Piše Vasa Pavković Difuzna struktura romana Slobodana Tišme „Quatro Stagioni“ i „nezainteresovani“ pripovedač, omogućili su autoru da desetine karakterističnih fragmenata raspe duž ispovesti, da bi Quatro Stagioni tako postao jedna od ontološki najtežih srpskih knjiga …
ВишеMonthly Archives: фебруар 2010
Mađarska paravojska u Srbiji
Piše Vlastimir Vujić Formalno registrovana kao „udruženje za negovanje mađarske kulture i tradicije“, „Mađarska garda“ brzo je pokazala plebejske korene jedne neofašističke horde, zaodenute u zapadnjački marketing, čiji je cilj samo jedan – ujedinjenje mađarske …
ВишеHrvatski zločin u srpsko ime
Piše Miodrag Zarković Nadrealne ispovesti Dražena Erdemovića u Haškom tribunalu, snimak koji je Jovan Mirilo dostavio „Fondu za humanitarno pravo“ i iskaz Marka Boškića američkim istražiteljima doživljavaju se kao potvrda „genocida“ koji su Srbi navodno …
Више„Blaženi“ Alojzije Stepinac
Piše Vladimir Dimitrijević Duhovni otac Endehazije u kojoj je ubijeno oko milion ljudi, od kojih najveći broj Srba, unet je u rimokatolički kalendar kao „blaženik“. Papa ga je svim vernicima preporučio kao novog zastupnika pred …
ВишеDIS To je onaj život gde sam pao i ja
Piše Milosav Buca Mirković Dve su legende pratile ukletog pesnika Vladislava Petkovića Disa. Prva, koju je tako žestoko i bez priziva intonirao Skerlić i koja ga je odbacivala, činila inferiornim, pa čak i suvišnim pesnikom, …
ВишеO vrtlogu, oluji i etničkom čišćenju
Piše Srba Ignjatović Knjiga Jovana Radulovića „Uroniti u maticu života“, s podnaslovom – nekom vrstom „žanrovske“ odrednice – „Priče, zapisi, crtice“, čini se da je nastala upravo kao plod naknadnog, zrelog pristupa „rasutoj građi“ iz …
ВишеVojislav Šešelj: Sedam godina robije
Piše Kosta Čavoški Dr Vojislav Šešelj, predsednik Srpske radikalne stranke, već sedmu godinu zatamničen je u Hagu. Ovaj primer samo je potvrda da Haški tribunal, sramno i sistematski krši opšteprihvaćena pravila međunarodnog krivičnog prava koja …
ВишеMILORAD VUČELIĆ Kome zvona zvone
„Država“ Kosovo je povodom proglašenja dvogodišnjice nasilne secesije i samoproglašenja nezavisnosti naručila televizijski spot u kome se teritorija Kosova slaže pomoću žutih pazl-delića u geografsku pazl-celinu koju čini teritorija današnje južne srpske pokrajine. Spot je …
ВишеMERCEDES MARTINES VALDES Na Kubi reč etika ima najveću snagu
Razgovarala Mara Knežević Kern Impresivna biografija Mercedes Martinez Valdes, kubanske ambasadorke u Beogradu, govori o tome koliko dug put mora da se pređe na Kubi pre nego što se steknu kvalifikacije za ambasadora svoje zemlje. …
ВишеPoljoprivreda: O uzroku smrti pomen
Piše Nataša Jovanović Kakvo je stanje naše poljoprivrede, koje mere se nameću kao neophodne, šta je uzrok zatvaranju farmi, te koliko je činjenici da smo na samom vrhu spiska evropski posrnulih poljoprivreda, doprinelo to što …
ВишеBudžet Grčke u rukama komesara EU
Piše Karl Miler Iza novih mera Evropske unije protiv Grčke stoji i želja jednog dela evropskih političara da u bitnoj meri ugroze suverenitet Atine i stave je pod određeni vid tutorstva U intervjuu objavljenom 5. …
ВишеRuske baze za gruzijskog Čerčila
Piše Bogdan Đurović Posle najave postavljanja američkog PRO u Rumuniji i Bugarskoj, Moskva odgovara otvaranjem baze u Abhaziji i isporukama S-300 Iranu Nije se dugo čekalo na uzvratne poteze kojim Rusija reaguje na „pokrete američkih …
