona se …
ВишеRATKO DMITROVIĆ Kako su se voleli i rastali Zagreb i Momo Kapor
Bio je petak, peti dan meseca marta, ove godine. Košava je raznosila krupne pahulje snega po širokim novobeogradskim bulevarima i malim, uskim uličicama Vračara, Dorćola, Palilule… Vejao je sneg i gore na Čuburi, po dvorištima …
ВишеSLOBODAN ANTONIĆ Izvorna i projektovana Druga Srbija II
Obnova ideje „Druge Srbije“ (i, istovremeno, njena revizija) započela je 2002. godine kada je Helsinški odbor za ljudska prava objavio knjigu „Druga Srbija – deset godina posle (1992-2002)“. U prvom od tri predgovora, Aljoša Mimica …
ВишеSlučaj građanina Ganića
Piše Anja Vujević Bošnjačko rukovodstvo u BiH vodi javnu i tajnu kampanju odbrane zločina, a već drugog dana po hapšenju Ejupa Ganića, diplomatske note pune žuči prestizale su jedna drugu, a ministar Sven Alkalaj uputio …
ВишеZDENKO TOMANOVIĆ Kako je usmrćen Slobodan Milošević
Prestižni američki Univerzitet Indijana (Maurer School of law) u Blumingtonu organizovao je od 18. do 21. februara naučni skup koji je imao ambiciju da odgovori na niz tema u vezi sa prošlošću i budućnošću Srbije. Na samom skupu raspravljalo se i o suđenju Slobodanu Miloševiću i međunarodnoj krivičnoj pravdi, kao i o političkim i istorijskim aspektima događaja na Balkanu
ВишеBiti stranac u Parizu
Piše Mira Popović „Dan bez imigranata“, kako je simbolično nazvan 1. mart, ujedno je bio prilika za protest zbog političke instrumentalizacije imigracije i njenog neprestanog žigosanja kao izvora problema Ni sa njima, ni bez njih. …
ВишеSmrt uživo
Piše Nataša Jovanović Kako je televizija B92, svojevrsni policajac političke korektnosti i raznih građanskih etika, emitovanjem serijala Hitna pomoć došla u situaciju da direktno učestvuje u kršenju najosnosvnijih ljudskih prava Od kako je pre nepunih …
ВишеOSMI MART Žene u ratu
Piše Mara Knežević Kern Životne priče žena, učesnica u NOB-u, svedoče o tome da svako ljudsko biće, bez obzira na pol, mora i u najtežim okolnostima samo da osvoji sopstveno polje slobode U Narodnooslobodilačkoj vojsci …
ВишеTRGOVINA ORGANIMA Srpsko srce kuca u – šeika
Piše Dragan Mraović Maria Lina Veka, italijanski pisac i novinar, objavila je roman „Vučje srce“, čije je nadahnuće trgovina ljudskim organima (Srba) koju su vodili funkcioneri OVK-a i današnje kosmetske „vlasti“, a u prisustvu 40.000 …
ВишеRusija: NATO čuva avganistanski heroin
Piše Bogdan Đurović Moskva tvrdi da se danas u Avganistanu proizvede duplo više heroina nego u celom svetu pre deset godina, i da to nema veze se talibanima, već da opijum štite Amerikanci i zapadna …
ВишеMILORAD VUČELIĆ Kušnerova „Žuta kuća“
Koliko je političkih i poslovnih karijera napravljeno na nanošenju zla srpskom narodu i Srbiji. Biznis sa životnim organima ubijenih i polako ubijanih Srba prava je paradigma ovog složenog zločina sa dubokim umišljajem i u višestrukom …
ВишеO FORWARDU S. VLADUŠIĆA Backward: traganje za novom velikom naracijom
Piše Aleksandar Dunđerin Svojim debitantskim ostvarenjem, romanom „Forward“, Slobodan Vladušić je u značajnoj meri osvežio srpsku književnu scenu i pokazao da ona može da ide u korak sa savremenom (post)humanističkom misli koja je ispisala neke …
ВишеTršćanski zapis o Momi Kaporu
Piše Darko Tanasković Momino poslednje zamicanje za jednim neimarskim ćoškom, nepogrešivo je, kao lakmusov papir, odvojilo građane Grada od onih koji su samo trajnim ili privremenim prebivalištem registrovani kao Beograđani, Sarajlije ili Zagrepčani Vest o …
ВишеRADOVAN KARADŽIĆ Odbrana i poslednji dani Haga
Piše Uglješa Mrdić Dr Radovan Karadžić, prvi predsednik Republike Srpske, počeo je sa izlaganjem svoje odbrane iznoseći činjenice da su Srbi i Vojska Republike Srpske samo branili srpska ognjišta od naleta muslimanskih i hrtvatskih hordi …
