Piše Filip Latinović Predsjednički izbori u Hrvatskoj pokazali su koliko je Hrvatska podijeljeno društvo, i da postoje goleme razlike između tzv. domovinske i iseljeničke Hrvatske. No, ovo su i prvi izbori od devedesetih na kojima …
ВишеMonthly Archives: јануар 2010
Zaboravljena istorija
Piše Anja Vujević Svečana akademija povodom obeležavanja Dana Republike Srpske ostavila je ukus gorčine, jer ništa nije rečeno o onima koji su se stavili na čelo srpskog naroda i dali neosporno zaslugu, ne samo za …
ВишеMILORAD VUČELIĆ Papizam protiv Svetog Save
Postaje sve razumljivije zašto je bilo toliko političke, pa i episkopske nervoze, medijske kampanje i lobiranja oko izbora novog Patrijarha Srpske pravoslavne crkve. Bilo je nebrojeno onih koji su svoje nestrpljenje i vlastoljublje iskazivali tražeći …
ВишеSrbija ili atomsko skladište
Srbija je jedina zemlja na svetu koja je rešila da najveću propagandnu laž usmerenu protiv nje zvanično proglasi državnom istinom. To nikada i nigde nije bilo. Primera radi, neuporediva Nemačka je svoje namirivanje grehova nacističke …
ВишеRazdvajanje nevinih žrtava
Srbija nije učinila dovoljno da spreči genocid u Srebrenici, kaže se u presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu. Takva odluka nije Srbiji stvorila bilo kakvu međunarodno-pravnu obavezu. Logički se na osnovu ovakve presude mora zaključiti …
ВишеNeuspešna ili pogrešna politika
U političkim i kritičkim razmatranjima poslednje dve decenije ostaje više nego nejasno koji se i kakvi kriterijumi primenjuju kada se ocenjuje i procenjuje srpska državna i nacionalna politika. Namerno ostaje nejasno da li se nekoj …
ВишеSvetislav Božić, kompozitor
„Pečat“ je dragocena činjenica na srpskoj sceni. On nema žanrovska omeđenja. Nije samo nedeljnik, već razuđeno saborište i zborište koje brusi mentalni kapacitet, kako svojih saradnika i autora, tako i čitalaca. Izvan rutine i izvan …
ВишеSmilja Avramov, profesor
Svi smo sa radošću dočekali izlaženje “Pečata”, jedinog lista koji izražava istinitost javnog mnjenja. U ovim mutnim vremenima “Pečat” se bori za istinu o srpskom narodu i o Srbiji. Imam izuzetno visoko mišljenje o vašem …
ВишеSiniša Pavić, pisac
Redovan sam čitalac „Pečata“, nedeljnika koji se apsolutno razlikuje od svih drugih časopisa. O pojedinim temama moguće je informisati se samo u „Pečatu“. Pri tome, teme su profesionalno, temeljno i kvalitetno obrađene, i, što je …
ВишеSiniša Kovačević, pisac
Čestitam! Za ovo kratko vreme koliko postojite, postali ste najbolji političko-informativni nedeljnik u zemlji. To je veliki uspeh. I gotovo je neverovatna činjenica da vam je vlasnik i glavni urednik neko ko je bio toliko …
ВишеMiloš Šobajić, slikar
Da je „Pečat“ izlazio u doba diktature proletarijata, bio bi partijski nepodoban. Danas ga čitam sa zadovoljstvom jer je politički nekorektan, pošto njegovi tekstovi komentarišu događaje ovog sveta iz sasvim drugog ugla od onog zvanično …
ВишеLjuba Popović, slikar
„Pečat“ pokušava da čini ono što je kod nas počelo potpuno da se zaboravlja. A to je da objavljuje tekstove, često i studije autora, koji se ne mogu pročitati u drugim publikacijama. Osim u „Pečatu“, …
ВишеBojan Jovanović, antropolog
Pokrenut kao neposredan odgovor na društveno stanje koje je zbog ponižavajućeg odnosa prema ultimatumima i nekritičkog usvajanja i primenjivanja tuđih ideja i koncepata dobijalo obrise zapečačene sudbine, Pečat je dokazao da nam je budućnost otvorena …
ВишеČekajući promene koje sigurno neće doći
Piše Vladislav Panov Gledaocima koji prate i priželjkuju da vide dobar domaći film, i ova godina donela je uobičajen broj ostvarenja koja nude prilog mozaiku patosiranog sivila kojim se bave skoro svi koji snimaju filmove …
ВишеHomer, gusle i evropska Srbija
Piše Aleksandar Dunđerin Dok je Zapad zahvaljujući srpskom narodnom pesništvu i guslarima otkrila mogućnost da rekonstruiše prirodu pesničke tradicije Homerovog doba, gusle su u Srbiji (p)ostale samo simbol za patriotizam ili za sprdnju „Kulturni rat“, …
ВишеŠta to beše velika poezija?