ВишеRATKO DMITROVIĆ Krave i zločini ispod gore Petra Svačića
Početkom 2010. godine na Kordunu, delu nekadašnje Republike srpske Krajine, zabeležene su pojave kao preslikane sa prostora Kosova i Metohije; lopovi upadaju u kuće i staje, obore i garaže, uzimaju šta im je volja: traktore, …
ВишеHurt Locker: Bagdadski teatar krvavog apsurda
Piše Marko Tanasković Nakon sedmogodišnje pauze, američka rediteljka Ketrin Bigelou snimila je „Hurt Locker“, uzbudljiv i iskren nezavisni ratni film koji govori o iskustvima američkih vojnika u Iraku, neposredno nakon invazije iz 2003. godine Ako …
ВишеDANIJEL CVJETIĆANIN Drugi amandman
Prema izjavama ministara i eksperata iz evroatlantske vlade u Srbiji, ekonomski pokazatelji nagoveštavaju da je kriza prošla. Istovremeno, oni upozoravaju da će oporavak biti dugotrajan i spor, pa stanovništvo i privreda jedva da će moći …
ВишеALEKSANDAR ĐAJA Seča
Na Bulevaru kralja Aleksandra krajem prošle nedelje posečen je prvi platan iz drvoreda koji se decenijama pruža ovom najdužom ulicom u Beogradu, nekadašnjim Carigradskim drumom, ili još ranije, Rimskim putem. To je učinjeno da bi …
ВишеKozetine lutke iz našeg Vilajeta
Piše Ljiljana Bogdanović Kako je jedno opušteno televizijsko ćaskanje lepe funkcionerke Ministarstva za rad i socijalna pitanja, potvrdilo mišljenja eksperata da su naše društvene elite počesto u raskoraku sa vrlinama sa kojima bi morale da …
ВишеMARKO JAKŠIĆ Režim u Beogradu smenio vladiku Artemija
Razgovarala Biljana Živković U vreme kada je život i opstanak Srba na Kosovu i Metohiji zadobio obrise tragedije, dešavanja u Raško-prizrenskoj eparhiji, koja polako prerastaju u agoniju, mogla bi biti i fatalna za srpski narod …
ВишеFEST 2010: Hrabro tapkanje u mestu
Piše Vladislav Panov Ovo je godina u kojoj FSET obeležava četrdeseti rođendan. Jubilej se, ipak, ne slavi. Kriza je. A slavljenik je zaradio prve primetne bore i sede vlasi, ali je i dalje detinjast i …
ВишеVeliki uspeh „Velike Drame“
Piše Raško V. Jovanović Sto pedeseto izvođenje komada Siniše Kovačevića potvrda je da savremena domaća dramaturgija ima zahvalnu publiku, pod uslovom da gledaocima nudi životne istine na prikladan način, bez težnji za primenom neopravdano pomodnih …
ВишеVelika Britanija: Igre sa vatrom
Piše Dejan Lukić Američko-britanska ofanziva na talibane u Avganistanu, „kampanja sumnjive strateške inteligencije“ (Mejl) pokrenula je u „levoj“ Britaniji vatromet pitanja, naročito ono ključno i načelno, o „prirodi modernog imperijalizma“ U popularnoj škotskoj reviji leve …
ВишеSLOBODAN ANTONIĆ Naprednjačka „velika ideja“
Za samozvanu Drugu Srbiju – taj poznati konglomerat marionetskih stranaka, NVO i medija, svi političari koji se ne zovu Čedomir Jovanović nekako nisu dovoljno privrženi evroatlantskim vrednostima i opasno su zaraženi nacionalističkim virusom. Drugoj Srbiji …
ВишеNarod hoće promene
Obraćanje predsednika DSS Vojislava Koštunice Desetoj Skupštini DSS Poštovani prijatelji, Desetu Skupštinu Demokratske stranke Srbije sazvali smo vanredno ne samo zato što su prilike u zemlji teške i nepodnošljive, već i zato što se zbog …
ВишеParalelne srpske istorije
Piše Branko Radun Kada se uporedi razvoj srednjovekovne i novovekovne srpske države mogu se izvući brojne i značajne paralele, pa i ozbiljne istorijske pouke Kada se upoređuju vladari, dinastije i države često se dolazi do …