ВишеSUĐENJE RADOVANU KARADŽIĆU Majorizacija srpskog naroda
Piše Anja Vujević Suđenje prvom predsedniku RS počinje baš 1. marta. Na taj datum, 1992. godine, započet je ratni projekat – 100 odsto vlasti na 100 odsto teritorije. Poruka Srpskoj je jasna – na dan …
ВишеMOMO KAPOR (1937-2010) Dobri duh epohe
Piše Ljiljana Bogdanović Momčilo Momo Kapor, od 3. marta leta gospodnjeg 2010. godine, nije više među nama. Otišao je u danu kada su javnim prostorom kovitlale i sudarale se „cover“, „head“ i ine ekskluzivne vesti …
ВишеMOMO KAPOR (1937-2010) Likovni Balzak
Piše Dejan Đorić Odlaskom Mome Kapora, doajena naše (ne samo) likovne scene, Beograd kao centar Balkana više nikada neće biti isti. On je crtežom, slikom, pisanom i usmenom rečju, podigao najveći spomenik beogradskom duhu i …
ВишеMOMO KAPOR (1937-2010) Srpski Čehov
Piše Rajko Petrov Nogo Iako je objavio policu knjiga, nacrtao hiljade crteža i naslikao toliko slika, Momo Kopor se do posljednjeg dana budio sa davnašnjim prekorom svoga oca kako od njega ništa biti neće. Od …
ВишеMOMO KAPOR Život je jači od okupacije
Aleksandar Dunđerin i Uglješa Mrdić Prenosimo intervju koji je naš književnik, slikar i novinar, član Međunarodnog odbora za istinu o dr Radovanu Karadžiću, Momo Kapor, dao za naš list u avgustu 2008. godine. U razgovoru …
ВишеMILAN BRDAR Ne brane se kućni pragovi, nego državne granice
Razgovarala Mara Knežević Kern Da li se posle svih nacionalnih (samo)poniženja kojima je Beograd bio izložen u želji da se približi Briselu, može i dalje biti patriota a istovremeno zagovarati priklanjanje evropskom sistemu vrednosti, ili …
ВишеLATINSKA AMERIKA Bolja budućnost je počela
Piše Zoran Milošević U Kankunu je upravo održan samit na kome je ozvaničena nova regionalna organizacija koja pretvara Latinsku Ameriku u moćan blok sa sopstvenim interesima i programom, a region je načinio značajan iskorak, stvorivši …
ВишеDANIJEL CVJETIĆANIN Ruka države
Upozoravali su me (ponekad) da je lako kritikovati, ali bi bilo mnogo bolje davati preporuke šta da se radi. Pitali su me da li imam svoj pozitivan stav o tome kako dalje? Mislim da su …
ВишеSLOBODAN ANTONIĆ Izvorna i projektovana Druga Srbija I
Mislio sam da je tekst o Basari kraj mog serijala o „drugoj Srbiji“. Iako sam taj pojam koristio kao čisto tehnički termin, reči kao što su „Druga Srbija“ i „drugosrbijanci“ postale su, u međuvremenu, prilično …
ВишеRATKO DMITROVIĆ Šta su 1954. godine hteli Pavelić i Stojadinović
Može li Ivo Josipović, prvi hrvatski predsednik koji nije bio na robiji, da podigne srpsko-hrvatske odnose makar na nivo koji isključuje javno ispoljavanje mržnje? Hoće li prijateljstvo Srbije i Hrvatske ostati samo pusta želja i …
ВишеALEKSANDAR ĐAJA Serbia – ten years after
Prednost gledanja televizijskih serija sa istorijskim sadržajem, sastoji se u tome što je sadržaj uglavnom unapred poznat, te gledalac može na miru da prati dramaturške nijanse u interpretiranju događaja. Takva je (inače izvanredna) serija „Rim“, …
Више„Kosa“ nekad i sad
Piše Raško V. Jovanović Uprkos temeljnoj aktuelizaciji, prikaz poznatoga pop-rok mjuzikla u „Ateljeu 212“ ostao je idejno nedovoljno izoštren Ideji reditelja Kokana Mladenovića da na sceni ponovo oživi poznati pop-rok mjuzikl „Kosu“, u principu nema …
ВишеU Hitlerovu kuću za džabe, u konclogor za dva evra
Piše Milan Timotić Reporter „Pečata“ obišao je Braunau, rodno mesto Adolfa Hitlera i koncentracioni logor Mauthauzen u Austriji. Danas je broj onih koji obilaze Hitlerovu rodnu kuću tek neznatno manji od posetilaca koji nameravaju da …
ВишеMILORAD VUČELIĆ Recept za „dobar projekat“
Država i vlada Srbije duguju svojoj privredi preko 130 milijardi dinara, ali joj ne pada na pamet da vraća svoje dugove i tako oporavi deo privrede i reši pitanja likvidnosti, već se pojavljuje kao investitor …
Више