Piše Dragan Hamović Opšte rastakanje tradicionalnih vrednosti u književnosti, umetnosti i kulturi XX veka, mada svoj vrhunac beleži prvih decenija, jeste proces koji do danas nije posustao, kao legitimizovana praksa koja nikome i ničemu ne …
ВишеIspijao je velikim gutljajima iz čaše života
Piše Raško V. Jovanović Iako Danilo Lazović nije u svojoj umetničkoj karijeri igrao veliki svetski repertoar, uspeo je da se zlatnim slovima upiše u anale istorije srpskog pozorišta kao sjajan tumač likova domaće klasične i, …
ВишеDrumovi će poželjeti Turaka i Turaka opet svugdje biće
Piše Zoran Milošević Šef diplomatije Turske prof. dr Ahmet Davutoglu, tokom posete Sarajevu 16. oktobra održao je predavanje o spoljnoj politici Turske na Balkanu. „Pečat“ prenosi delove Davutouglovog izlaganja u kojem ministar spoljnih poslova najavljuje …
ВишеAmanet odavno nije svetinja
Piše Radica Momčilović I Milan Kujundžić Aberdar i Ilija Milosavljević Kolarac radili su posvećeno na polzu naroda svog, svako prema dubini svog džepa. O prvome ni u toliko mu dragoj Akademiji nauka nema više pomena. …
ВишеHoće li Dejtonska BiH postati Butmirska?
Piše Ratko Marković Isti spoljni činioci (SAD i EU) koji su pre 14 godina želeli da sačuvaju integralnu BiH danas butmirskom inicijativom, diraju u ustavni osinjak i na taj način oživljavaju stare i podstiču nove …
ВишеSrpski TV matriks
Piše Ljiljana Bogdanović Kako su Srbi pobedili Amerikance u njihovoj najomiljenijoj „entertainment“ disciplini: konzumiranju lake tv zabave, i da li je za ovaj nacionalni trijumf tranzicija zaslužnija od izdržljivosti i duhovne „otvorenosti“ Srbi su ubedljivi …
ВишеVojni humanitarizam
Piše Kostas Duzinas Ovaj autor, profesor na Londonskom univerzitetu za pravo i humanističke nauke i direktor Birkberkškog instituta u Londonu, jedan je od najboljih savremenih poznavaoca filozofije prava. Po svojim idejama blizak je stanovištima Alena …
ВишеPovratak istoriji
Piše Mara Knežević Kern Nastala kao ambiciozni nastavak Fukujaminog „Kraja istorije“, ova knjiga je lament nad sudbinom Amerike – „najmoćnije demokratije 20. veka“, koja je primorana da ustukne pred narastajućim „autoritarnim“ imperijama – Rusijom i …
ВишеIskonska snaga pravoslavlja
Reporteri „Pečata“ boravili su zajedno sa delegacijom Srpske pravoslavne crkve od 31. januara do 3. februara u Moskvi povodom ustoličenja patrijarha moskovskog i sve Rusije Kirila Njegova Svetost patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril ustoličen …
ВишеBRANA CRNČEVIĆ Naše anacionalne zunzare dive se pepelu budućnosti
Razgovarala Nataša Jovanović „Svaki matori pisac mašta o tome da nekim pouzdanim novinama da svoj poslednji intervju – i zaćuti. Toga se, prirodno, niko ne drži. Do sada sam dao desetak poslednjih itervjua. Verujem da …
ВишеVLADIKA PORFIRIJE Bogu je ugodan svaki čovek koji iskreno traga za smislom, pravdom, istinom
Razgovarao Aleksandar Dunđerin „Možda je prilika da danas, kada najradosniji praznik čovečanstva proslavljamo u senci ekonomske krize, koja je zahvatila ceo svet, dublje i istinskije doživimo i shvatimo tajnu Krsta Hristovog, Raspeća i Vaskrsenja. Vrhunac …
ВишеVLADIKA IRINEJ Crkva nije stvar mode nego želje za životom