ВишеRATKO DMITROVIĆ Mesić kršten u pravoslavnoj crkvi
Da li je moguće da neko u samo jednom životu (isključujem teoriju reinkarnacije) bude fašista i antifašista, internacionalista i žestoki nacionalista, pobornik totalitarizma ali i demokratije, rigidni partokrata i liberal, borac protiv prava manjina pa …
ВишеALEKSANDAR ĐAJA Kako podeliti nulu
Novac vam nestaje, ne možete da sastavite početak i kraj meseca, dozvoljeni minus vam je jedina nada, a bez kreditnih kartica, preživljavanje nemoguće. Međutim, nekad je potrebno da sve rashode i prihode strpljivo beležite kako …
ВишеDANIJEL CVJETIĆANIN U savezu narko država
Ma mora da greše analitičari koji kritikuju vlast zato što podstiče prekomernu potrošnju, kolosalno zaduživanje i totalnu rasprodaju privrednih resursa po bagatelnim cenama! Pa zar nam to ne otvara mogućnost (možda i jedinu) da bar …
ВишеDANIJEL CVJETIĆANIN Zemlja i krtice
Već smo sasvim navikli da živimo u svetu u kojem vladaju (i haraju) vredni poslenici obaveštajnih službi (radni dan – 24 sata), oficiri tajnih agencija naoružani do zuba najsavremenijim tehničkim pronalascima, kao i analitičari koji …
ВишеALEKSANDAR ĐAJA Vlada oborila „357“!
Beogradski alternativni rok sastav „357“ saopštio je da posle skoro 15 godina prestaje da radi, a frontmen Nikola Hadži Nikolić je rekao da su u pitanju isključivo moralni razlozi: „Usled posrnuća mog okruženja u nemaštinu, …
ВишеRATKO DMITROVIĆ Zašto je od Jasenovca ostao samo betonski cvet?
Pretpostavimo da se tamo neke 2020. godine grupa mladih ljudi, slabo obrazovanih a potpuno nezainteresovanih za istoriju, nađe u blizini Jasenovca i videvši interesantan betonski odlivak usred slikovite zelene livade, odluči da ispitaa o čemu …
ВишеAmerika PROtiv Rusije na Balkanu
Piše Bogdan Đurović Postavljanjem protivraketne odbrane u Rumuniji i Bugarskoj, SAD želi da stegne oko Rusije nuklearnu omču koja se proteže od Arktika do Bosfora, zbog čega Srbija mora da uđe u NATO Nepunih 14 …
ВишеNoć u porodilištu
Piše Nataša Jovanović Šest beba rođeno je u zemunskom porodilištu u noći u kojoj je ekipa „Pečata“ spremala reportažu o nastanku novog života. U zemlji u kojoj se sve manje čuje plač novorođenih, a sve …
ВишеPalanka i poeta
Nedavno mi je do ruku došla sjajna knjiga Biljane Živković „Veličanstvena umetnikova usamljenost“ (Beograd 2009). U knjizi je opisan život i stradanje Radivoja Berbakova (1925-2003), akademskog slikara iz Kikinde. Taj tvorac poetskih, ravničarskih pejzaža, uhapšen …
ВишеVojna agresija nad Srpskom
Piše Anja Vujević Vlasti moraju da sprovedu reforme koje će BiH učiniti državom sposobnom da jednim glasom komunicira s Briselom i da s ostalim članicama NATO-a sedne za sto i razgovara o vrlo kompleksnim bezbednosnim …
ВишеKarađorđevići: Riznice traže ključare
Piše Radica Momčilović Šta je sve posedovao Aleksandar Prvi Karađorđević? Šta su Karađorđevići uspeli da steknu za nepunih pola veka vladanja i jesu li se stvarno rađali kao puki siromasi, a umirali kao bogataši? U …
ВишеMILORAD VUČELIĆ Hrastovi koje obaraju
Samo je danas i ovde turčenje i preveravanje, nacionalna izdaja i grubo i naglo raskidanje sa ideološkim uverenjima i konvertitstvo pretvoreno u loš strip. Ono što je u velikoj svetskoj i srpskoj književnoj i filosovskoj …
ВишеUkrajina: Janukovič pobednik na izborima
Piše Bogdan Đurović Julija Timošenko ne može da ospori rezultat drugog kruga predsedničkih izbora, jer su svi međunarodni posmatrači ocenili da je Viktor Janukovič pobedio u fer borbi Viktor Janukovič dobio je u nedelju, u …
ВишеHaiti: Dete za 50 dolara
Piše Vesna Popović Razorenim Haitijem haraju trgovci decom i pedofili, često pod plaštom humanitarnih i dobrotvornih organizacija, a najstrašnije i najpotresnnije je to što često roditelji prodaju svoju decu, verujući da ih šalju u bolji …
ВишеPatrijarh srpski ili patrijarh Srbije
Piše protojerej mr Velibor Džomić U vremenu kada se podlo forsiraju anti-crkvene teze o do sada nepostojećim pravoslavnim crkvama, medijsko prenaglašavanje „samostalne Srbije“ kao mesta izbora Patrijarha Irineja služi crkvenim i srpskim neprijateljima da podstiču …
ВишеRade Šerbedžija: Hrvatski glumac gruzijskog porekla
Neki srpski nacionalisti, ili Srbi sa izraženim nacionalnim osećajem, još uvek imaju problem sa čovekom koji se zove Rade Šerbedžija; ne ide im u glavu zbog čega Šerbedžija nije srpski glumac i zbog čega tako …
ВишеPrijаtno, narode!
Piše Nataša Jovanović Doći “na kazan” u Srbiji uopšte nije teško, mada je i pored kazana oštra konkurencija. Narodne kuhinje tekovina su svih kapitalizama, a u Srbiji postoje od kako je najsuroviji od njih, onaj …
Више(Ne)poštena vlast
I ja sam zabrinut zbog toga što ni vladajuće, ali ni opozicione stranke nemaju jasne ekonomske programe, a samim tim ni „trasu puta“ za izlazak iz krize, koja, u različitim oblicima, u Srbiji traje već …
ВишеGazela pukla, sve ostalo takođe…
Bitom Odžanski, gradić od 4.000 stanovnika na jugozapadu Poljske i ove zime ostaje jedini grad u toj zemlji čije vlasti ne čiste sneg sa ulica pošto je, kako navode, to besmisleno, jer će se on …
ВишеVavilonska kula balkanska
Piše Aleksandar Dunđerin Da li geografija ima prednost u odnosu na istoriju, i da li su jezička i književna raslojavanja na prostoru nekadašnje Jugoslavije posledica gubitka racionalne istorijske svesti, odnosno života u bunilu sadašnjosti, zaboravljene …
ВишеRazdvajanje žrtvi
Piše Stefan Karganović Tekst bilo kakve rezolucije o žrtvama mora biti napisan tako da bez uvlačenja srpske države i njenih građana u sferu odgovornosti, ispoštuje bar dva temeljna principa: da ne razdvaja žrtve i da …
ВишеŽrtve evra
Piše Zoran Milošević Pad kursa dinara doneo je srpskoj javnosti raspravu da li treba preći na evro. Čini nam se opravdanim pogledati šta donosi evro, odnosno, kakva su iskustva država koje žele da uđu u …
ВишеNinova nagrada: Kako zalutati na ravnom drumu
Piše Vasa Pavković Zar nikoga ne čudi što skoro svi najbolji srpski romani iz 2009. godine nisu „uočeni“ od NIN-ovog žirija, te se nisu našli čak ni u užem izboru za najbolji roman, i što …
ВишеLAZA KOSTIĆ Genijalni pesnik i mag novinarstva
Piše Raško V. Jovanović Primoran da u životu često materijalno zavisi od novinarstva, Laza Kostić pisao je u političkim i humorističkim novinama, uređivao listove, bio dopisnik stranih redakcija, a u poslednjoj deceniji života izveštač pariskog …
ВишеSrbi i papin drang nach osten
Piše Vladimir Dimitrijević Nastojanja da se rimski papa dovede u Beograd nisu od skora. Rimski poglavar pozivan je u posetu Srbiji još od osamdesetih godina prošlog veka, ali su ti pokušaji mudrim delovanjem patrijarha Germana …
ВишеČomski i Marković: Razgovor na prelomu epohe
U Bostonu 24. aprila 2009. godine susrela su se dva možda i najveća savremena mislioca u svetu – Mihailo Marković i Noam Čomski. Prenosimo razgovor dva velika imena svetske filozofije koji se pretežno odnosio na …