Razgovarao Milorad Vučelić Vaše Preosveštenstvo, bili ste u Moskvi na sahrani Patrijarha moskovskog i sve Rusije. Kakve utiske nosite iz te zemlje, u kojoj trenutno provejava mišljenje da je smrću Aleksija II završena jedna epoha …
ВишеDebrendiranje Srbije
Piše Marko Tanasković Šta su autentični brendovi Srbije? Kako brendirati državu? Ako vam se na sam pomen ovakvih uvredljivih pitanja i dilema želudac počne podizati i prevrtati u smeru suprotnom od kazaljke sata, onda je ovo …
ВишеZORAN MILOŠEVIĆ Zapad ustupa Srbiju Turcima
Razgovarao Jovo Bajić Priča o nedavnoj poseti turskog predsednika Abdulaha Gula Srbiji, i njegovi razgovori sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem, pored medijski razglašene, ima i drugu, skrivenu dimenziju. Na osnovu protokolarnih vesti o ovom događaju, …
ВишеLJILJANA HABJANOVIĆ ĐUROVIĆ Zatočeni smo u geto jednoumlja
Razgovarala Mila Milosavljević Ljiljana Habjanović Đurović slovi za najčitanijeg savremenog srpskog pisca, što poslednjih godina potvrđuju bestseler liste i rasprodati tiraži njenih romana: „Zapis duše“, „Igra anđela“, „Svih žalosnih radost“, „Petkana“… Sudbinu prethodnih knjiga, po …
ВишеMIROSLAV TOHOLJ Mnogim Srbima vrane su popile prirodnu, a evropski komesari dosuli veštačku pamet
Razgovarao Aleksandar Dunđerin U biografiji Miroslava Toholja (Ljubinje, 1957) nezaobilazno mesto predstavlja nekoliko, mahom široj javnosti poznatih činjenica: da je on jedan od nagrađivanijih pisaca u srpskoj književnosti (gotovo da ne postoji knjiga koja nije …
ВишеDARKO TANASKOVIĆ Bitka za islam
Razgovarao Aleksandar Dunđerin Sukobi unutar islamske zajednice u našoj zemlji postoje već duže vreme, ali su, posle posete reisa-l-uleme Mustafe Cerića Tutinu, odnosno optužbi jednog dela muslimanskih verskih vođa da se u Srbiji krše …
ВишеDRAGOLJUB ANĐELKOVIĆ Represija države neće sprečiti bunt naroda
Razgovarao Aleksandar Dunđerin „Napoleonov dugogodišnji ministar policije Žozef Fuše, tvrdio je – a praksa je pokazala osnovano – da u trenucima kada na bojištima stvari ne idu dobro, ili se zemlja suoči sa drugim velikim …
ВишеBRANKO BOJOVIĆ Urbanizam nije praksa za diletante
Razgovarao Ljiljana Bogdanović Srpska prestonica zatrpana je problemima koje urbanistička elita ne želi da razume, a Beograd nema investicioni potencijal da ih rešava, smatra vodeći srpski urbanista, arhitekta Branko Bojović. Revoltiran lošim kontinuitetom od prvog …
ВишеSINIŠA PAVIĆ Humor unosi poredak u haos života
Razgovarao Aleksandar Dunđerin Sudija i pisac. Naizgled oksimoronski spoj iza kojeg se krije scenarista naših najgledanijih televizijskih serija i filmova u proteklih skoro četiri decenije, autor čiji je rad podjednako cenjen u različitim fazama kroz …
ВишеSMILJA AVRAMOV Genocid kao istorijski fenomen
Razgovarala Branka Čuljić Smilja Avramov je dala veliki doprinos istinitom sagledavanju istorije bavila konkretnim slučajevima genocida i ratnih zločina, počinjenih uglavnom nad Srbima na prostoru bivše Jugoslavije od 1945. Dvotomna kapitalna knjiga „Genocid u Jugoslaviji …
ВишеSINIŠA KOVAČEVIĆ Danas je „in“ biti anacionalan
Razgovarala Ana Radmilović Rođen je 1954. godine u selu Šuljam u Sremu. Završio je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Redovni je profesor Univerziteta BK na predmetu Dramaturgija i dekan na Akademiji umetnosti BK. …
ВишеKNUT BRAA Barut među koricama
Razgovarala Mara Knežević Kern Članovima tajnih službi znoje se dlanovi kada norveški pisac Knut Braa (Knut Arnljot Braa) stvara akcione trilere sa dokumentarnom pozadinom, pogotovo ukoliko se ona tiče događaja na Kosovu i Metohiji tokom …
ВишеGORAN BREGOVIĆ Volim ovu užasnu zemlju
Razgovarala Ljiljana Bogdanović Svetsku slavu Goranu Bregoviću doneo je rad na promociji čudesnog umetničkog stapanja popularne muzike sa tradicionalnom polifonom muzikom balkanskih zemalja, čemu je on, sa svojim „Orkestrom za svadbe i sahrane“, posvećen duže …
ВишеEMIL VLAJKI O zločinima, slugama i lažima
Razgovarala Branka Čuljić Hrvat po ocu, Jevrejin po majci, Emil Vlajki, rođen je u Splitu. U Zagrebu je diplomirao ekonomiju i FPN, a na Sorboni u Parizu magistrirao i doktorirao. Desetak godina bio je profesor …
ВишеDUŠAN KARIĆ Kako smo stvarali UDBU
Razgovarao Uglješa Mrdić Jedan od retkih preživelih delegata Drugog zasedanja AVNOJ-a u Jajcu (pored njega, jedini su još u životu Ljubo Babić i Judita Alargić, supruga Petra Stambolića), penzionisani pukovnik nekadašnjeg Odeljenja za zaštitu …
ВишеMARINA RAGUŠ Ili revolucija ili ostajemo prćija
Razgovarala Nataša Jovanović Predstavljanje stranačkih kolega za skupštinskom govornicom, poslanice SRS Marine Raguš označio je veliki zaokret u politici ove stranke. Ono što nije promaklo kritičkoj javnosti, a na čemu su iz ove perspektive gledano, …
ВишеLJUBIŠA RISTIĆ Moji Šiptari
Razgovarala Ana Radmilović Evo vam, rekoh, Kosovo. Idi dole sa magnetofonom, u pet dana napravićeš scenario za predstavu. Samo razgovaraj sa ljudima, ništa ti više ne treba. I ja to kažem Ljubiši Ristiću, i on …
ВишеLJUBINKO PUŠIĆ Gradovi su potrošna roba za političare
Razgovarala Ljlijana Bogdanović Ljubinko Pušić redovni je profesor Sociologije grada na Filozofskom fakultetu, Katedra za sociologiju, Univerziteta u Novom Sadu. Doktorirao je na Univerzitetu u Beogradu 1985. godine. Među knjigama koje je napisao posebno su …
ВишеMILA ALEČKOVIĆ NIKOLIĆ Antiglobalisti će uskoro voditi svet
Razgovarao Uglješa Mrdić Rođena je u Beogradu. Po zanimanju je klinički psiholog i pisac. Doktorirala je na Sorboni. Borac je za prava Srba u svetu i u matici, u okviru Zajedinice Srba Francuske i Svetske srpske …
ВишеMIHAJLO MITROVIĆ Arhitektura u vrtlogu imperijalne opsesije
Razgovarala Mara Knežević Kern Mihajlo Mitrović, rođen 1922. godine u Čačku, jedno je od najvećih imena u istoriji naše arhitekture. Od kako je 1948. godine diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, Mitrović učestvuje u gotovo …
ВишеMILADIN ŠEVARLIĆ Agrarna demokratija
Razgovarala Nataša Jovanović Čini se da se naša poljoprivreda pretvorila u protočni bojler za pranje novca, s tom razlikom što se na zidovima bojlera zadrži bar kamenac, dok u slučaju poljoprivrede ostaju žuč i jed, …
ВишеARTUR KOL Gaza nije holokaust
Razgovarala Nataša Jovanović Tronedeljni sukob u Gazi čije su stravične slike razaranja i stradanja civila šokirale svetsku javnost završen je primirjem. Ali kao i svako primirje na Bliskom istoku, ni ovo nije …
ВишеMOHAMED NABHAN Gaza je poslednji geto na svetu