ВишеMihailo Marković: Svi srpski sunovrati
Piše Mihailo Marković O razlozima i utemeljivačima ekonomske, političke i kulturne krize, te načinima na koji bi Srbija mogla na njih da odgovori EKONOMSKA KRIZA Srpska privreda doživela je žestoke unutrašnje udarce još dok je …
ВишеMisliti i živeti ispravno
Piše Željko Simić Pisac glasovite „Dijalektičke teorije značenja“ svojim je voluminoznim delom, kao i aktivnim humanističkim nastojanjima da se makar za nijansu ublaži nemilosrdnost (post)moderne civilizacije, obezbedio status „svetskog čoveka“ Nedugo nakon pojavljivanja prvog toma …
ВишеPatrijarh Pavle – naš vođa pred Bogom
Piše Aleksandar Dunđerin Mudri ljudi u Srbiji primetili su da niko u bučnije vreme nije govorio tiše, a da se čuo dalje, da niko nije govorio manje, a da je rekao više, da niko u …
ВишеU Francuskoj padaju feredže
Piše Mira Popović Islam je druga po snazi religija u laičkoj Francuskoj gde među 60 miliona stanovnika živi oko šest miliona muslimana. Zato je pitanje feredže osetljivo pitanje, iako veo preko lica nosi relativno mali …
ВишеMIHAILO MARKOVIĆ Sloboda se mora braniti silom
Razgovarao Aleksandar Vulin Može li Srbija bez levice? Srbija može bez levice onako kako može da živi čovek bez levog oka, leve ruke i leve noge. To znači, ne može da sagleda perspektivu, ne može …
ВишеVERA VRATUŠA Tržišni fundamentalisti su zla kob srpske ekonomije
Razgovarala Ljiljana Bogdanović Dok, čitajući ovih dana novinske crne hronike, javnost razmišlja kako su – „odmah tu pored nas“ – ljudi kao što su braća Šarić kreirali svoju „čudesno sunčanu stranu sveta“, a samo ponegde …
ВишеBOJAN JOVANOVIĆ Hrišćani su nesavršeni vernici savršene religije
Razgovarala Ljiljana Bogdanović Teme etnopsihologije i istraživanje problema nacionalnog karaktera i mentaliteta, posle svojevrsne oseke, skoro tabua, u davnom poratnom vremenu i ustrojstvu titoizma, danas postaju predmet bezmalo opsesivnog i strasnog interesovanja u savremenih Srba. …
ВишеNinova nagrada: Od svitanja do sumraka
Piše Aleksandar Dunđerin Kako je NIN-ova nagrada od najprestižnijeg literarnog priznanja u Srbiji, postala događaj koji zadovoljava samo laureate, uglavnom zbog novčanog iznosa koji im sleduje NIN-ova nagrada je rođena u razdoblju kada je sunce …
ВишеHaiti: Tragedijom do statusa kolonije
Piše Vesna Popović Siromašna ostrvska država, uništena razornim zemljotresom, sada je u kandžama bivših moćnih stranih gospodara koji se bore za stratešku prevlast, a žestoka borba između SAD i Francuske, nekadašnjih okupatora, kao i Brazila, …
ВишеOdlazak Oskara Lafontena
Piše Miroslav Stojanović Lider Levice iz zdravstvenih razloga napušta partijsko kormilo i vraća mandat poslanika Bundestaga, što će neminovno uticati ne samo na sudbinu stranke, nego i na ukupni odnos snaga na nemačkoj političkoj sceni …
ВишеAvganistan: Skup propalih iluzija
Piše Dejan Lukić Izjava glavnokomandujućeg okupacionih snaga u Avganistanu da mu je dosta rata asocira na već poznatu američku maksimu koja glasi: kada vidiš da gubiš bitku, pokupi čaure i proglasi pobedu Kada glavnokomandujući okupacionih snaga …
ВишеObnavljanje osmanske politike
Piše Zoran Milošević Osnova promene u turskoj politici je saznanje da se vreme promenilo, da je sazrelo da se logika učesnika svetskog političkog procesa menja. U novoj geopolitičkoj situaciji, nastaloj na slomu „unipolarnog“ svetskog poretka, …