Razgovarala Nataša Jovanović Ambasador Palestine u Srbiji Mohamed Nabhan rođen je 1947. godine. Srednju školu završava u Amanu i započinje studije, koje zbog rata prekida 1968. godine. Iste godine kao aktivista i borac priključuje se …
ВишеMetropola protiv periferije
Beograđane treba nahuškati na imigrante iz unutrašnjosti, a stanovnike drugih regiona na Beograd, koji im navodno isisava ekonomske sokove. To je prirodni interes evroatlantskog kapitala, koji se, u svakoj stranoj zemlji, najkomotnije oseća u uslovima …
ВишеMILOVAN DANOJLIĆ U zagrljaju s neprijateljem
Razgovarao Goran Kozić O Milovanu Danojliću zna se, skoro, sve. Od nabrajanja njegovih naslova učinilo mi se interesantnije da ga zamislim kako u romantičnom gradiću pored Pariza kuca na ćiriličnoj pisaćoj mašini, razmišlja zašto je …
ВишеPETAR BOKUN Život u šengenskom zatvoru
Razgovarala Nataša Jovanović „Nasilje u Srbiji je čin koji se ciljano spinuje. Sada kada treba da dobijemo šengensku vizu, pet, šest minornih incidenata postali su međunarodni svetski problem. Apstrahirajući tragediju koja se dogodila sa Francuzom, …
ВишеVOJISLAV KOŠTUNICA Srbija nema alternativu
Razgovarao Aleksandar Dunđerin Srbiju će u 2009. godini zateći mnogobrojni nerešeni problemi. Aktuelna politička situacija u našem društvu obeležena je neizvesnošću i kada je u pitanju teritorijalni integritet zemlje (nerešena sudbina Kosova i Metohije i …
ВишеPATRIK BESON Srbi su jedini politički narod na Balkanu
Razgovarala Mira Popović Lucidan, duhovit, originalan, Patrik Beson (52) ne štedi energiju i talenat prilikom pisanja knjiga i publicističkih tekstova. Još sa 17 godina napisao je prvi roman („Rana jutra ljubavi“), kada je, kao …
ВишеNATALIJA NAROČNICKA Ratna partitura svira se i u miru
Razgovarao Goran Šimpraga Kada je Natalija Naročnicka, predsednik ruskog Fonda istorijske perspektive, nekadašnja poslanica Dume i autor niza značajnih knjiga i istoriografskih studija, prošle godine, sa svojim delom „Rusija i Rusi u svetskoj istoriji“ (srpski …
ВишеMOMO KAPOR Patriotizam je stvar kućnog vaspitanja
Razgovarali Aleksandar Dunđerin Uglješa Mrdić Protekle nedelje bilo je nekoliko povoda za posetu jednom od naših najznačajnijih pisaca i slikara, Momi Kaporu. Najpre, Kapor je nedavno objavio novu knjigu, autobiografiju “Ispovesti”, i to u okviru …
ВишеŽAN PJER ŠEVENMAN Horizont istorije nisu tržišta, već nacije
Razgovarao Miloš Jovanović Žan-Pjer Ševenman (1939) je jedna od najeminentnijih političkih figura francuske Pete republike. Politički put Žan-Pjer Ševenmana, dug preko četrdeset godina, može se opisati kao neprestana borba protiv „dominantnih vetrova“. „Došao sam i …
ВишеPavlovi dani i naše strasti
Ima nešto istine u instiktivnom osećaju Druge Srbije da dosta toga vezano za patrijarha Pavla može predstavljati opasnost po evroatlantsku ideologiju i evroatlantske kultove Pola miliona ljudi na sahrani patrijarha Pavla stvorilo je kod naših …
ВишеTompson kod svojih u Vatikanu
Ustaštva, kao snažnog, žilavog i u narodu ukorenjenog pokreta ne bi bilo bez Vatikana i katoličke crkve. Kao, uostalom, ni ustaške Nezavisne države Hrvatske Odluka pape Benedikta XVI da u službenu audijenciju primi hrvatskog pevača …
ВишеSA D1 NA H2
Kako je pitanje Čarlijeve tetke dramatično nadjačalo sećanje na krvarenje srpskih vojnika, te kako je italijanski premijer Berluskoni zaigrao jedno neobično šahovsko „otvaranje“ sa srpskim vlastodršcima Svečana akademija povodom ulaska srpske vojske u Suboticu 1918. …
ВишеSERĐO ROMANO Pronicljive misli konzervativnog liberala
Razgovarala Milica Ostojić Serđo Romano jedan je od možda i najvećih živih erudita današnjice. Veliko enciklopedijsko znanje i minuciozno posmatranje istorije novog doba, kako italijanske i francuske, tako i ruske i američke, čini se nedovoljnim …
ВишеSALAMON JAZBEC Jasenovac nije mit
Razgovarao Filip Erceg Nedavno je u Zagrebu promovirana knjiga Magnissimum crimen – Pola vijeka revizionizma u Hrvata, čiji je autor Salamon Jazbec, zagrebački Židov, koji se već na samom početku pita: „Kako je Spomen – …
ВишеPREDRAG ANTONIJEVIĆ Srbija pod kontrolom Velikog Brata
Razgovarala Ljiljana Bogdanović Uz ime srpskog reditelja Predraga Gage Antonijevića (1959) danas se neizostavno napominje da je „već duže vreme na privremenom radu u Holivudu”, da je pre nekoliko godina snimio zapažen film „Spasitelj”, tešku …
ВишеSVETISLAV BOŽIĆ Senka života u logoru smrti
Razgovarala Ljiljana Bogdanović Kompozitor, profesor FMU i pisac Svetislav Božić (1954) jedinstvena je figura u srpskom umetničkom sazvežđu: kao stvaralac, priznat i visoko pozicioniran u svetu i kod kuće, on dela opčinjen tradicijom i muzičkim …
ВишеVASILIJE KRESTIĆ Statut APV je antidržavni akt
Razgovarala Biljana Živković Još pre godinu dana na stranicama „Pečata“ mogli ste da se obavestite kuda bi moglo da odvede usvajanje Statuta AP Vojvodine. Danas, nakon što je Vlada Republike Srbije usvojila Zakon o utvrđivanju …
ВишеBRIONSKA SRBIJA
Ne treba vam nikakva mašta niti bilo koji drugi oblik zamišljanja. Na jednom mestu zajedno su: Veli Deva, Edvard Kardelj, Fadilj Hodža, Boško Krunić, Kaćuša Jašari, Živan Berisavljević, Kolj Široka, Josip Vrhovec, Savka Dabčević Kučar, …
ВишеPatrijarh srpski Pavle
„Osećam se tužno i radosno. Tužno što smo izgubili duhovnog oca našeg, a radosno što smo dobili našeg vođu pred Bogom“, rekao je spontano jedan mlad čovek na vest o smrti Patrijarha Pavla. Srpska pravoslavna …
ВишеDržava u državi
Ako je ovo mudra i izbalansirana politika, šta li je onda nacionalna izdaja? Nekada se među evroatlantskim neprijateljima, kažu, nismo snašli, a danas se među tolikim prijateljima snalazimo tako da sada stvaramo od vojvođanske autonomije …
ВишеSamodreža
Politički je ne samo korektno nego odveć korektno što će „na predlog srpskih zvaničnika“ u Beogradu ili njegovoj okolini uskoro biti otvoren Religijski centar koji će se zvati „Mehmed Paša Sokolović“ i kome će dominirati …
ВишеDođe vreme sve se preokrene
Đura Bezvoljica je junak novog romana Brane Crnčevića „Čuvari pepela“. Zaslugom tog Đure Bezvoljice počele su da se, u njegovim izveštajima stranim službama, pojavljuju vesti koje bi i ludog zbunile: „Đura je naveo Amerikance da …
ВишеZemlja bez suda
U paklu dužničke krize, nemoćna da organizuje efikasnu odbranu instituta ugovora i svojine, pri tom obuzeta reformama velikih razmera, Srbija privremeno ostaje bez sudova, a moguće i bez policije Ekonomija destrukcije doživljava danas svoje zvezdane …
ВишеBeograd je Srbija!