ВишеPravo lice Jemena
Piše Marko Gagić Aktuelna situacija u Jemenu lep je primer stare boljke geopolitičkih strategija zapadnog sveta koje po pravilu odlučuju da podrže bilo kakav režim u nadi da će zaštititi svoj sebični interes U poslednje …
ВишеCena jeftine robe
Piše Tin Štula Vukušić Zarad „ekonomskog čuda“ i „nevjerojatnog industrijskog rasta“ Kina je pristala na faustovsku nagodbu. Jedina bitna stavka bila je smanjenje troškova proizvodnje, što je značilo da je bilo kakva ekološka zaštita bila …
ВишеVojislav Koštunica
Od kada se pojavio prvi broj „Pečata“, a to nije bilo tako davno, iz broja u broj čitalačka javnost, taj najmerodavniji i najpouzdaniji sudija, uveravala se da naš najmlađi nedeljnik doista i jeste „List slobodne …
ВишеDobrica Ćosić, književnik
Milorad Vučelić, glavni urednik „Pečata“, povodom izlaženja 100. broja „Pečata“, počastvovao me je pitanjem: „Šta mislim o nedeljniku „Pečat“? Neprimereno je, smatram, ocenjivati jedan nedeljnik koji se bavi političkim, ekonomskim, društvenim i kulturnim problemima i …
ВишеČedomir Popov, akademik
U političkom sivilu naše medijske scene koja se sve „uspešnije“ uklapa u uniformisane standarde zvanične politike i postaje moćno sredstvo državne strategije, „Pečat“ je osveženje i gotovo usamljeni glas onoga što nije „pozicija“. Neophodan je …
ВишеRatko Marković, profesor Pravnog fakulteta
U prvih sto brojeva „Pečat“ je visoko podigao uvis barjak istinoljublja, pravdoljublja i rodoljublja. Otvarao je oči mnogim zabludelim i navlačio mrak na oči onima čiji se položaj zasnivao na zabludama. Postao je nosilac ordena …
ВишеVasilije Krestić, akademik
Rado čitam „Pečat” zato što je veoma dobro uređivan, ima odlične analitičke tekstove o međunarodnoj i domaćoj geopolitičkoj situaciji. Okupio je veliku ekipu stručnih saradnika i dobrih poznavalaca ukupne političke i društvene scene. Raduje me …
ВишеMatija Bećković, književnik
Ne sećam se da je neko brže od „Pečata“ našao svoje čitaoce i svoje mesto među javnim glasilima. Ako je tačno da čoveku koji napuni sto godina počinju da rastu novi zubi, onda bi i …
ВишеGoran Bregović, kompozitor
Uvek mi je bilo žao kad su mi prijatelji angažovani u politici. Danas mi je drago što moj prijatelj Milorad Vučelić kao vlasnik i glavni urednik „Pečata“ pokušava da uljepša svijet i da ga učini …
ВишеArtemije, vladika raško-prizrenski
Kod nas na Kosovo ne stižu svi brojevi vašeg lista, ali one koje imamo u eparhiji i koje sam iščitao ostavljaju utisak da je reč o ozbiljnom časopisu kome polazi za rukom da opravda svoje …
ВишеMATIJA BEĆKOVIĆ Ubismo se pravdajući se da nismo ono što smo
Razgovarali Aleksandar Dunđerin Ljiljana Bogdanović Ove godine akademik i pesnik Matija Bećković obeležio je dva jubileja – 70 godina života i 50 godina književnog rada. Kao svedočanstvo vrednosti njegovog pevanja i mišljenja kroz pola veka …
ВишеMihail Leontjev, novinar
Mogao bih da nazovem list „Pečat“ najpametnijim listom, a njenog urednika najkompetentnijim što ne bi bilo korektno s obzirom da je to jedino izdanje u Srbiji sa kojim sam imao sreću da sarađujem. To je …
ВишеLjubiša Ristić, reditelj
Čestitke za broj 100, sa željom da „Pečat“ bar do broja 200 ostane jedini nezavisan list. Posle toga može da postane i glasilo vlade, ako mu se ta vlada bude dopadala!