Možda nije moguće podići glas protiv ekonomskog podjarmljivanja, ali se o njemu može progovoriti. Jer šta vredi vikati „Kosovo je Srbija“, „Vojvodina je Srbija“, ako Beograd nije Srbija? I ne misli svojom glavom, nego glavom …
ВишеSledeći će biti gori
Možda ne treba biti preoštar u kritici postojećeg režima, pošto on stvara sjajne uslove da sledeći bude još gori. Čak i ako buduću vlast bude činila sadašnja opozicija, tekuća praksa može joj poslužiti kao odličan …
ВишеO boljoj vlasti
Iskustva Srbije pokazuju da su, do sada, ne samo vlast, nego i Razvijeni svet, pokazali neznatno interesovanje da podrže procese formiranja slobodne privrede, dok su mnogo veće interesovanje pokazali u održavanju autoritarne (partijske) vlasti u …
ВишеKill Bill
Povodom posete Bila Klintona Prištini i otkrivanju statue sa njegovim likom, trebalo bi se podsetiti i reči biografa Moniki Levinski, spisateljice Gejl Šii: „Od jula 1998. pa do marta 1999. godine, nakon čuvene afere ‘Monika …
ВишеNičija zemlja Lazareva
Kako je istorijska i duhovna kolevka srpskog naroda osvanula kao obogaljena i iskrvavljena „ničija zemlja“, sa kojom ne znaju šta će, ni Zapad ni Istok, a ni današnji srpski vlastodršci Državni sekretar u Ministarstvu za …
ВишеPU, PU, Pandemija
Anegdota ili istina, tek, priča se da kada su neki naši sugrađani romske nacionalnosti, prodavci trikotaže i mešovite robe u podzemnom prolazu na Zelenom Vencu, a povodom svojevremeno najavljene „Parade ponosa“ pitali svoje bolje obaveštene …
ВишеDo golih kraljeva!
Ako ne možemo svoje ognjište, Kosovo i Metohiju, da odbranimo vojnim sredstvima, budimo bar politički do kraja dosledni i sa tim čuvenim „strateškim odbrambenim sredstvom“, „mirnim i diplomatskim putem“, odigrajmo šahovsku partiju, kako bi rekao …
ВишеŠta to deli Kusturicu i Hrvate
Utemeljenje NDH u kolektivnom podsvesnom pamćenju Hrvata hrani njihov stav da je normalno što su bosanski muslimani okrenuti prema Hrvatskoj i Hrvatima, a ne prema Srbiji i Srbima. Zato im Kusturica predstavlja problem Čuli ste, …
ВишеRazlog koji niko ne spominje
Hrvatska privreda potpuno je uništena, a u traženju razloga za takvo stanje Hrvati svesno i vrlo pažljivo prećutkuju jedan koji je, možda, i ključni. O tome, na žalost, ćute i Srbi Da nema Jadranskog mora …
ВишеHrvatska ćirilica iz Širokog Brijega
Među najinteresantnije i svakako tragikomične teorije o tragovima hrvatstva u Hercegovini spada ona koja istovremeno objašnjava istoriju malog gradića u kojem je rođen Gojko Šušak Nekoliko minuta pre 21 čas u vrelu beogradsku noć, iz …
ВишеHelsinški šlag na HDZ-torti
Neočekivano i iznenada u Hrvatskoj je otvorena javna rasprava o tome da li je Domovinski rat ustvari bio građanski rat. Umesto da takvu priču osnaži Helsinški odbor, u Zagrebu i Beogradu, sve čini da je …
ВишеEvrostahanovci
U parlamentarnom smislu, mi se suočavamo sa ubrzanim pražnjenjem demokratske supstance iz najvažnije institucije svakog demokratskog sistema – iz parlamenta. U pogledu kritičke javnosti, mi se suočavamo sa njenim ubrzanim izumiranjem i stavljanjem celokupne javnosti …
ВишеLegenda o Velikom Higijeničaru