ВишеKosta Čavoški, akademik
Tokom dve godine izlaženja, nedeljnik „Pečat“ se potvrdio kao izuzetno dobro uređen list, a u poslednjih godinu dana i jedini nezavisan časopis. Oni koji hoće da saznaju skrivene činjenice, pročitaju samostalne i nezavisne sudove i …
ВишеMILOŠ ŠOBAJIĆ Zlo sveta nije jače od naše dobrote
Razgovarala Ljiljana Bogdanović Diplomirao je na likovnoj akademiji u Beogradu, a od 1972. živi i radi u Parizu. Danas je dekan i profesor slikarstva na fakultetu za umetnost i dizajn „Megatrend“, takođe i vanredni profesor u …
Више„Istina“ o Srebrenici – loš cement za budućnost
Piše Dragan Mraović Ono što su SAD i NATO učinili u Jugoslaviji u strašnim devedesetim godinama, nesumnjivo je jedna od najsramnijih stranica istorije zapadnog društva U bivšoj Jugoslaviji nije nikada došlo do stvarnog pomirenja naroda posle …
ВишеBATA STOJKOVIĆ Patrijarh u svetilištu teatra
Piše Raško V. Jovanović Legendarni Luka Laban i Ilija Čvorović, Danilo Bata Stojković kao umetnik raspolagao je izuzetno moćnim talentom, te nije bez razloga nazivan „glumačkim džinom“ Od velkih glumaca, posebno od onih koji su svojom …
ВишеStrah – opijum za zaborav stvarnosti
Piše Vladislav Panov Naše vreme postalo je era filmskih priča o kraju sveta. Novi-stari trend u vrhunskoj holivudskoj produkciji jesu filmovi katastrofe u kojima za naš svet nema više nikakve nade Iako se čini da …
ВишеHobisti, profesionalci i prokleta mesta umetnosti
Piše Dejan Đorić Ko je amater, a ko profesionalac u sadašnjoj umetnosti koju po idejama i provizornim nacrtima umetnika ostvaruju vešte zanatlije? Kada bi se domaći istoričari moderne umetnosti pitali, elita našeg novijeg slikarstva bi …
ВишеTamne slutnje Branka Ćopića
Piše Srba Ignjatović Piscu su se ukazali crni jahači, konjanici Apokalipse, aveti razaranja i požara, neman koja se sprema da sve satre – ognjišta i krovove, detinjstva i ceste, sela i čitave gradove… S anticipatorskom …
ВишеEVA RAS U Srbiji vlada žuta diktatura
Razgovarala Lara Golubović Nekada jedna od najlepših jugoslovenskih glumica, zvezda koja je očaravala filmske kritičare i publiku širom sveta, Eva Ras, već godinama najuspešnije uloge prepušta junacima i junakinjama svojih romana, od kojih je poslednji, …
ВишеDAJANA DŽONSTON Žena koja je odlučila da umre muški
Razgovarala Mara Knežević Kern Rođena je u Minesoti. Posle studija ruskog jezika doktorirala je na francuskoj književnosti i neko vreme radila kao univerzitetski profesor u rodnom gradu. Univerzitetsku karijeru prekinula je zbog aktivnog učestvovanja u …
ВишеBunim se, dakle postojim
Piše Mira Popović Želja Nikole Sarkozija da posmrtni ostaci autora „Stranca“ budu preseljeni u Panteon , podelila je Francusku – dok jedni u tom činu vide pokušaj iskupljenja za nepravde učinjene prema Kamiju, drugi prepoznaju mogućnost „političke …
ВишеKako je propala srpska kultura