Misaoni kontekst Teofila Pančića, iskazan u negovoj knjizi “Kroz klisurine”, koja sadrži potpunu i nadahnutu klasifikaciju svih nacionalista, najbolje bi mogao da se imenuje kao intelektualni globalistički konformizam. Odmah da kažem: Teofil Pančić je dobar …
ВишеJedna te ista Srbija
U knjizi Vladana Batića “Dve Srbije”, ideja hrišćanske demokratije gubi se u njegovom otvorenom neprijateljstvu prema SPC-u, a borba protiv korunpiranog Dinkića i albanskih ratnih zločinaca besmislena je nakon saradnje sa onima koji pomenute ličnosti …
ВишеĆuti stoko i radi
Knjige “Propadanje radničke klase” (2007) i “(Dez)integracija radničke klase druge Jugoslavije” (2008) Nade G. Novaković podsećaju nas da smo ipak bili toliko glupi i uništili jedan svet u kojem je lepo bilo osećati se radnikom. …
ВишеČEDOMIR POPOV U svetu bez vizije i perspektive
Razgovarao Aleksandar Vulin Da li su i u kojoj meri danas određujuće i upućujuće reči Svetog Save “da smo sudbinom predodređeni da budemo Istok Zapada i Zapad Istoka” i da “iznad sebe nikoga ne priznajemo …
ВишеALEKSANDRA PAPARIGA Humani kapitalizam je velika obmana
Razgovarao Uglješa Mrdić Svedoci smo da u mnogim državama sveta poslednjih godina na vlast dolaze predstavnici autentične levice, dok istovremeno levičarski pokret ponovo jača u gotovo svim evropskim zemljama. Takva tendencija, sasvim logično, veoma je …
ВишеRazgovori sa Rankovićem
Piše Venceslav Glišić Prenosimo sećanja Venceslava Glišića o njegovim susretima i razgovorima sa jednom od kontroverznijih ličnosti novije srpske istorije Smatrao da nemački zarobljenici predstavljaju opterećenje, jer nisu imali šta da rade, a za njih …
ВишеO sukobu Stambolića i Rankovića
Piše Venceslav Glišić Kako je, po kazivanju i pisanju Petra Stambolića, Aleksandar Ranković posle rata došao do velike moći, izmetnuvši se iz zaslužnog partijskog radnika u birkoratu koji je vremenom počeo da gubi korak sa …
ВишеBrionski plenum
Piše Dušan Karić Prenosimo dokument koji je jedan od osnivača OZN-e i UDB-e Dušan Karić dostavio predsedniku Srbije Slobodanu Miloševiću. U tom dokumentu navode se detalji u vezi sa Brionskim plenumom, održanim 1966. godine Na …
ВишеRusi, Srbi i berlinska Boginja pobede
Piše Ljiljana Bogdanović Predsednik Srbije potvrdio je oduševljenje evroatlantskom interpretacijom stvarnosti u besedi održanoj u čast Mihailu Gorbačovu, laureatu nagrade „Kvadriga“ za 2009. godinu, koja je dobila ime po slavnoj berlinskoj skulpturi Žestoka istoriografska sporenja …
ВишеReč koja je „ubila“ zid
Piše Miroslav Stojanović Pod razvalinama Berlinksog zida našli su se čitavi sistemi, raspale se države i buknuli ratovi tamo gde ih niko očekivao nije, u srcu Starog kontinenta. Ravnotežu straha zamenio je strah od neravnoteže: …
ВишеNarod koji nestaje
Piše Rade Jovićević U poslednjoj deceniji 20. veka svi negativni trendovi u kretanju stanovništva Srbije poprimili su razmere demografske katastrofe, kao i u drugim tranzicionim društvima. Centralni i strateški značajan položaj srpskih zemalja na Balkanskom …
ВишеVANJA VUČENOVIĆ Srpski mediji rade po diktatu „nevidljive ruke“
Razgovarala Ljiljana Bogdanović Mediji, na mnogo načina, određuju život savremene Srbije, kao, uostalom, i čitave planete. Masovni mediji – televizija, štampa, radio, film, video ali i sve uticajniji internet – poput nekog svemogućeg božanstva, oblikuju …
Више