Piše Aleksandar Dunđerin Rezultati kulturne strategije postpetooktobarskih vlasti katastrofalne su – Narodni muzej ne radi već osam godina, bioskopi u većini gradova su pozatvarani, a velike izdavači prestaju da rade, dok je umetnost svedena na propalu industriju …
ВишеSlobodan Terzić, novinar
Petnaest brojeva Krležinog „Pečata“ izazvali su pravu buru u kulturnoj javnosti Jugoslavije pred Drugi svetski rat. Sto brojeva Vučelinog „Pečata“ pokazuju da i danas, na početku 21. veka, ljudi mogu da osećaju, misle i delaju …
ВишеDr Natalija Naročnicka, istoričar
Veoma se radujem mogućnosti da pozdravim čitaoce lista „Pečat“ koji u rukama drže stoti broj. To je, nesumnjivo, veoma interesantan i sadržajan nedeljnik koji ima svoj stav i lik. Srbija preživljava teška vremena, ali kada …
ВишеVuk Bojović, direktor ZOO vrta
Pozdravljam list koji treba da postoji i koji je popunio vakuum u srpskim medijima. Verujem da će „Pečat“ uspeti još više da se nametne čitaocima i da će biti jači od pošasti koja zauzima medijski …
ВишеBrana Crnčević, književnik
Postoje novine koje prelistavam i novine koje čitam. U novinama koje čitam tražim ono što nisam našao u novinama koje prelistavam. „Pečat“ je nedeljnik koji čitam. Prvi broj „Pečata“ rođen je pre sto nedelja. „Pečat“ …
ВишеVelimir Ilić, predsednik NS
Čestitam Vam vaš jubilej sa željom da istrajete u zajedničkoj borbi za nacionalno jaku i modernu Srbiju. Srbiji su potrebne promene, profesionalni i odgovorni ljudi koji znaju kako da Srbiju izvedu iz krize. Građani vam …
ВишеJevgenij Baranov, novinar
Onima koji znaju cenu svakodnevne, iznuđene komunikacije sa štampanim sagovornicima za jutarnjom kafom u hotelskom holu, ne treba objašnjavati sa kojom količinom prostaka, tupavaca, oholih mentora i dosada kupljenih na susednom kiosku za štampu, moraš …
ВишеGojko Đogo, književnik
„Pečat“ je duboko utisnuo svoj trag u našem javnom i kultunom životu kao suvi žig istine. Verujem da će i ubudće ostati pouzdan svedok našeg nevremena. Na mnogaja ljeta.
ВишеDušan Kovačević, dramaturg
Uz čestitku za stoti broj „Pečata“ rekao bih da je ovaj jubilej potvrda kako za ozbiljno, tako i za aktuelno i angažovano novinarstvo nema boljih i gorih vremena. Godinama iskustva, čitanja i pisanja, shvatite da …
ВишеMiroslav Toholj, književnik
Čestitam vam lep i značajan jubilej, koji svedoči ne samo o vašoj autentičnosti i vrednosti, već i o sposobnosti da savladate tegobe i zamke svake vrste i utisnete koristan i nezamenljiv trag u vremenu u …
ВишеMiro Vuksanović, književnik
Retko čitam dnevne novine i nedeljnike. Čini mi se da svi objavljuju iste tekstove, govore o istim događajima, daju ista uputstva i opomene, beleže iste krađe i ubistva, smanjuju prostor za kulturu, imaju pristrasnu književnu …
ВишеMilan Gutović, glumac
Po definiciji, ako posedujete moć i sredstva, ali ne i osećaj odgovornosti, imate uslova da postanete ili prostitutka ili uspešan novinar. Povlačim se ukoliko neko ima podataka da je u liku Milorada Vučelića sadržano i …
Више